Ključne ORaH-ove reforme za razvoj Hrvatske: Teritorijalni preustroj, javna uprava i pravosuđe

Sanja Despot

Za same izbore ORaH je ipak sažeo svoj program na dokument od dvadesetak stranica u kojem se kao krovni cilj postavlja “ostvariti drugačiju, bolju, prosperitetniju i sretniju Hrvatsku”. To se, navode, može ostvariti provedbom održivih ciljeva:

  1. reformom javne uprave i pravosuđa u transparentne i učinkovite servise svih građana koji osiguravaju jednaka pravila igre za sve.
  2. regionalizacijom i financijskom decentralizacijom – teritorijalnim preustrojem Hrvatske, ukidanjem županija i formiranjem regija (četiri regije + Grad Zagreb) te drastičnim smanjenjem broja jedinica lokalne samouprave prema financijskom kapacitetu (do 150 jedinica lokalne samouprave).
  3. poreznom reformom usmjerenom prema poreznom rasterećenju rada (postepeno ukidanje poreza na dohodak) te poreznom opterećenju kapitala i imovine.
  4. ukidanjem nepotrebnih birokratskih procedura te uvođenjem sustava tzv. check lista u procedure izdavanja dozvola i rješenja, zabranom traženja potvrda i dokumenata koje su u posjedu tijela javne uprave od građana.
  5. uvođenjem iznosa minimalne plaće po principu potrošačke košarice.
  6. stabilizacijom mirovinskog sustava ukidanjem II. mirovinskog stupa te povećanjem iznosa minimalne mirovine.
  7. reorganizacijom zdravstvenog sustava koja će ga učiniti kvalitetnijim, racionalnijim, učinkovitijim, dostupnijim i pravednijim za građane.
  8. provedbom dugoročne strategije održivog razvoja Hrvatske koja se oslanja na projekte održive energetike, održive poljoprivrede, vodni sektor, IT te gospodarenje otpadom.
  9. snažnom institucionalnom i financijskom podrškom malim i srednjim gospodarskim projektima (posebno OPG-ovima te u sektorima turizma, energetike, IT-a, drvoprerađivačkim i drugim prerađivačkim industrijama jer na njima počiva zdrava ekonomija).
  10. osnaživanjem vanjske politike u dijelu međunarodne trgovine, posebice u smislu zaokreta prema potentnim, a trenutno nedovoljno iskorištenim tržištima BRICS-a.
  11. snažnom informatizacijom javne uprave i gospodarstva implementacijom rješenja koja su se u drugim državama pokazala uspješnima u provedbi.
  12. transparentnošću u trošenju javnog novca transformacijom državnog i lokalnih proračuna iz tabličnih u projektne proračune te objavama svih transakcija i plaćenih računa na web stranicama tijela javne vlasti u realnom vremenu.
  13. uravnoteženim državnim proračunom – izjednačavanjem prihoda i rashoda (smanjenjem rashoda, povećanjem prihoda intenziviranjem i povećanjem volumena gospodarskih aktivnosti).
  14. povećanjem financiranja znanosti, obrazovanja, tehnologija i inovacija na 3% BDP-a u sljedećih pet godina te snažnim povezivanjem ovih sektora s gospodarstvom i potrebama gospodarskih subjekata.
  15. jačanjem nadzora nad bankarskim sektorom te korištenjem instrumenata monetarne politike u upravljanju krizom.
  16. potpunom legalizacijom i liberalizacijom konoplje u gospodarske, medicinske, rekreativne i osobne svrhe.
  17. stvaranjem poticajnog okvira za razvoj i jačanje oblika ekonomske demokracije – zadrugarstva, socijalnog poduzetništva, radničkog dioničarstva i etičnog bankarstva.
  18. uvođenjem paritetne demokracije u javni i postepeno privatni sektor, suzbijanjem svih oblika diskriminacije svih subordiniranih i osjetljivih društvenih skupina.

MJERE

ORAH je mjere kojima će se postići ti ciljevi u svom izbornom programu podijelio na tri osnovna poglavlja: gospodarski razvoj, društveni razvoj i zaštitu okoliša. U ovom izbornom programu nije ipak ulazio u iznošenje svih konkretnih mjera koje je pobrojao u sektorskim politikama, vjerojatno zbog obima materijala, već nam je ispod podnaslova “mjere” zapravo ponudio svojevrsne sažetke tih politika. Zbog toga ni mi, osim ocjene da ORaH uglavnom barata konkretnim mjerama, nećemo ulaziti u pojedinačno ocjenjivanje mjera, već samo navodimo na što je ORaH stavio naglasak u svom izbornom programu.

