Predsjednica opet udara na premijera

Sanja Despot

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović još od preuzimanja dužnosti ne krije kako želi preuzeti značajniju ulogu u kreiranju hrvatske vanjske politike, s obzirom da “predstavljanje i zastupanje RH u zemlji i inozemstvu” spada u ovlasti predsjednice, kako su definirane Ustavom. Ustav, međutim, predviđa i suradnju u vođenju vanjske politike između predsjednika države i Vlade.

Još jedan napad na Oreškovića

Tijekom predizborne kampanje i neposredno nakon preuzimanja dužnosti predsjednice, Kolinda Grabar Kitarović iznijela je i svoju namjeru da ubuduće ona, umjesto premijera, odlazi na sastanke Europskog vijeća u Bruxellesu. “Kad je tema koja se tiče mojih ustavnih ovlasti, kao što su vanjski poslovi, obrana ili nacionalna sigurnost, onda ću tražiti da zastupam Hrvatsku na tim sjednicama Europskog vijeća”, kazala je predsjednica u intervjuu RTL-u u veljači 2015. 

Bivši premijer Zoran Milanović predsjednici nije imao namjeru prepustiti odlaske na Europsko vijeće. Iz vlade su neslužbeno poručivali kako po Ustavu Vlada vodi i unutarnju i vanjsku politiku te da se na sastancima uglavnom dogovaraju konkretni potezi za čije provođenje predsjednica nema nikakve ovlasti. Predsjednica svoje zahtjeve za odlazak u Bruxelles nije više ponavljala, međutim, sada se ponovo neslužbeno čuje (Večernji list) kako će predsjednica premijeru Tihomiru Oreškoviću prepustiti prvi odlazak i predstavljanje na Vijeću idućeg tjedna, a potom će ona preuzeti odlaske na taj format. Bio bi to već drugi predsjedničin udar na autoritet premijera Oreškovića, nakon što je jednostrano potpisala odluku o razrješenju ravnatelja SOA-e Dragana Lozančića (HRT).

Najvažnije tijelo EU

Europsko vijeće formalno predstavlja jednu od institucija Europske unije, ali u stvarnosti riječ je o ključnom tijelu koje donosi sve najvažnije odluke u EU i bez čijeg odobrenja u provedbu ne ide nijedna važnija odluka Europske komisije. Sastaje se najmanje četiri puta godišnje, a po prirodi posla na njemu se uvijek raspravlja o pitanjima koja se tiču vanjske politike, obrane i nacionalne sigurnosti,

Na sastanke Europskog vijeća dolaze šefovi država ili vlada. Europska unija ne propisuje hoće li to biti predsjednici države ili vlade, to je prepušteno pojedinim zemljama članicama, ali uvriježeno je pravilo da zemlje u kojima je na snazi predsjednički sustav, pa predsjednik ima i najveće ovlasti u kreiranju i provođenju politike, predstavlja predsjednik, a zemlje parlamentarne demokracije, u kojima ključnu ulogu u državi ima premijer, predstavljaju premijeri. U sadašnjem sastavu vijeća od 28 članica čak 25 država predstavljaju premijeri ili premijerke. Izuzetak su Francuska i Cipar koje imaju predsjednički sustav, te Litva koju, iako je parlamentarna demokracija, predstavlja predsjednica Dalia Gryban.

Preuzima kreiranje vanjska politike

Predsjednica se u vrijeme bivše vlade, nakon nepopustljivog stava premijera, povukla, vjerojatno jer se nije željela sramotiti pred europskim partnerima na način kako se svojedobno osramotila Rumunjska u kojoj su se vodeći političari posvađali oko odlaska na Vijeće, da bi danas tu zemlju ipak predstavljao premijer. Okolnosti su se sada promijenile.

Kao bivša ministrica vanjskih poslova i ministrica europskih integracija, veleposlanica RH u Sjedinjenim Državama i pomoćnica glavnog tajnika NATO-a, predsjednica svakako ima značajnije vanjskopolitičko i diplomatsko iskustvo od premijera Oreškovića – koji prije preuzimanja čelnog mjesta hrvatske vlade uopće nije imao političkog iskustva pa tako ni iskustva iz domene vanjske politike. Međutim, ako se ostvare najave da će Hrvatsku u Europskom vijeću predstavljati Kolinda Grabar-Kitarović to može značiti dvije stvari. Ili će odluke iz Bruxellesa ostati visjeti u zraku jer ih predsjednica nema ovlasti implementirati ili, što je vjerojatnije, predsjednica kreće u samostalno kreiranje vanjske politike, koju će premijer i Ministarstvo vanjskih poslova samo provoditi.


Iz kategorije "Analize"