“U politici je sve jasno izraženo u brojkama. Ako smo mi na svim izborima kao dio Domoljubne bili praktički jezičac na vagi koji je osigurao pobjede na svim izborima – za Europarlament, predsjedničke izbore… Toliko HSS vrijedi. I na zadnjim izborima, iako je pobjeda bila relativna, HSS je bio najveći u Domoljubnoj, naravno, iza HDZ-a”, izjavio je predsjednik HSS-a Krešo Beljak u emisiji “Točka na tjedan” televizije N1.
Na parlamentarnim izborima održanim u studenom 2015. godine HSS su na listama Domoljubne koalicije predstavljali: Anđela Cirkveni (I. izborna jedinica), Branko Hrg, Darko Koren, Dinko Pirak (II. izborna jedinica), Vlasta Hubicki (III. izborna jedinica), Ana-Marija Petin (IV. izborna jedinica), Davor Vlaović (V. izborna jedinica), Stjepan Kožić, Željko Lenart (VI. izborna jedinica), Ivan Baršić, Milan Kolman (VII. izborna jedinica) i Irena Devčić (IX. izborna jedinica).
Iako je u Sabor uspio ući samo tadašnji HSS-ov predsjednik Hrg, ova je stranka na izborima prikupila ukupno 36.083 preferencijalnih glasova. Utoliko je točna Beljakova tvrdnja da HDZ-ova koalicija bez HSS-a ne bi uspjela postati relativni pobjednik izbora. Domoljubna koalicija je, naime, u deset izbornih jedinica dobila ukupno 746.294 glasova, a koalicija Hrvatska 742.653 glasova. Razlika je 3641 glasova u korist HDZ-a. Ako tome pribrojimo i glasove koje je HDZ-ova koalicija dobila u dijaspori, razlika se povećava na 28.085 u korist HDZ-a.
Kada bi Domoljubnoj koaliciji oduzeli glasove HSS-a, razlika u deset izbornih jedinica bila bi 32.442 glasova u korist koalicije Hrvatske raste. Čak ni glasovi dijaspore ne bi HDZ-ovoj koaliciji donijeli relativnu izbornu pobjedu; SDP-ova bi koalicija i dalje imala 7998 glasova razlike.
Na europskim izborima HSS im nije trebao
Točno je i da su glasovi HSS-a predstavljali važan udio u HDZ-ovoj pobjedi na izborima za Europski parlament 2014. godine, kada je listu nosio budući predsjednik HDZ-a Andrej Plenković. No, te bi izbore HDZ-ova koalicija dobila i bez glasova koje im je donio HSS. Na zajedničkoj je listi HSS-ovce tada predstavljala Marijana Petir, za koju je glasalo 42.683 birača.
Ukupno je na europskim izborima za listu Domoljubne koalicije tada glasalo 381.844 ljudi. Lista SDP-ove koalicije (u kojoj su bili još HNS, IDS, i HSU) tada je osvojila 275.904 glasova. Razlika je, dakle, bila 105.940 glasova u korist HDZ-ove koalicije. Kada bi im se i oduzeli glasovi HSS-ovih birača, razlika bi i dalje bila uvjerljivih 63.257 glasova.
Josipoviću malo falilo da ostane predsjednik
Puno je teže izmjeriti utjecaj HSS-ovih birača na rezultate predsjedničkih izbora, održanih u dva kruga – 28. prosinca 2014. i 11. siječnja 2015. godine. S obzirom da je Domoljubna koalicija na izbore izašla sa zajedničkom kandidatkinjom Kolindom Grabar Kitarović, nije moguće precizno izmjeriti koliki udio u njenim glasovima čine birači HSS-a.
Nakon prvog kruga izbora Ivo Josipović kao kandidat lijeve koalicije bio je relativni pobjednik. Za njega je glasalo 32.299 birača više nego za Grabar Kitarović. Evidentno je da bi bez HSS-ovih birača razlika u korist Josipovića bila još veća, ali to ne bi promijenilo ishod prvog kruga izbora; i dalje bi Josipović i Grabar Kitarović prošli u drugi krug.
U drugom krugu izbora jednako tijesnu pobjedu izborila je kandidatkinja desne koalicije. Za Grabar Kitarović glasalo je 1.114.945 birača, dok je Josipović dobio 1.082.436 glasova; razlika je bila 32.509 glasova u korist Grabar Kitarović. Kao što je rečeno, nemoguće je precizno odrediti koliki udio glasova je Grabar Kitarović dobila iz HSS-ovog biračkog korpusa. No, ako pretpostavimo da je taj broj približno jednak glasovima HSS-a ili na ranije održanim izborima za Europski parlament ili na kasnije održanim parlamentarnim izborima, doista se može zaključiti da kandidatkinja Domoljubne koalicije bez birača HSS-a ne bi uspjela postati predsjednica RH.