GOSPODARSKI RAZVOJ

Najprije treba donijeti jasnu, realnu i dugoročnu Strategiju održivog gospodarskog razvoja koji se oslanja na koncept ekonomske samoodrživosti u ključnim/strateškim gospodarskim sektorima – proizvodnji hrane, proizvodnji energije i vodnom sektoru. S obzirom na činjenicu da uvozimo 50% hrane i 50% energije, porastom domaće proizvodnje hrane i energije, odnosno smanjenjem uvoza, direktno bismo pozitivno utjecali na rast gospodarstva te porast zapošljavanja, navodi se u ORaH-ovom programu.

Sljedeća mjera je fiskalna konsolidacija. ORaH se zalaže za uravnoteženi proračun i prijelaz s tabličnog na projektni proračun koji mora biti potpuno transparentan te potpuno razumljiv i zastupnicima koji ga usvajaju i građanima na koje se odnosi. ORaH smatra da bi se uravnoteženje proračuna trebalo provesti sukladno zahtjevima Europske komisije. U ORaH-ovoj politici proračuna i proračunskog nadzora jasno su definirani postupci za sprječavanje narušavanja fiskalnog pravila i povećanje učinkovitosti fiskalnog okvira. Za nepoštivanje fiskalnog pravila predviđen je niz sankcija, od novčanih kazni do automatizma isključenja s pozicija osoba koje ne poštuju zadane odredbe. Sugerira se povišenje kazne za čelnike koji ne sastave i ne dostave izjavu o fiskalnoj odgovornosti te u slučaju nevjerodostojne dokumentacije s do sada predviđenih 5 do 25 000 kuna na 100 000 kuna. Potrebno je ojačati ovlasti i neovisnost Povjerenstva za fiskalnu odgovornost te pripisati i kaznenu odgovornost za neobavljanje zakonskih obaveza, tvrde iz ORaH-a.

Uz provedbu monetarne, porezne politike i reforme fiskalne decentralizacije stvorili bi se uvjeti za održivo upravljanje javnim dugom, smatra ORaH.

Sljedeća mjera koja se spominje je uklanjanje administrativnih i investicijskih barijera. Ključne reforme poput reforme javne uprave, pravosuđa, teritorijalnog ustroja nužno je provesti tijekom prve godine mandata Vlade jer će se, kako tvrde iz ORaH-a, ovim reformama uspostaviti nužni instrumenti za provedbu svih drugih važnih reformi (mirovinskih, zdravstvenih, gospodarskih i drugih). ORaH predlaže i da se oformi “Vladina investicijska poslovnica” unutar Gospodarske komore koja će pružati info servise investitorima te istovremeno sve probleme kanalizirati na odgovarajuće institucije zemlje (nacionalna, regionalna, gradska razina). Kroz takav model, smatraju u ovoj stranci, administrativne barijere bi se vrlo brzo istopile. ORaH se zalaže i za proaktivniji i efikasniji pristup monetarnoj i bankarskoj politici. Značajan utjecaj u smislu lakšeg kreditiranja poslovnih procesa mogu izvršiti HAMAG i HABOR, tvrde iz ORaH-a, te dodaju da se dobar potencijal nalazi i u drugačijim oblicima bankarskog poslovanja (zadružne/etične/zelene banke i agro banke) kojima bi se omogućilo jeftinije i efikasnije kreditiranje projekata održivog razvoja, posebice u području energetike, poljoprivrede i IT-a.

Sljedeća je mjera porezna reforma – porezno rasterećenje rada i porezno opterećenje imovine i kapitala. Stranka se zalaže za poreznu politiku koja ide u pravcu drastičnog poreznog rasterećenja rada te poreznog opterećenja kapitala, s time da prije uvođenja poreznih reformi, odnosno izmjena poreznih kodifikacija, treba provesti racionalizaciju javne uprave i reformu porezne uprave kako bi se kompenzirao manjak prihoda od smanjenja opterećenja poreznih obveznika. Uvele bi se mjere kojima se potiče sveukupno olakšavanje poduzetničke djelatnosti kroz investicije, nove forme obračuna poreza na dobit poput konsolidiranog oporezivanja na nivou grupe, poticanje financiranja kroz vlastita kapitalna ulaganja (npr. oslobađanje plaćanja poreza na dobit u prve 2-3 godine ako je u poduzeće investiran vlastiti kapital, a ne bankovni kredit). Uveli bi i paket stimulativnih mjera za porezne obveznike koji uredno ispunjavaju obaveze. Porezne olakšice za poduzetnike trebale bi u kratkoročnom i srednjoročnom razdoblju direktno poticati ulaganja (kroz financiranje kapitalom, a ne dodatnim zaduživanjem) i zapošljavanja (posebno u ekološke proizvodne djelatnosti i za ‘start up’ razdoblja) te pozitivno utjecati na demografsku i gospodarsku politiku, navode u ORaH-u. U okviru mjere kojom bi se smanjivali parafiskalni nameti, potrebna je transparentnost nameta, a zatim i njihova racionalizacija te uvođenje distribucije sredstava iz proračuna, odnosno lokalnog proračuna (‘all in one’).

