Jedan član, jedan glas, jedan jedini kandidat

Sanja Despot

HDZ očito nije shvatio da načelo „jedan član – jedan glas“ ne znači ujedno i da se članstvu ima ponuditi samo jedan kandidat. Poslije jednog i jedinog Tomislava Karamarka za kojeg je nedavno glasalo više od 90 tisuća hadezeovaca, na svoje druge izbore po tom načelu HDZ, točno tri mjeseca kasnije, ide s jednim i jedinim kandidatom Andrejom Plenkovićem. Pa nek’ članovi neposredno biraju. Jedan čovjek – jedan glas. Uvijek postoji i opcija da ne zaokruže kandidata ili da prekriže listić.

Ipak, Propisnikom o postupku kandidiranja i izbora predsjednika  HDZ je gotovo sve mogućnosti pokrio. U Propisniku iz ožujka, koji je adaptiran 23.lipnja, u Članku 11. se navodi: “Za predsjednika HDZ-a izabran je kandidat za kojeg je glasovalo više od 50 posto članova HDZ-a s biračkim pravom koji su pristupili glasovanju bez obzira da li je na izborima sudjelovao jedan ili više kandidata. Ako nijedan kandidat ne dobije potrebnu većinu, izbori se ponavljaju za sedam dana.

Ako je na izborima za predsjednika HDZ-a sudjelovalo više kandidata i nijedan kandidat nije dobio potrebnu većinu glasova u prvom krugu, glasovanje se ponavlja u drugom krugu za sedam dana između dvojice kandidata koji su dobili najveći broj glasova. Izabran će biti onaj kandidat koji je dobio veći broj glasova birača koji su pristupili glasovanju“.

Ako je samo jedan i, teoretski, ne dobije aklamaciju većine prisutnih što onda? Što se mijenja i kako bi glasanje trebalo izgledati za sedam dana? Nije propisano, vjerojatno zato što se zna da će članstvo aklamacijom prihvatiti ono što utjecajno vodstvo prethodno isfiltrira i ponudi im na pladnju. Tako je uvijek išlo, pa nema razloga da i sada ne ide, pa i pod egidom “demokratizacije stranke”.

Obećano – izvršeno, samo bez izbora

Tomislav Karamarko je još na izbornom saboru 2012. koji se nije odvijao po načelu “jedan član – jedan glas” ali je nudio izbor između nekoliko kandidata, odnosno struja u HDZ-u, članovima obećao da će u najskorije vrijeme provesti novo, demokratsko glasanje po načelu „jedan član, jedan glas“, odmah nakon lokalnih izbora. Potom je to smetnuo s uma. To više nije bilo na listi prioriteta jer se stranka spremala najprije za izbore za Europski parlament u svibnju 2014., a potom i za predsjedničke izbore. Kako je svojedobno pisao Novi list,  HDZ se početkom 2013. ozbiljno spremao i za prijevremene parlamentarne izbore na kojima bi, sanjali su, pobijedili tada vladajući SDP.

Već je tada postalo jasno da će HDZ izbore za predsjednika po novom demokratskom načelu odgoditi do redovitog termina 2016. Tako se i dogodilo. Članovi HDZ-a birali su prvi put po načelu „jedan član-jedan glas“ hoće li dati ili pak uskratiti povjerenje Tomislavu Karamarku u ožujku ove godine.

Strah kao nit vodilja

Najavljivali su, doduše, i neki široj javnosti nepoznati hadezeovci svoje kandidature. Vinko Vukadin, stručnjak za medijsku komunikaciju koji živi na liniji Zagreb-Graz (Jutarnji list), a koji nije uspio skupiti potrebnih 5000 potpisa te pjesnik i teolog Ivica Jurjević (HRT),  hadezeovac iz Karamarku rodnog Kruševa, koji se s podjednakom strašću i mašući hrvatskom zastavom obrušio na komuniste „koje treba slistiti s lica zemlje“ kao i na Karamarka koji je, po njegovim riječima, izdao ideje Franje Tuđmana. Nakon pompoznih najava, nestao je iz javnosti.

Rok za predaju kandidatura ističe danas, Plenković je tu formalnost već obavio, te je sasvim jasno da će se unutarstranačka demokracija u HDZ-u i ovoga puta svesti na biranje samo jednog kandidata. I Plenkoviću se, baš kao ranije Karamarku, suprotstavio samo jedan stranački marginalac (Index.hr), i sam svjestan da ne može skupiti 5000 potpisa za kandidaturu.

Izbori će biti 17. srpnja. Dok je na prošlim redovnim izborima ozbiljne kandidate priječio strah od šefa stranke, u ovom ih trenutku vodi strah od raspada samog HDZ-a. U tolikoj mjeri da sada unisono staju uz kandidata kojeg su prije samo mjesec dana napadali jer je na Općem saboru u svibnju pokušao HDZ prizvati pameti.


Iz kategorije "Stav"