Orešković: Hasanbegovićeve izjave su izvučene iz konteksta

S.D.

“Često smo razgovarali. Komentari u javnosti su izvan konteksta. Gospodin Hasanbegović je uvjereni antifašist i povjesničar i vrlo sposoban čovjek i mislim da će biti sjajan ministar kulture”, kazao je premijer Tihomir Orešković u intervjuu Hrvatskom radiju u kojem je podatak kako ne razmišlja o Hasanbegovićevoj smjeni bio jedan od rijetkih decidiranih stavova koje je premijer izrekao.

Novi ministar Hasanbegović nije uvjereni antifašist jer on tu riječ uvijek koristi u navodnicima te tvrdi da je antifašizam floskula. U nastupu u Otvorenom 8. svibnja 2015., održanoj u vrijeme kada cijeli svijet obilježava pobjedu nad fašizmom, Hasanbegović je replicirao sugovorniku Danielu Mondekaru koji je ustvrdio da je „izjednačavanje antifašizma i komunizma pogrešno jer je antifašizam puno više od toga“ te da je „antifašizam u Ustavu i predstavlja temelj ove države“, sljedećim riječima:

„To nije temelj ove države, to je jedna floskula koja nema utemeljenje u ustavnom tekstu kojeg ste vi spomenuli. Nigdje, nijednom riječju u hrvatskom ustavu se ne spominje riječ antifašizam“.

Stavljanje u kontekst

Bilo je to u samoj završnici emisije kojoj je tema bila izbacivanje Titove biste iz Ureda predsjednice i predstojeća proslava Dana pobjede u Moskvi. Počasni član blajburškog voda u ranijim dijelovima emisije inzistirao je kako je antifašizam samo drugo ime za totalitarizam koji je uslijedio nakon 1945. godine. Kada ga je Mondekar podsjetio da su brojni Hrvati bili u partizanima te kako je i sam prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman bio antifašist i oficir koji se pozivao na hrvatski antifašizam, Hasanbegović je odgovorio: „Tuđmanove interpretacije događaja u prošlosti su u osnovi irelevantne. Je li to neka dogma koju je postavio Franjo Tuđman i mi to slijepo prihvaćamo? Tuđman je u hrvatskoj povijesti bitan kao utemeljitelj hrvatske države, a posebno je licemjerno danas se selektivno pozivati na Tuđmanovo nasljeđe. Pa oni čiji se politički program u posljednjih 15 godina sažeo u tzv. detuđmanizaciji danas su glavni apologeti stanovitih, po mom sudu potpuno dvojbenih, Tuđmanovih pogleda na prošlost koji su u kontekstu onoga o čemu mi danas raspravljamo potpuno irelevantni. Uostalom mi smo povjesničari, za povjesničare ne postoje ni kriva ni prava strana, tako da, barem u svojim povijesnim istraživanjima, uopće se ne držim takvih nehistoriografskih pogleda koji sami po sebi ne znače ništa“.

Navođenju ZAVNOH-a u Ustavu Hasanbegović ne pridaje veći značaj. Za njega „Hrvatska je oslobođena 1990. godine. Obrambeni i oslobodilački rat iz devedesetih godina je jedini rat u 20. stoljeću iz kojeg su Hrvati izašli kao istinski pobjednici i to je jedini temelj na kojem se treba graditi ova država. Duhovi i zlodusi prošlosti proizvodit će stalni društveni rascjep, beskrajne debate“.

U drugom spornom materijalu koji se često „vadi iz konteksta“, intervjuu u „Oslobođenju“ u kojem Hasanbegović brani Huseina ef. Đozu koji je bio imam u 13. SS Handžar diviziji, također se vidi kako je za Hasanbegovića podjela na fašiste ili antifašiste lažna podjela. Intervju u cijelosti možete vidjeti na ovom linku (Oslobođenje) kako ne bi ispalo da izjave vadimo iz konteksta.

Spomenimo samo kako Hasanbegović smatra da „upravo Đozin slučaj može dobro poslužiti za tezu kako se komplicirana povijest Drugog svjetskog rata, držanje i motivacija pojedinih aktera ne mogu interpretirati samo iz vizure naknadne pameti, ispraznog moraliziranja, optike savezničkog ratnog napora protiv sila Osovine te pomoći pseudohistorijskih klišeja o „dobru“ i „zlu“ , „fašizmu“ i „antifašizmu“. Ovakav pristup donekle može biti upotrebljiv za anglo-američku ili sovjetsku perspektivu, ali je beskoristan za razumijevanje konkretne ratne finske, baltičke, slovačke, hrvatske, srpske, bošnjačke, ukrajinske ili indonežanske povijesne situacije“.

On smatra da je Đozo jedna od „najmarkantnijih i najzanimljivijih bošnjačkih ličnosti“ koja se suprotstavila, zajedno sa SS Handžar divizijom, “zločinačkom djelovanju različitih ustaničkih i odmetničkih skupina, koje su barem formalno sebe vidjele i kao dio savezničke ratne strane”.

„Amputirati Huseina ef.Đozu iz nacionalnog i islamskog identitetskog čvorišta i njegovih simboličkih manifestacija, kao što su imena ulica i škola i to zbog beznačajnih epizoda iz cjeline života i djela, znači učiniti od modernog bošnjačkog identiteta i islamske misli torzo lišen svojih najpouzdanijih smjerokaza“, smatra ovaj povjesničar.

Ustaška kapa na glavi

Kao još jedan, ključni demanti premijerove teze, spomenimo i kako tjednik Novosti na svom Facebooku najavljuje naslovnicu broja koji izlazi u petak, a na kojoj je Zlatko Hasanbegović na fotografiji s ustaškom kapom na glavi, snimljen 1996. godine kada je, tvrde Novosti, objavljivao članke u časopisu “Nezavisna Država Hrvatska” u kojima je, tvrde, pisao o ustašama kao mučenicima te o Hrvatskoj od Mure, Drave i Drine do Jadranskog mora.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Ocjena točnosti"