Povećanje efikasnosti državnih poduzeća i korištenja državne imovine može se postići imenovanjem profesionalnih i stručnih menadžera, umjesto političkog postavljanja nekompetentnih kadrova. Za svako radno mjesto u upravi, nadzornom odboru ili skupštini društva mora se uvesti institut javnog natječaja. Za sve državne menadžere mora se uvesti certifikat kao što ga imaju i sve razvijene zemlje kroz certificirano školovanje i licenciranje, tvrdi ORaH i dodaje da je to moguće provesti u prvih 120 dana mandata vlade.

Ne smije biti razlike između menadžmenta u javnom i privatnom sektoru što znači da svi moraju ugovorima bitni vezani za ključne pokazatelje efikasnosti i profitabilnosti poslovanja, razvoja ljudskih potencijala, tehnologija i inovacija te položaja društva na tržištu. Njihova mjerljivost mora biti projektno orijentirana, a evaluacija mora ići kvartalno, stoji u ORaH-ovom programu.

Reforma tržišta rada nije moguća bez sinergijskog djelovanja porezne, obrazovne, znanstvene i gospodarske politike. Poreznim rasterećenjem rada stvorit će se okvir za zapošljavanje većeg broja ljudi, definiranjem strategije gospodarskog razvoja Hrvatske dat će se jasan zahtjev obrazovnoj i znanstvenoj politici koji su pravci prioritetnog djelovanja, tvrdi ORaH.

Za zapošljavanje mladih ORaH predlaže sljedeće mjere: pokretanje Zaklade za zapošljavanje mladih, donošenje nacionalne strategije za razvoj ljudskih potencijala, izrada nacionalnog programa za zapošljavanje mladih kroz uvođenje mjera za minimalno dvogodišnje zapošljavanje mladih kojim će se osigurati povrat dijela javnih investicija u obrazovanje, pozicioniranje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje kao aktivnog medijatora između nezaposlenih i ekonomski neaktivnih mladih i poslodavaca, informiranje mladih osoba u Hrvatskoj o poduzetništvu i poduzetničkom potencijalu kroz javne kampanje i stimulirajuće start-up programe samozapošljavanja, uvođenje karijernog savjetovanja u obvezno obrazovanje, uvođenje obvezne stručne prakse u srednje strukovne škole i visokoškolske studijske programe, kompletiranje Registra HKO-a i jasno definiranje standarda kvalifikacija i standarda zanimanja za obrazovne programe, povećanje javnog ulaganja u obrazovne programe koji su deficitni na hrvatskom tržištu rada, kao i u neformalne programe i programe cjeloživotnog obrazovanja.

Sljedeća je mjera afirmacija izvrsnosti i poticanje poduzetništva. Za održivo i regionalno ravnomjerno razvijeno poduzetničko okruženje potrebna je provedba strateških mjera: unaprjeđenje poslovnog okruženja, reforma državne uprave, potpora svih oblika poduzetničkih pothvata u svim fazama rasta i u svim okruženjima, osiguranje uvjeta za sveopću poduzetničku edukaciju, stvaranje poticajnih mjera za internacionalizaciju poslovanja, jačanje inovacijskog kapaciteta, potpora stvaranju svih oblika umrežavanja te kapitalizacija intelektualnog vlasništva u svim sredinama.

Znanost i inovacije u službi gospodarskog razvoja – ORaH-ova strategija stvaranja kvalitetnog sustava inovacija kao trajnog generatora vrijednosti koje će doprinijeti održivom razvoju Hrvatske ističe četiri glavna strateška cilja: (1) razvoj inovacija u službi održivog razvoja; (2) razvoj i usmjeravanje ljudskih potencijala; (3) mobilnost i fleksibilizacija te (4) razvoj gospodarstva temeljenog na inovacijama. Provedbom mjera koje su opširnije razrađene u ORaH-ovoj sektorskoj politici inovacija prvi se razvidni rezultati u gospodarstvu mogu očekivati u periodu od 3-4 godine, a konkretni pomaci u povećanju broja prijavljenih patenata već u prvoj godini primjene inovacijske politike.

Na polju međunarodnih asocijacija i gospodarskog razvoja ORaH konstatira da članstvo u NATO-u treba iskoristiti u gospodarske svrhe provedbom direktnih i indirektnih offset sporazuma za ugovore o nabavi naoružanja i vojne opreme čija je vrijednost veća od dva milijuna eura.

Kad su u pitanju fondovi Europske unije, kriterij uspješnosti treba biti stvaran učinak korištenja pretpristupnih fondova, a ne sam iznos povučenih sredstava, smatra ORaH.

