Javna rasprava se izbjegava i kod sasvim nepotrebnih zakona

P.V.

Država mora povećati transparentnost i participaciju procesa donošenja propisa i oblikovanja javnih politika, tvrdili su članovi MOST-a prije nego su došli na vlast. Jedan od ključnih instrumenata za ispunjenje ovih obećanja trebala su biti javna savjetovanja u trajanju od najmanje 30 dana “osim u rijetkim, iznimnim slučajevima”.

Složila se i Domoljubna koalicija: “Da, prihvaćamo sve vrste savjetovanja prije donošenja propisa i određivanja javnih politika, jer to je jedini način da se donesu dobri propisi”. Ovo je obećanje prekršeno već na šestoj sjednici aktualne Vlade RH, s koje su u Sabor poslani prijedlozi izmjena Zakona o nadzoru državne granice i Zakona o obrani. Radi se o zakonskom paketu kojim je omogućeno da se Hrvatska vojska angažira na poslovima osiguravanja državne granice.

Ove dvije zakonske izmjene nisu uopće upućene u proces javne rasprave, a u Saboru su usto donesene po hitnom postupku. Izigran je time 11. članak Zakona o pravu na pristup informacijama. U prvom stavku tog zakonskog članka propisano je da su tijela državne uprave dužna provoditi savjetovanje s javnošću pri donošenju zakona i podzakonskih akata. Savjetovanje se, prema Zakonu, provodi putem središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanja s javnošću i mora trajati 30 dana.

Nigdje u Zakonu nije predviđena mogućnost izbjegavanja javne rasprave, a iste nema ni u saborskom Poslovniku, koji u svom 204. članku definira slučajeve u kojima se zakon smije donijeti po hitnom postupku.

“Iznimno, zakon se može donijeti po hitnom postupku, kada to zahtijevaju osobito opravdani razlozi, koji u prijedlogu moraju biti posebno obrazloženi. Uz prijedlog da se zakon donese po hitnom postupku podnosi se konačni prijedlog zakona, koji sadrži sve što i prijedlog zakona, osim što se umjesto teksta prijedloga zakona prilaže tekst konačnog prijedloga zakona”, propisano je Poslovnikom Hrvatskog sabora.

Mogućnost da se javna rasprava skrati ili održi na način koji nije propisan Zakonom predviđena je u Kodeksu savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata. No, ni u predmetnom Kodeksu nigdje se ne navodi mogućnost potpunog izbjegavanja javne rasprave.

“U žurnim okolnostima, razdoblje i načini savjetovanja mogu se odgovarajuće prilagoditi. Ovo se posebno odnosi na okolnosti koje su vezane uz dinamiku ispunjavanja obveza koje proizlaze iz procesa pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji”, stoji u Kodeksu.

Dodajmo pritom i činjenicu da se radilo o sasvim bespotrebnim zakonskim izmjenama pa se ovaj primjer nikako ne može voditi pod “rijetke, iznimne slučajeve” u kojima je potrebno preskočiti javnu raspravu da bi se efekt izmjene zakona postigao u što kraćem mogućem roku. Vladajuća koalicija je zakone kojima se vojsci omogućava izlazak na granicu donijela kada je izbjeglička kriza – koja je iskorištena kao razlog – već bila na zalazu. Štoviše, oba su zakona u parlamentu izglasana 11. ožujka ove godine – dva dana nakon što su izbjeglice prestali pristizati u Hrvatsku zbog zatvaranja tzv. balkanske rute, čime se 9. ožujka na konferenciji za novinare javno pohvalio premijer Tihomir Orešković, kazavši da smo “na pozitivnoj nuli” (Hina/Poslovni.hr).


Iz kategorije "Obećanja"