Pupovac: Imamo porast netolerancije, nacionalizma i šovinizma

Petar Vidov

Potpredsjednik SDSS-a i kandidat za manjinskog zastupnika Milorad Pupovac ocijenio je u utorak u Puli kako je u prošle tri-četiri godine u Hrvatskoj “zabilježen porast netolerancije, nacionalizma, šovinizma te profašističkih poruka i manifestacija” (Hina).

Srpsko narodno vijeće (SNV) u svibnju ove godine objavilo je bilten pod nazivom “Nasilje i nesnošljivost prema Srbima u 2014.”. Citiramo prvu rečenicu predmetnog biltena, iz pera autorice Tamare Opačić:

“Za razliku od ranijih godina, kada su slučajevi nasilja, nesnošljivosti i govora mržnje usmjerenog prema Srbima uglavnom zabilježeni na područjima povratka izbjeglica, primjetno je da su se od 2012. oni proširili cijelom Hrvatskom”.

Pojačana etnička nesnošljivost u Hrvatskoj posljedica je, zaključuje se u biltenu SNV-a, dolaska SDP-ove koalicije na vlast 2011. godine. Kao prijelomni trenutak za novo buđenje nacionalističke euforije bilten SNV-a identificira postavljanje prvih ćiriličnih ploča u Vukovaru, a ističu i da je posljedično ojačao govor mržnje u desno nastrojenim medijima, te da su nacionalistički ispadi u 2014. godini svoj vrhunac doživjeli za vrijeme kampanje za predsjedničke izbore prvenstveno zahvaljujući retorici HDZ-a i Kolinde Grabar Kitarović.

Raste broj zločina iz mržnje

SNV-ov bilten, koji iznosi i brojne primjere govora mržnje, poticanja na mržnju, nacionalizma i šovinizma, citira i podatke Ministarstva unutarnjih poslova i Državnog odvjetništva RH:

“Najveći broj događaja koji su imali obilježja međuetničke netrpeljivosti i u 2014. evidentiran je na Područjima posebne državne skrbi, odnosno na područjima u kojima živi najveći broj Srba povratnika. U 2014. na tim su područjima ukupno zabilježena 44 događaja koja su imala obilježja međuetničke netrpeljivosti, od čega se njih 32 počinjena na štetu Srba. Kako pokazuju podaci MUP-a, u prethodnoj godini od ukupno 8 kaznenih djela motiviranih etničkom mržnjom, za njih 3 utvrđeno je da su motivirana mržnjom prema osobama srpske nacionalnosti. Prema evidenciji Državnog odvjetništva Republike Hrvatske (DORH), u prethodnoj godini zaprimljeno je ukupno 39 kaznenih prijava koje se odnose na zločin iz mržnje, pri čemu nije iskazano koliko broj djela je počinjen na štetu Srba. Tokom 2014. od strane MUP-a evidentirana su i ukupno 54 prekršaja počinjena nošenjem, izvođenjem, reproduciranjem i isticanjem simbola, tekstova, slika, crteža ili pjesama motiviranih mržnjom”.

Usporedbe radi, u SNV-ovom biltenu “Nasilje i nesnošljivost prema Srbima u 2013.” kojeg autorski potpisuju Milena Jurišić i Ljubomir Mikić, doneseni su statistički podaci MUP-a koji pokazuju zabilježeni broj kaznenih djela motiviranih mržnjom u razdoblju od 2009. do 2012. godine.

2009. takvih je kaznenih djela bilo 32, od čega ih je 17 bilo motivirano etničkom mržnjom, a od toga 8 mržnjom prema Srbima. Naredne godine zabilježeno je 34 takvih kaznenih djela, od toga ih je 19 bilo motivirano etničkom mržnjom, ali nije zabilježeno nijedno kazneno djelo motivirano mržnjom prema Srbima. U 2011. godini broj kaznenih djela motiviranih mržnjom skače na 57, od čega ih je 10 bilo izazvano etničkom mržnjom, a 8 mržnjom prema Srbima. U 2012. zabilježeno je 26 kaznenih djela zločina iz mržnje, od toga 18 motivirano etničkom mržnjom, a 10 mržnjom prema Srbima. Broj takvih djela 2013. skače na 35, od čega 26 motiviranih etničkom mržnjom, a 19 usmjerenih protiv srpskog stanovništva.

Ne znamo za sve slučajeve zločina iz mržnje

Nažalost, pravosudne institucije u svojoj evidenciji ne bilježe sve slučajeve zločina iz mržnje.

“Iako podaci MUP-a dokazuju da su etničkoj netrpeljivosti u najvećoj mjeri i dalje najviše izloženi Srbi, evidentno je da službeni statistički podaci ne pokazuju stvarne razmjere etnički motiviranog nasilja. Naime, nesrazmjer u podacima koje su prikupili Klub zastupnika SDSS-a i SNV-a s onima koje nam je dostavio MUP 24 ukazuju na činjenicu da se neki slučajevi neprimjereno kvalificiraju kao prekršaji, da ih se u startu odbacuje ili nikad nisu prijavljeni zbog sveopćeg nepovjerenja u institucije. Posebno zabrinjava podatak kojeg smo dobili od DORH-a: U odnosu na 39 kaznenih prijava vezanih za zločin iz mržnje u 2014., podignute su tek 3 optužnice, za jednu je sud donio nepravomoćnu presudu, a tek za dvije pravomoćnu”, navodi se u SNV-ovom biltenu o nesnošljivosti prema Srbima u 2014. godini.

Autori biltena iz 2013. u zaključku također donose ocjenu da “službeni statistički podaci o broju kaznenih i prekršajnih predmeta vezanih uz zločin iz mržnje prema Srbima ne pokazuju stvarno stanje stvari i stvarne razmjere etnički motiviranog nasilja”. Razlog tome su činjenice da neke prijave nadležnim tijelima bivaju odbačene uz obrazloženje da se ne radi o kaznenim djelima ili prekršajima, drugi se slučajevi neprimjereno kvalificiraju kao prekršaji ili kao kaznena djela manje težine i značaja, kod nekih se slučajeva odbacuje mržnja kao motiv zločina, a određeni broj slučajeva nikad se ni ne prijavi nadležnim institucijama.


Iz kategorije "Ocjena točnosti"