ORaH se zalaže za potpunu legalizaciju i liberalizaciju konoplje u gospodarske, medicinske, rekreativne i osobne svrhe. Traže potpunu liberalizaciju uzgoja industrijske konoplje i korištenje svih njenih dijelova kao važne sirovine u industriji (proizvodnja vlakna, papira, tekstila, hrane, ulja i drugih ekološki prihvatljivih proizvoda) i proizvodnji goriva te da se omogući uzgoj konoplje za rješavanje niza problema u okolišu (npr. remedijacije tj. fitoremedijacije onečišćenih tala). Zalažu se i za legalizaciju indijske konoplje u medicinske, osobne i rekreativne svrhe te regulaciju prodaje indijske konoplje putem registriranih poslovnih subjekata što bi ju odvojilo od kriminalnih skupina, odnosno crnog tržišta te osiguranje medicinskog korištenja indijske konoplje u liječenju teških bolesti i stanja kao i njeno rekreativno korištenje.

DRUŠTVENI RAZVOJ

Smatrajući da je sadašnji teritorijalni ustroj neadekvatan, skup i neracionalan, odnosno posljedica političkih interesa, a ne javnog interesa, ORaH navodi da bez reforme teritorijalnog ustroja Hrvatske, reforme javne uprave i reforme pravosuđa Hrvatska neće imati nikakvu šansu za gospodarski i ukupni društveni razvoj. Provedbom ove tri reforme stvaraju se nužni instrumenti za provedbu bilo koje druge reforme.

ORaH se zalaže za ukidanje županija i formiranje četiri regija: Slavonsku/Istočnu, Sjevernu, Zapadnu i Dalmatinsku/Južnu, uz poseban status Grada Zagreba kao administrativno-političkog središta Hrvatske. Broj jedinica lokalne samouprave treba smanjiti na između 100 i 150 i to na temelju financijskih kapaciteta pojedine jedinice lokalne samouprave, kao i po točno definiranim kriterijima. Nužno je značajno decentralizirati državu i prenijeti značajni dio ovlasti i sredstava s centralne vlasti na regije te gradove i općine. Nužni koraci za provedbu ove reforme su sljedeći: detaljna analiza JRS i JLS; izrada prijedloga novog teritorijalnog ustroja: definiranje ovlasti središnje države, regija i JLS; decentralizacija financiranja; definiranje ovlasti središnje vlasti/regija/JLS; prijedlog ukidanja županija/formiranja regija – crtanje teritorija regija; prijedlog spajanja jedinica lokalne samouprave – crtanje nove karte JLS; kampanja informiranja; široka javna rasprava; referendum; donošenje paketa zakona; implementacija.

Očekivani učinci ove reforme trebali bi biti: smanjenje administracije; ušteda sredstava u državnom proračunu; povećanje efikasnosti, transparentnosti i kvalitete rada službenika; administracija kao javni servis – put prema pravednijem i uravnoteženijem društvu; lakše planiranje razvoja putem planova i projekata; lakše korištenje sredstava iz EU fondova.

Reformu javne uprave neophodno je, smatraju u stranci Mirele Holy, započeti na samom početku mandata. ORaH se zalaže za tzv. kvalitativnu reformu javne uprave, što je vrlo složen projekt koji podrazumijeva nekoliko važnih segmenata: kvalitetnu analizu procesa u tijelima javne uprave te jasno definiranje poslova i nadležnosti prema razinama vlasti te pojedinim funkcijama; smanjenje broja ministarstava i agencija; uvođenje pravila do 30 dana, odnosno da se svaki upit ili zahtjev upućen državnoj ili lokalnoj administraciji i upravi mora riješiti u roku 30 dana (ukoliko administracija ne odgovori, smatrat će se da je riješeno u korist tražitelja i s projektom se može ići dalje); uvođenje sustava ‘check listi’ u postupke izdavanja upravnih rješenja i dozvola; detekciju ‘slabih’ i ‘crnih’ točki sustava; uvođenje informatičkog programa upravljanja projektima, odnosno nadogradnja tog sustava na Središnje upisnike predmeta u tijelima javne vlasti; uvođenje sustava valorizacije rada službenika na temelju rezultata njihovog rada; ocjenjivanje mora biti točno definirano prema kriterijima razina uspješnosti koji ne mogu i ne smiju biti rezultat ljudske procjene, već konkretnih rezultata rada mjerenih uz pomoć IT sustava upravljanja projektima.

Neophodna je tranzicija na tzv. e-upravu koja omogućava transparentnost svih procesa i podizanje efikasnosti javne uprave. Tijela javne vlasti moraju se u potpunosti informatizirati i umrežiti jer tijelo javne vlasti ne smije tražiti od građana dokument koji je izdalo to ili drugo tijelo javne vlasti.

