Predizborni programi

SDP-ov program ne postoji bez EU fondova

Hina / Damir Senčar / ds

Koalicija Hrvatska raste u kojoj su uz SDP još i HNS, HSU, Hrvatski laburisti, A-HSS i Zagorska stranka svoj izborni program objavila je na internetskoj stranici hrvatskaraste.org u nedjelju 11. listopada, četiri tjedna prije održavanja izbora.

> Pregled svih izbornih obećanja SDP-ove koalicije

Već i prvi pogled na 19 stranica dugi dokument pokazuje da je program pisan na brzinu i nedavno pa se tako u dijelu programa koji govori o pitanjima sigurnosti konstatira kako je “u zadnjih nekoliko tjedana hr­vatska policija pokazala da je spremna od­govoriti na najveće izazove zbrinjavanjem na izrazito human i organiziran način preko 100 tisuća izbjeglica s prostora Azije”, što je vrlo svježa ocjena. Dojam je da se vladajući SDP u mjesecima prije službenog početka predizborne kampanje nije bavio sastavljanjem izbornog programa već se potpuno posvetio akcijama za koje smatra da će ih birači honorirati na izborima.

Više pregled mandata, nego program za budućnost

Kao prvo, na ruku im idu najnoviji objektivni pokazatelji koji prikazuju preokret u gospodarskim trendovima (rast BDP-a i industrijske proizvodnje, dobra turistička sezona). U borbi za glasove siromašnih i blokiranih, SDP je krenuo u obračun s bankama vezano uz probleme građana s kreditima u švicarskim francima. Tu je potom otpis duga dijelu stanovništva, izdavanje vaučera za električnu energiju i smanjenje televizijske pretplate kojima se pomaže najsiromašnijima. Značajan dio glasova koalicija bi mogla dobiti i ako nastavi s humanim pristupom izbjegličkom problemu.

Dosadašnji premijer Zoran Milanović krenuo je u snažnu personaliziranu kampanju, smatrajući da u takvoj kampanji ima više aduta od predsjednika najveće opozicijske stranke Tomislava Karamarka, a za glasove s desnog centra bori se inzistiranjem na patriotizmu, otimajući tako HDZ-u njegove teme. Sve to donijelo je SDP-u značajan porast popularnosti pa su se vladajući, sudeći po načinu kako je dokument postavljen, sastavljanju svog programa posvetili tek nakon učestalih prozivki u javnosti, odnosno od strane opozicije koja je voljela isticati kako SDP nema nikakav program, mada ni dugo spominjani gospodarski program kojeg HDZ izrađuje u suradnji s bavarskim IFO institutom još nitko nije vidio.

Za razliku od obimnog Plana 21 koji je bio na gusto ispisanih 46 stranica, ovaj je izborni program kraći i sažet u osam točaka, ali u njemu nisu samo ispisani prioriteti i planovi za predstojeće razdoblje, već se u velikoj mjeri nabraja što je dosadašnja vlada učinila tijekom proteklog mandata, što pokazuje da SDP smatra kako im je prethodni mandat najbolja legitimacija. Čelnici koalicije sami su ustvrdili kako program neće posebno predstavljati na predizbornim skupovima, već oni koje to zanima mogu svratiti na njihovu internetsku stranicu i tamo ga proučiti.

Dobro im je i ovo što imamo sada

U programu se ne najavljuju nikakvi veliki preokreti u politikama, već nastavak započetog posla, odnosno – kako se to konstatira u samom uvodu programa – SDP je zadovoljan do sada primjenjivanom “dobrom mjerom između štednje i potrošnje”, odnosno “politikom malih koraka prema sigurnosti i stabilnosti i bez stresova”.

“Naša politika bazirana je na pristupu da oštri rezovi i štednja u uvjetima recesije vode ka još većem padu. Jedino održavanje potrošnje, uz restrukturiranje i povećanje konkurentnosti  gospodarstva, može biti poticaj oporavku i rastu, a onda u fazi rasta povećavaju se i proračunski prihodi i olakšava se stabilizacija financija”, navodi se u programu koalicije Hrvatska raste.  U nastavku se još socijaldemokratski konstatira: “Nismo prihvatili neoliberalne ekonomske i političke modele koji su stvarali uvjerenje da se jedino politikom štednje i rezova, udarom na socijal­na davanja, od zdravstva i obrazovanja do socijalne skrbi, samoregulacijom tržišta i deregulacijom svake zaštite javnih interesa i socijalnih prava može ostvariti napredak. Takva politika u našem okruženju dovela je, nažalost, do općeg pada potrošnje i krize koja je produbila socijalne razlike bogatih i siromašnih”.

Ni u sljedećem mandatu, dakle, neće biti oštrih rezova pa ni smanjenja javnog sektora, osim prirodnim odljevom, restriktivnom politikom zapošljavanja i nagrađivanja prema radu. Nije najavljen ni teritorijalni preustroj i smanjenje broja lokalnih jedinica, osim ako same na požele spojiti se s većim jedinicama u okruženju.

Sva jaja u jednoj EU košari

Glavni naglasak gospodarskog programa je na poboljšanju poslovne klime u zemlji. Ciljevi i mjere koje predlažu u većem su dijelu konkretni, ali nije priložen nikakav izračun prema kojem bi se vidjelo kako će se mjere poput daljnjeg poreznog rasterećenja plaća, smanjenja PDV-a za odabrane prehrambene proizvode, povećanja porodiljnih naknada ili drukčijeg izračuna mirovina odraziti na proračun. Na predizbornim skupovima Milanović najavljuje kako će se ubuduće manje oporezivati rad, a više kapital.

Primjetno je da se većina mjera oslanja na povlačenje sredstava iz europskih fondova, što bi se moglo pokazati vrlo problematičnim ako buduća vlada ne bude dovoljno vješta u tom poslu. Razdoblje od ulaska zemlje u Europsku uniju do danas prekratko je, a i palo je u nezgodno vrijeme neposredno prije donošenja nove financijske perspektive, da bismo o tome mogli imati dovoljno ispravan sud. Samim time, nemamo ni dovoljno dokaza da će vlada znati raditi taj posao.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.