Karamarko: Konverzija kredita u švicarcima građane će koštati milijardu eura

Petar Vidov

“Draga gospodo, vi ste švicarski franak tako riješili da ste sve građane opteretili s milijardu eura duga. Građani će to otplaćivati”, kazao je na aktualnom satu u Saboru prvi potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko.

Kada govori o milijardu eura – odnosno 7,47 milijardi kuna prema trenutno važećem srednjem tečaju HNB-a – Karamarko se evidentno referira na trošak konverzije koji bi prema izmjenama Zakona o potrošačkom kreditiranju, a koje su na snagu stupile 30. rujna 2015. godine, morale snositi banke.

“Ukupan iznos usklađenja u vidu nerealiziranih gubitaka procjenjuje se na oko 7 milijardi kuna. S obzirom da je u prethodnim razdobljima temeljem navedene nerealizirane dobiti plaćen porez na dobit, u razdoblju u kojem će se iznos nerealiziranog gubitka evidentirati u poslovnim knjigama vjerovnika, isti će biti porezno priznati rashod radi čega će iznos plaćenog poreza na dobit odnosno prihod u državnom proračunu temeljem poreza na dobit od strane vjerovnika biti oko 700 milijuna kuna niži”, stajalo je u obrazloženju zakonskog prijedloga kojeg je Vlada Zorana Milanovića u Sabor uputila sa svoje 250. sjednice održane 10. rujna 2015.

Konverzija kredita imala podršku i HDZ-a

Predložene zakonske izmjene, u paketu s izmjenama Zakona o kreditnim institucijama, Sabor je na sjednici 18. rujna 2015. prihvatio jednoglasno; za izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju glasalo je 105 zastupnika, a izmjene Zakona o kreditnim institucijama podržalo je 111 zastupnika. Nitko nije glasao protiv, odnosno za zakonske izmjene koje su omogućile konverziju kredita u švicarskim francima ruke su digli i zastupnici trenutno vladajućeg HDZ-a.

Iako je zakonom predviđeno da procijenjeni trošak konverzije od oko sedam milijardi kuna snose banke, Karamarko sada tvrdi da će se u konačnici raditi o dugu kojeg će morati otplaćivati svi hrvatski porezni obveznici. Time prvi potpredsjednik Vlade zapravo prejudicira ishod sudskog postupka kojeg međunarodni vlasnici hrvatskih banaka pokreću na Međunarodnom sudu za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) u Washingtonu. Ministar financija Zdravko Marić ranije je potvrdio da je svjestan pravne bitke koja državu čeka, ali i dodao kako je još rano da se Vlada o tome očituje (Hina/Tportal).

Država kapitulira pred bankama?

No, citirana se Karamarkova izjava sada može tumačiti kao kapitulaciju pred bankama i odustajanje države od pravne bitke. Značilo bi to da aktualna Vlada RH doista pristaje bankama iz državnog proračuna vratiti novac za trošak konverzije, iako još nije ni blizu toga da iscrpi sva pravna sredstva koja su joj na raspolaganju. Upravo suprotno.

Republika Hrvatska bi za početak, kao što je objašnjeno u interpelaciji o radu Vlade RH koju je Saboru podnio SDP, trebala osporiti nadležnost arbitražnog suda u Washingtonu da uopće odlučuje o ovom pitanju. Naime, Hrvatska je između 1994. i 2010. godine s nizom država, među kojima su i države u kojima primarno posluju vlasnici hrvatskih komercijalnih banaka, sklopila bilateralne ugovore o poticanju i uzajamnoj zaštiti ulaganja. Upravo temeljem ovih ugovora banke su postupak kojim traže povrat novca kojeg gube na konverziji odlučile pokrenuti pred sudom u Washingtonu.

No, s obzirom da su međunarodne centrale hrvatskih banaka stacionirane u Italiji, Austriji, Francuskoj, Njemačkoj i Mađarskoj – redom članicama Europske unije – arbitražni sud u Washingtonu zapravo više nije nadležan za rješavanje predmetnog spora. Ulaskom u Europsku uniju 1. srpnja 2013. godine Hrvatska je potpisala temeljne ugovore EU, iz kojih proizlazi da za rješavanje tržišnih sporova na zajedničkom tržištu EU nisu nadležni međunarodni arbitražni sudovi, već Sud Europske unije u Luksemburgu.

Malo je vjerojatno da su se međunarodni vlasnici hrvatskih banaka na pogrešnu adresu obratili greškom, posebno kada se u obzir uzme činjenica da im dosadašnja praksa nadležnog Europskog suda ne ide u prilog. Sud u Luksemburgu je, naime, već arbitrirao u vrlo sličnom sporu, kojeg su pokrenuli korisnici kredita u švicarskim francima u Mađarskoj, te 30. travnja 2014. donio odluku u njihovu korist.


Iz kategorije "Ocjena točnosti"

Petar Vidov