Za takvu reformu, smatraju u stranci, potreban je konsenzus građana kojima bi ORaH nakon provedene javne rasprave ponudio referendum.

Reformu pravosuđa nužno je provesti tijekom prve godine mandata Vlade jer će se ovim reformama uspostaviti nužni instrumenti za provedbu svih drugih važnih reformi (mirovinske, zdravstvene, gospodarske i drugih). Reforma pravosuđa se oslanja ili isprepliće s reformom javne uprave te su koraci slični. Ključan element reforme jest uvođenje potpuno jasnih i transparentnih kriterija valorizacije rada sudaca te norme predmeta koje trebaju riješiti u mjesečnom razdoblju. Jedna od mjera je i ukidanje doživotnog statusa sudačke profesije, odnosno uvođenje sustava obaveznih reizbora sudaca. Analiza predmeta na sudovima treba pokazati koja se djela/prekršaji ponavljaju više no što je uobičajeno te sukladno tome provesti korekcije pravne regulative. Također je nužna potpuna informatizacija pravosuđa – od izdavanja zemljišnih isprava do registra presuda po pojedinom sucu/sutkinji. Kad bi se to ostvarilo rezultat bi bio manje korupcije, a kontrola pravosuđa bi bila lakša i brža.

Obrazovanje kao  ključni instrument održivog razvoja – U području osnovnog i srednjeg školstva reforma treba obuhvatiti sadržajnu promjenu nastavnih planova i programa, koji se moraju utemeljiti u ključnim kompetencijama za cjeloživotno obrazovanje, te strukturne promjene poput uvođenja obveznog karijernog usmjeravanja (od osnovne škole do tercijarnog obrazovanja) i razvoj strukovne mature. Školski udžbenici, učenički prijevoz i domovi trebaju postati besplatni za djecu iz siromašnijih obitelji. U području visokog obrazovanja naglasak treba staviti na razvijanje internacionalizacije obrazovnih programa i ukidanje razlikovanja sveučilišnih i stručnih studija čime bi se posljedično promijenio i nacionalni kvalifikacijski okvir. Važan zadatak je i kompletiranje Registra HKO-a čime bi se jasno definirali standardi kvalifikacija i zanimanja koja bi se pojedinim kvalifikacijama mogla obavljati.

Reforma mirovinskog sustava – Dugoročno rješenje održivosti i adekvatnosti hrvatskog mirovinskog sustava moguće je ostvariti jedino povećanjem stope zaposlenosti, rastom plaća, eliminacijom rada na crno, strogom naplatom doprinosa, reformama u doprinosima te ponovnim jačanjem prvog mirovinskog stupa i pronalaženjem novih modela financiranja javnog sustava mirovina, primjerice kroz profesionalne mirovine i dobrovoljnu štednju, a ne kroz postojeći model obvezne kapitalizirane štednje temeljem doprinosa ustegnutih iz prvog mirovinskog stupa. ORaH, naime, smatra da obvezni drugi stup kapitalizirane štednje nije dio rješenja, već uzroka problema.

ORaH se zalaže za solidarno i održivo zdravstvo, a protivi  privatizaciji i amerikanizaciji zdravstvenog sustava. Zalaže se za stabilni i održivi sustav financiranja zdravstva, smanjivanje lista čekanja, jačanje primarne zdravstvene zaštite, jačanje i stabilizaciju bolničkog sustava i sustavnu i integrativnu informatizaciju zdravstvenog sustava. ORaH vjeruje da se ti ciljevi mogu postići sljedećim mjerama: definiranjem košarica usluga (potrebno je jasno definirati na što pacijenti imaju pravo u zdravstvenoj zaštiti i što zdravstveni sustav može financirati),  Izradom nacionalnih algoritama i postupnika (uz osnovnu košaricu zdravstvenih usluga na koju svaki pacijent ima pravo, potrebno je definirati i točne protokole upotrebe tih usluga, odnosno liječenja, koje bi uniformirale pristup liječenju na području cijele Hrvatske i tako spriječile diskriminaciju pacijenata), novim sustavom plaćanja zdravstvenih radnika i ustanova,  plaćanjem prema realnim cijenama (nužno je jasno definiranje cijena prema kojima će biti plaćano zdravstvenim ustanovama), objedinjenom javnom nabavom, Izmjenom u sustavu zdravstvenog osiguranja, izdvajanjem socijalnih naknada iz zdravstvenog sustava, potenciranjem odgovornosti pacijenta i njegovog liječnika, osiguranjem bolnica (u Europi i svijetu većina zdravstvenih ustanova osigurane su kod privatnih osiguravatelja od posljedica komplikacija), organiziranjem sveučilišnih bolnica i nastavnog kadra (u velikim gradovima gdje postoje medicinski fakulteti, KBC-ove treba proglasiti sveučilišnim bolnicama kako bi se omogućila kontinuirana edukacija djelatnika, ukinuo kumulativni radni odnos te reguliralo primanja), razvitkom lječilišta i zdravstvenog turizma, ukidanjem naknada u upravnim vijećima i nadzornim odborima te njihovom reorganizacijom, strogim nadzorom kvalitete usluge, smanjivanjem lista čekanja, jačanjem i reorganiziranjem primarne zdravstvene zaštite kao temelja zdravstvene zaštite, jačanjem i stabilizacijom bolničkog sustava, sustavnom i integrativnom informatizacijom zdravstvenog sustava i unaprjeđenjem zdravlja preventivom i edukacijom.

