Od predizbornog Programa 5+, ostvaruje se samo “plus” – domoljublje na najjače

Sanja Despot

U predizbornom programu Domoljubne koalicije 5+ Hrvatska, ovaj plus odnosi se na poglavlje Domoljubna Hrvatska, ujedno jedino poglavlje u kojem u četveromjesečnom razdoblju vladajući bilježe vrlo značajne rezultate. Prvih pet poglavlja su podsjetimo: Gospodarski rast i razvoj;  Zapošljavanje; Zdravstvo i socijalna osjetljivost; Pravna stabilnost te Društvo, demografija, obrazovanje i znanost.

Predizborno poglavlje Domoljubna Hrvatska počinje s podnaslovom „Za dr. Franju Tuđmana, utemeljitelja moderne hrvatske države“. Tu se nabrajaju zasluge pokojnog predsjednika te najavljuje kako će Zračna luka Zagreb ponijeti njegovo ime. Vlada je 24.veljače  donijela odluku po kojoj se zračna luka zove „Zračna luka Franjo Tuđman“.

Kao drugi zadatak, pod podnaslovom „Za Hrvatsku, demokratsko i slobodno društvo“ navodi se: „Hrvatsku ćemo uključiti u europske i svjetske tijekove sjećanja na žrtve svih totalitarizama u duhu rezolucija Vijeća Europe i Europskog parlamenta. Potaknut ćemo uključenje hrvatskih institucija u Platformu europskog sjećanja i savjesti osnovanoj 2011. godine. Vratit ćemo pokroviteljstvo Hrvatskog sabora nad obilježavanjem bleiburške tragedije“.

I ovo je obećanje ispunjeno: u svojim javnim nastupima vladajući dužnosnici redovito se trude izjednačiti strahote nacističke NDH s totalitarizmom komunističkog razdoblja, ne prezajući ni od hvaljenja falsifikata poput filma Jakova Sedlara „Jasenovac – istina“ kojeg je nakon promocije ministar kulture Zlatko Hasanbegović ocijenio kao važan doprinos istini. Daljnju relativizaciju ustaških zločina usporio je dolazak američkog izaslanika za Holokaust Nicholasa Deana, tijekom čije su posjete hrvatski dužnosnici listom osudili zločinački režim NDH. Bez obzira na to, proboj logoraša iz Jasenovca ove godine su obilježile tri odvojene komemoracije – jer predstavnici židovske zajednice, Srba i antifašista nisu željeli ići u službenoj koloni s onima koji relativiziraju zločine. Izjednačavanje svih totalitarizama dovelo je do nezabilježene podjele u društvu.

Hrvatski Sabor je već početkom veljače vratio pokroviteljstvo nad obilježavanjem bleiburške tragedije. Obilježavanju su 14. svibnja prisustvovali predsjednik Sabora Željko Reiner, potpredsjednik Sabora Ivan Tepeš, prvi potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko i niz ministara, a događaj je tek donekle zasjenio incident oko oduzimanja oružja Počasne zaštitne bojne od strane austrijske policije.

Provođenje Antikomunističkog manifesta

U odlomku pod naslovom „Za Hrvatsku, emancipiranu zemlju bez kompleksa“ tvrdi se kako će Hrvatska postati zemlja zdravog i samoodrživog gospodarstva, ali se već u sljedećoj rečenici navodi: „Ustrajat ćemo na jačanju domoljublja, posebno kod mladih naraštaja“. Kad je riječ o mladeži, u tom se svjetlu vjerojatno mogu sagledavati prijepori oko kurikularne reforme.

Za širenje domoljubnog diskursa u novoj je vladi zadužen prvenstveno Zlatko Hasanbegović, povjesničar i revizionist postavljen na mjesto ministra kulture bez prethodnih veza s kulturnim sektorom. On je pet dana nakon ulaska u ministarstvo ukinuo Povjerenstvo za neprofitne medije, želeći tako ušutkati kritičke tonove neprofitnih medija.  Uslijedilo je razrješenje glavnog ravnatelja HRT-a i postavljanje nove vladajuće strukture na HRT-u koja se upregnula u širenje domoljubnog diskursa te najava razrješenja Vijeća za elektroničke medije, regulatora koji bi trebao biti neovisan u svom radu, a koji odlučuje i o raspodjeli frekvencija i o dodjeli sredstava iz Fonda za pluralizam o kojem u velikoj mjeri ovise i male lokalne TV i radio stanice kao i nezavisni internetski mediji. Razrješenje članova Vijeća još se nije našlo na dnevnom redu Sabora, kao što nije bilo nikakvih službenih odgovora niti nakon što je predsjednica Vijeća Mirjana Rakić urudžbirala svoju ostavku. Marš na prostorije Vijeća i Agencije za elektroničke medije nitko od predstavnika vlasti nije službeno osudio.

