Studija već postoji: Ministrica uprave želi Hrvatsku sa sedam regija

Sanja Despot

Anonimni izvori iz Vlade u medije (Jutarnji list) su pustili informaciju kako će do 2017. godine Hrvatska imati pet do sedam županija odnosno regija. Inicijativa za teritorijalni preustroj očekuje se od ministrice uprave Dubravke Jurline Alibegović, s obzirom da se ona u svom dosadašnjem radu zalagala za smanjenje broja županija. Sama ministrica ovih je dana u nastupu obzirnija (HRT), što ne čudi kada se ima u vidu da se HDZ cijelo vrijeme protivi smanjenju broja županija (Jutarnji list), a za donošenje takve odluke potreban je njihov konsenzus.

Jurlina Alibegović jedna je od rijetkih novih ministara koji imaju značajnija iskustva s područja koje trebaju pokrivati. U Vladu je ušla kao stručnjakinja iz redova Mosta. Zanimljivo je stoga vidjeti za kakav se teritorijalni preustroj zalagala na čelu tima stručnjaka s Ekonomskog instituta koji su 2010. godine izradili studiju pod nazivom „Analitičke podloge za učinkovitu decentralizaciju u Hrvatskoj.“  Ta studija, naime, predlaže podjelu Hrvatske na sedam regija, a prilikom njene izrade obilato su se koristila iskustva iz Danske, zemlje o kojoj govore i „anonimni stručnjaci“ iz vlade.   

Studija je objavljena 2010. pa su neki podaci, poput broja stanovnika ili stope nezaposlenosti, donekle promijenjeni (u vrijeme pisanja studije stopa nezaposlenosti na nacionalnoj razini bila je 14,3 posto dok je danas stopa registrirane nezaposlenosti 17,9 posto).  

U toj studiji Hrvatska je podijeljena na sedam regija.

Šest godina star plan o sedam regija

Prva regija naziva se Međimurje, Podravina i zapadna Slavonija, a u nju ulaze sadašnje Koprivničko-križevačka, Bjelovarsko-bilogorska, Međimurska i Virovitičko-podravska županija. Ima 14 gradova i 75 općina, a po tadašnjim podacima u njoj je živjelo oko 452 tisuće stanovnika, odnosno 10 posto stanovnika Hrvatske. Spada u slabije naseljene regije, sa stopom nezaposlenosti većom od prosjeka, natprosječnim udjelom primarnog sektora i ispodprosječnom stopom BDP-a.

Druga regija naziva se Sjeverozapadna i središnja Hrvatska, a u nju ulaze sadašnja Krapinsko-zagorska, Varaždinska, Karlovačka i Sisačko-moslavačka županija. Ima 24 grada i 77 općina, a u njoj živi 14 posto stanovnika Hrvatske. Regiju obilježava iznadprosječna zastupljenost sekundarnog sektora i manji BDP od ostatka Hrvatske.

Treća regija je Dalmacija, u koju ulaze Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska županija. Ima 32 grada i 99 općina, oko 898 tisuća stanovnika, odnosno 20 posto stanovnika Hrvatske. Obilježava je visoka nezaposlenost, iznadprosječna zastupljenost tercijarnog sektora i ispodprosječni BDP.

Četvrta regija je Lika, jedina županija koja zadržava sadašnje  uređenje  – pokriva današnju Ličko-senjsku županiju. Ima četiri grada i osam općina i s 9 posto stanovništva najrjeđe je naseljena regija. Obilježava je iznadprosječni udio primarnog i sekundarnog sektora i ispodprosječni BDP.

Peta je Slavonija u koju ulaze današnje Osječko-baranjska, Brodsko-posavska, Vukovarsko-srijemska i Požeško-slavonska županija. Ima 19 gradova i 92 općine te 17,5 posto stanovništva Hrvatske. Ta regija bilježi najvišu stopu nezaposlenosti u zemlji, iznadprosječni udio primarnog sektora i najniži BDP po stanovniku u Hrvatskoj. U vrijeme izrade studije on je stizao 68,8 posto prosječnog BDP-a po glavi stanovnika.

Šesta regija je Istra, Primorje i Gorski kotar u koju ulaze današnje Istarska i Primorsko-goranska županija. U regiji su 24 grada i 53 općine. To je regija s velikom gustoćom naseljenosti, niskom stopom nezaposlenosti te BDP-om po stanovniku koji je  20 posto veći od prosjeka.

Sedma regija je Zagrebačka regija u koju ulaze Zagrebačka županija i Grad Zagreb. Obilježava je prenapučenost stanovništva, najviši BDP po stanovniku, niska stopa nezaposlenosti, visoka zastupljenost tercijarnog i zanemariva zastupljenost primarnog sektora.

Podjela nije slučajna

Podjela na regije nije proizvoljna već se temelji na tri osnovna kriterija: minimalnog broja stanovnika, fiskalnih kriterija za općine i gradove i kriterija iz regionalne ekonomike. Podjela na sedam regija izvedena je na osnovi provedene faktorske i klaster analize, vodeći računa o efikasnosti pružanja javnih usluga i efikasnog obavljanja uloge koordinatora lokalnog i regionalnog razvoja.

Studija se bavi i pitanjem decentralizacije te razrađuje nadležnosti  općina, gradova i regija.


Iz kategorije "Analize"