Zaštita manjinskih i društveno subordiniranih skupina i poštivanje različitosti –ORaH ističe da je društvo onoliko demokratski razvijeno koliko poštuje različitost i prava manjinskih skupina.  Opredjeljenje za jednakopravnost spolova u društvu razrađeno je kroz cijeli niz mjera ORaH-ove politike rodne ravnopravnosti. U odnosu prema nacionalnim manjinama ORaH se zalaže za integrativnu politiku koja podrazumijeva potpunu ravnopravnost pripadnika nacionalnih manjina s pripadnicima većinskog naroda. U potpunosti podržava kulturnu autonomiju manjina te njihovo pravo na korištenje jezika i pisma i posebnih obrazovnih programa. ORaH ima i politiku LGBT prava u kojoj se zalaže za potpunu jednakopravnost LGBT i heteroseksualnih osoba. U politici suzbijanja siromaštva predlažu cijeli niz socijalnih mjera, ali i mjera vezanih uz mirovine i plaće, poput izjednačavanja minimalne plaće s mjesečnom košaricom, odnosno s 2500 na 3500 kuna te izjednačavanje postotka mirovina s EU prosjekom. Jedina učinkovita mjera za suzbijanje siromaštva je porast zaposlenosti, a ključna mjera za to jest smanjenje i postepeno ukidanje poreza na dohodak koji je porez na rad.

Demografska obnova – Mogući nedostatak radne snage nužno je rješavati smanjenjem broja migracija ljudi u reproduktivnoj dobi (proaktivne mjere države prema zapošljavanju mlađih osoba), provedbom održive imigracijske politike (‘uvoz’ radne snage), poboljšanjem zdravstvenog stanja stanovništva i provedbom mjera kojima bi se smanjila sterilnost, povećanjem opće razine obrazovanja, znanja o demografskim pitanjima i seksualne kulture populacije, osiguravanjem jednakih mogućnosti za adekvatan reproduktivan život u dobrom zdravlju za sve društvene skupine, razvijanjem solidarnosti među različitim generacijama, ograničavanjem disproporcije i teritorijalne rasprostranjenosti stanovništva i depopulacije nekih područja i sela, poboljšanjem i sinkronizacijom pravnih temelja demografskog razvoja.

Potrebna je sveobuhvatna reforma izbornog i stranačkog sustava te povećanje transparentnosti financiranja političkih stranaka i pojedinaca, kao i efikasnija regulacija prava i dužnosti izabranih zastupnika.

Broj izbornih jedinica treba pratiti administrativno-upravno-teritorijalne granice, odnosno pet regija – pet izbornih jedinica s približno 800 000 stanovnika te propisati različiti broj mandata za svaku pojedinu izbornu jedinicu, ovisno o broju birača. ORaH se zalaže za smanjenje broja zastupnika sa 151 na 100 te smanjenje broja ministarstava sa sadašnjih 20 na 10 do 15. Inzistira i na uvođenju paritetne demokracije pri formiranju izbornih lista, smanjenju izbornog praga na 3% te zabrani predizbornog koaliranja.

Na lokalnoj razini potrebno je uvesti mješoviti način izbora vijećnika te mehanizam opoziva izabranih zastupnika. Potrebno je promijeniti ili ukinuti poseban status Grada Zagreba kako bi došlo do decentralizacije i izjednačavanja s ostalim gradovima.

Za stabilnost i uspostavu kvalitetnog instituta referenduma, kao i opoziva na izborima izabranih dužnosnika, nužno je unaprijed jasno definirati vrste referenduma, uvjete za njihovo iniciranje i provođenje te ovlasti pojedinih državnih tijela u njihovoj realizaciji.

Pravila transparentnog financiranja moraju jednako važiti za sve sudionike u političkom životu i borba za ostvarivanje tog cilja mora biti beskompromisna.