Hasanbegovićevo shvaćanje domoljubnih kriterija do izražaja je došlo i prilikom odluka o financiranju kazališnih kuća, kulturnih priredbi i izdavaštva, a vjerojatno će doći do izražaja i pri formiranju novih kulturnih vijeća.  Također, Vlada je na telefonskoj sjednici donijela Uredu o lutrijskim sredstvima kojom su značajno smanjenja sredstva za civilni sektor, a sve da bi onemogućila rad udruga koje u svom fokusu imaju demokratizaciju društva.

Hasanbegović je na mjesto ministra došao voljom potpredsjednika Vlade Tomislava Karamarka koji preko njega (a namjeravao je to i preko smijenjenog ministra Mije Crnoje koji je najavljivao registar izdajnika i lustraciju) provodi svoj Antikomunistički manifest kojeg je opisao još prošle godine u Globusu.  Karamarko je tamo najavio temeljite promjene društvene klime i vrijednosnog sustava, „To će biti cjelovita društvena reforma u kojoj bi svoj maksimalni udio trebali dati i naši vodeći intelektualci, članovi naše akademske zajednice, profesori društveno-humanističkih znanosti, naposljetku i sami mediji, to jest novinari“, pojasnio je Karamarko.

Zaokret prema Višegradskoj skupini

Sljedeći odlomak ima naslov „Za dostojanstvo hrvatskih branitelja i Domovinskog rata“, a u njemu se konstatira kako su Domovinski rat i hrvatski branitelji temelj suvremene hrvatske države. U tom se poglavlju najavljuje kako će provoditi već postojeće mjere koje favoriziraju branitelje i djecu poginulih, zatočenih i nestalih branitelja pri zapošljavanju i stambenom zbrinjavanju, reguliranje statusa pripadnika HVO-a, zdravstvena skrb za branitelje te povratak ukinutih mirovinskih prava – sukladno gospodarskom i financijskom oporavku zemlje.

Najavljeno je i kako će se sva prava regulirati jednim zakonom – Zakonom o pravima hrvatskih branitelja i članova njihove obitelji. Rad na toj mjeri, kako je izvijestio Večernji list, započeo je okupljanjem velikog broja zainteresiranih sudionika. Ministar branitelja Tomo Medved izrazio je optimizam da će Zakon biti dovršen do kraja godine. Kad smo kod Medveda, podsjetimo kako se unatoč svoj skrbi oko branitelja u jednom trenutku, nakon povlačenja aferama opterećenog Crnoje te nemogućnosti pronalaženja odgovarajućeg kandidata, pojavila i ideja o mogućem ukidanju Ministarstva branitelja. ali se od nje odustalo.

Domoljubna koalicija obećala je i sljedeće: „Zalagat ćemo se za postizanje konsenzusa o donošenju Ustavnog zakona o zaštiti dostojanstva hrvatskih branitelja i Domovinskog rata“.

U sljedećem poglavlju „Za snažno uključenje iseljene Hrvatske“ kao strateški se interes zaziva „afirmacija hrvatskog iseljeništva i njegovo aktivno uključivanje u politički, društveni i gospodarski život Hrvatske“. Slijedi poglavlje u kojem se najavljuje briga za ravnopravnost Hrvata u BiH i pomoć BiH pri približavanju Europskoj uniji.

Značajan dio posvećen je „domovinskoj sigurnosti“ te se najavljuje: „U roku od jedne godine nakon što preuzmemo odgovornost za vođenje države institucionalno i organizacijski transformirat ćemo postojeće elemente nedefiniranog sigurnosnog sustava i utemeljiti cjelovit Sustav domovinske sigurnosti“. On bi trebao počivati na novoj Strategiji nacionalne sigurnosti te boljoj razini obrambenih sposobnosti.

Već u ovom predizbornom programu najavljen je zaokret Hrvatske prema zemljama Višegradske skupine. Konstatira se kako Hrvatska treba biti snažna i u horizontalnoj i u vertikalnoj suradnji pa se tako „vertikalna suradnja odnosi na potrebu intenziviranja odnosa sa zemljama srednje Europe tj. s Poljskom, Češkom, Slovačkom i Mađarskom“, a pozdravlja se i inicijativa Baltik-Jadran. Horizontalna suradnja odnosi se na Italiju, Austriju, Sloveniju i zemlje našeg istočnog susjedstva.

„Podupirat ćemo proširenje EU i NATO-a na zemlje jugoistočne Europe, no pritom ćemo inzistirati na strogom ispunjavanju pristupnih kriterija“, navodi se te dodaje: „Suradnja sa Srbijom mora biti dobrosusjedska, bolja od dosadašnje“. Na tom planu Vlada se iskazala blokiranjem pristupnih pregovora Srbiji radi pitanja nadležnosti za procesuiranje ratni zločina počinjenih na cijelom teritoriju bivše Jugoslavije te zbog pitanja manjina. Naši odnosi sa Srbijom nikada nisu bili sjajni, ali svakako su vidjeli i bolje dane od ovih.

Iz kategorije "Obećanja"