Temeljni preduvjet za borbu protiv korupcije je postizanje konsenzusa o potrebi suzbijanja bilo kojeg oblika korupcije. U provođenje protukorupcijskih aktivnosti potrebno je uključiti sva tijela javne vlasti, sve zainteresirane organizacije, gospodarske subjekte, institucije, a posebno građane. Svaki dužnosnik, službenik ili namještenik u tijelima javne vlasti mora točno znati koje su mu ovlasti i obaveze i odgovarati ako nije realizirao povjerenu zadaću. Rezultati trebaju uvijek biti nagrađeni, a njihov izostanak sankcioniran. Sve informacije kojima raspolažu tijela javne vlasti moraju biti dostupne svakom zainteresiranom. Posebno se to odnosi na sva plaćanja iz proračuna koja treba objavljivati u realnom vremenu, kao i sve raspoložive podatke o javnim nabavama. Izradom dinamičkih imovinskih kartica za sve građane značajno bi se otežalo legalizaciju imovine stečene korupcijom. Zbog lakšeg procesuiranja korupcije nužno je u hrvatsko zakonodavstvo uvesti odredbu o neopravdanom bogaćenju u skladu s Antikorupcijskom konvencijom UN-a.

ZAŠTITA OKOLIŠA

ORaH se zalaže za održivu javnu nabavu, implementaciju ideje tzv. ‘zelene uprave’ u administraciju, ‘guranje’ održivih gospodarskih projekata poput projekata obnovljivih izvora energije, energetske učinkovitosti, ‘ozelenjavanje’ transporta, dekarbonizaciju privrede poticanjem inovacija i modernih tehnologija, održivu poljoprivredu i održivo ribarstvo te gospodarenje otpadom i realizaciju održivih vodnih projekata.

Nuklearna energija, fosilna goriva i obnovljivi izvori energije – ORaH se u sektoru energetike i transporta – prometa zalaže za provođenje strategije „Europa 2020 – europska strategija za pametan, održiv i uključiv razvoj“ jer će realizacijom održive energetske strategije Hrvatska postati energetski neovisnija, ostvarit će stabilan porast BDP i otvarati nova radna mjesta.

ORaH se protivi nuklearnoj energiji i to ne samo zbog zaštite okoliša, zdravlja ljudi i životinja te sigurnosti, već i jer je nuklearna energija za Hrvatsku ekonomski neodrživa. Zbog relativno malog elektroenergetskog sustava, u Hrvatskoj nije optimalno graditi elektrane ekonomski najisplatljivije veličine (blok od 1000 MW). Napori i investicije moraju ići u smjeru razvoja solarnih i vjetroelektrana te drugih obnovljivih izvora kao što su male hidrocentrale do 1 MW, geotermalna energija, dizalice topline. U prijelaznom razdoblju razvoja ovih opcija ORaH se zalaže za korištenje plina kao najpovoljnijeg fosilnog energenta.

ORaH se protivi GMO-u te se zalaže za jasno označavanje udjela GMO u hrani te ograničavanje uvoza takve hrane. Suprotno tome, zalaže se za utemeljenje državne banke sjemenja kako bismo spasili autohtono sjemenje i omogućili proizvodnju organske hrane u budućnosti.

Učinkoviti sustav gospodarenja otpadom je temeljni preduvjet za transformaciju linearne u cirkularnu ekonomiju, tvrdi ORaH. Da bi implementirali održivo gospodarenje otpadom nužno je, smatraju, uvesti sustav cjelovitog gospodarenja otpadom koji podrazumijeva hijerarhiju postupanja s otpadom od smanjenja nastanka otpada, primarne selekcije, obrade, uporabe i recikliranja, termičke obrade otpada te finalno odlaganja inertiziranog otpada, odnosno onog otpada koji više ne mijenja svojstva. ORaH ne zagovara spaljivanje otpada, iako spaljivanje otpada može biti jedna od faza u hijerarhiji gospodarenja otpadom koje smo prihvatili transpozicijom europske regulative u naše zakonodavstvo. Prednost daje izbjegavanju nastanka otpada, ponovnoj uporabi, odvojenom sakupljanju i recikliranju te modernim tehnologijama termičke obrade otpada poput katalitičke depolimerizacije, pirolitičke obrade otpada te plazme. Problem definiranja metoda i lokacija za izgradnju centara za gospodarenje otpadom treba birati od slučaja do slučaja, a kapacitete prilagoditi potrebama koje moraju uključivati ozbiljan pristup odvojenom sakupljanju. Budući da komunalne službe nisu pokazale da se znaju nositi s ovim problemom, ORaH smatra da bi im centralna vlast trebala omogućiti stručnu podršku kako bi se propisane odredbe provele u praksi.

Gospodarenje vodama – Vode su javno dobro i upravljanje vodama treba ostati u javnom sektoru.  Hrvatske vode i druge državne institucije zadužene za vodu moraju raditi transparentno. Važno je smanjiti velike gubitke na vodoopskrbnoj mreži te priključiti što više kućanstava na odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda. I u području obrane od poplava i u području pročišćavanja otpadnih voda, ORaH se zalaže za ekološki prihvatljive tehnologije te tzv. bio-sustave. Nužno je povećati kazne za ilegalno šljunčarenje i krađu mineralnih sirovina. Što se tiče financiranja, izgradnja infrastrukture može se u najvećoj mjeri financirati iz EU fondova te je to i strateški cilj ORaH-a: angažirati mlade stručnjake na pisanju projekata i privlačenju sredstava koja nam je EU stavila na raspolaganje.

ORaH se izričito protivi privatizaciji voda i šuma koje smatra općim odnosno društvenim dobrom, smatrajući čak da bi pravo na vode i šume kao javno dobro trebalo biti i ustavna odredba. Zalaže se za zabranu privatizacije Hrvatske elektroprivrede, Hrvatskih šuma i Hrvatskih voda te vodne komunalne infrastrukture.

“Ozelenjavanje” prometa podrazumijeva uvođenje ekološki prihvatljivih varijanti javnog prijevoza (električni pogon, bioplin, gradska željeznica), ulaganje u željeznice, kvalitetne staze za bicikle, porezne olakšice za hibridna i električna vozila. Što se tiče infrastrukture, fondovima EU mogu se razvijati željeznički i vodeni promet koji predstavljaju održive oblike transporta.

 Upravljanje zaštićenim područjima prirode i zaštita bio i krajobrazne raznolikosti – ORaH se zalaže za osnivanje Nacionalne parkovne agencije koja treba ustrojiti jedinstveni sustav upravljanja zaštićenim područjima. U sustavu se vrti oko 500 milijuna kuna na godišnjoj razini. Osnivanjem Nacionalne parkovne agencije provest će se racionalizacija poslovanja na svim razinama kroz objedinjavanje općih i zajedničkih poslova na jednom mjestu, ustrojit će se jedinstveni sustav nabave, unificirat će se svi protokoli i postupanje, izgradit će se jedinstveni informatički sustav, propisat će se jedinstveno unutarnje ustrojstvo svih ispostava nacionalnih parkova i parkova prirode i nova klasifikacija radnih mjesta koja će omogućiti veću fleksibilnost radnih mjesta i pružiti mogućnost za napredovanje u službi, ustrojit će se jedinstvena služba čuvara prirode te kreirati i voditi jedinstvena politika upravljanja tim područjima. Nacionalna parkovna agencija, sugerira ORaH, spriječit će neracionalno trošenje sredstava od strane pojedinih javnih ustanova koje upravljaju turistički atraktivnim parkovima i koje temeljem toga ostvaruju veliku dobit, dok druge javne ustanove jedva preživljavaju i nemaju sredstava ni za hladni pogon. Upravo je ravnomjeran razvoj svih nacionalnih parkova i parkova prirode jedan od prioriteta Nacionalne parkovne agencije.

Ciljevi ORaH-ove šumarske politike su održivo upravljanje i gospodarenje šumama te očuvanje biološke raznolikosti (flore i faune) šumskih zajednica; pojednostavljivanje zakonodavnog okvira i uklanjanje birokratskih prepreka za realizaciju proizvodnih, visokotehnoloških projekata iz ovog sektora, uvođenje planskog, strateškog pristupa; efikasno upravljanje i transparentno poslovanje Hrvatskih šuma uvođenjem jasnih ‘pravila igre’ koja jednako vrijede za sve; pokretanje burze drvnih sirovina; jačanje drvnog klastera; brandiranje Hrvatske kao visokokvalitetnog drvnog branda; pošteno i efikasno korištenje sredstava OKFŠ-a; jačanje energetskih potencijala biomase; poticanje kreativnih industrija i produkt dizajna u području obrade drva te jačanje ulaganja u nova znanstvena i tehnološka rješenja te povezivanja građevinskog i drvnog sektora; otvaranje novih (zelenih) radnih mjesta u privatnom sektoru na realizaciji drvoprerađivačkih projekata. U realizaciji ovih ciljeva iznimno je važna sinergija i kvalitetna suradnja između državnog sektora (HŠ, Ministarstvo poljoprivrede, Institut), privatnog sektora, znanstvenih institucija (Fakulteti) te čvršće povezivanje s međunarodnim sektorskim udruženjima, a veliku važnost ima savjetodavna šumarska služba čiju je nepristranost i neovisnost neophodno osigurati. Financijska sredstva za realizaciju projekata iz ovih djelatnosti postoje i izdašna su, ali presudan je strateški, planski pristup te disciplinirana, vjerodostojna, transparentna i efikasna provedba ključnih projekata i programa.