Pod povećalom

Andrej Plenković sada sve drži pod kontrolom

Hina / Lana Slivar Dominić / ua

Hrvatski sabor bit će konstituiran u petak 14. rujna, a moguće je da će istog dana biti izglasana i potpora novoj Vladi RH. Premijer će biti Andrej Plenković, tu mu fotelju više nitko ne može oduzeti, a upitno je tek kako će točno buduća Vlada izgledati. Što i dalje ponajviše ovisi o MOST-u nezavisnih lista.

“Imamo ih dovoljno (potpisa za mandatara, op.a.), bez ikakvih problema”, izjavio je Plenković (Televizija N1) nakon što ga je podržalo 72 saborska zastupnika. HDZ je, podsjećamo, na izborima osvojio 61 mandat, a u međuvremenu je za Plenkovića potpisalo petero HSS-ovaca, dvoje zastupnika s koalicijske liste Milana Bandića kojima je pretrčao i Kažimir Varda iz HSU-a, te manjinski zastupnici Ermina Lekaj Prljaskaj, Robert Jankovics i Vladimir Bilek. Kad svoje potpise na Plenkovićevu listu stavi i preostalih petero manjinaca, što je već praktički dogovoreno, dolazimo do tanke većine od 77 ruku.

No, za suradnju s HDZ-om raspoloživi su još nezavisni zastupnik Željko Glasnović, HDSSB-ovac Branimir Glavaš i dvoje zastupnika stranke Promijenimo Hrvatsku, Ivan Lovrinović i Ivica Mišić, koji su u Sabor ušli zahvaljujući koaliciji sa Živim zidom. Što je čak i bez dogovora s MOST-om dovoljno ruku da se u parlamentu osigura stabilna većina, pod uvjetom da HSS nastavi podržavati HDZ-ovu vladu i nakon “sto dana mira” koje je najavio Krešo Beljak. Poznavajući historijsku sklonost HSS-ovaca političkoj trgovini, takav će se aranžman lako dogovoriti ako za njim nastane potreba.

Time su zastupnici MOST-a, njih 14 ako im se pribroji i prebjeg iz Živog zida Hrvoje Runtić, stavljeni pred gotov čin. Stoga ne čudi ekskluzivna informacija Slobodne Dalmacije da će Nacionalno vijeće MOST-a prihvatiti kompromisno rješenje prema kojem bi Ivan Kovačić postao potpredsjednik Vlade, a dobili bi i četiri ministarstva: policiju, upravu, pravosuđe i zaštitu okoliša s pridruženom energetikom. U ovoj kombinaciji fotelja predsjednika Sabora bila bi prijelazna pa bi u njoj najprije dvije godine sjedio Božo Petrov, a zatim do kraja mandata Gordan Jandroković.

Slijedi li čišćenje HDZ-a?

Pod uvjetom da drugi pokušaj vladajuće koalicije HDZ-a i MOST-a uopće dočeka kraj četverogodišnjeg mandata. Što će uvelike ovisiti o Plenkovićevim političkim prioritetima. Zahvaljujući pomalo neočekivanom ishodu izvanrednih izbora, Plenković je u idealnoj poziciji da dodatno konsolidira svoju poziciju u HDZ-u. Na njemu je sad da odluči hoće li raspisati nove unutarstranačke izbore kako bi se riješio predsjedništva HDZ-a koje mu je u nasljedstvo ostavio Tomislav Karamarko i okružio se svojim ljudima od povjerenja. Bilo bi to u skladu s obećanjem da će iz HDZ-a izbaciti ekstremizam (Index.hr), s obzirom da u predsjedništvu trenutno sjede ljudi čiji je politički svjetonazor osjetno desniji nego Plenkovićev: Zlatko Hasanbegović, Miro Kovač, Milijan Brkić…

Poticaj za takav potez Plenkoviću bi moglo dati javno mnijenje, koje mu itekako ide na ruku. Prema istraživanju CRO Demoskopu agencije Promocija plus, provedenom između 3. i 5. listopada (HRT), Plenković je u vrlo kratkom vremenskom roku vratio građanima povjerenje u HDZ. Trenutno ih podržava 30,6 posto birača. Na drugom mjestu je SDP s rejtingom od 27 posto.

Situacija se od početka kolovoza praktički obrnula: tada je SDP prema CRO Demoskopu podržavalo 29,6 posto, a HDZ 26 posto birača. U predmetnom razdoblju rejting HDZ-a skočio je za 4,6 posto, dok je podrška SDP-u pala za 2,6 posto. Neosporna je činjenica da je HDZ-ov politički preporod isključivo Plenkovićeva zasluga. Lidera HDZ-a birači trenutno percipiraju kao najpozitivnijeg političara u državi; Plenkovića kao pozitivca vidi 21,9 posto birača. Usporedbe radi, u predizbornom istraživanju početkom kolovoza pozitivan je dojam o šefu HDZ-a imalo 9,6 posto birača.

Za očekivati je da će Plenkovićeva popularnost, ako uspije izbjeći kardinalne greške prilikom sastavljanja Vlade, a zatim i državnog proračuna, u narednim mjesecima dodatno rasti. Posebno ako uspije već od 1. siječnja 2017. barem djelomično provesti najavljeno porezno rasterećenje građana. Prema riječima Zdravka Marića, koji bi i u novoj Vladi trebao ostati ministar financija, nacrt porezne reforme spreman je za puštanje u proceduru (Večernji list).

MOST-u će s Plenkovićem biti puno teže nego s Karamarkom

Nakon što uspije do kraja ugušiti unutarstranačku opoziciju, Plenković bi se mogao posvetiti i redefiniranju uvjeta suradnje s MOST-om. Za pretpostaviti je da će to najviše ovisiti o ponašanju Petrova i njegove družine u Vladi i Saboru. Prošli su se put trzavice između HDZ-a i MOST-a pojavile zbog Ine, ovoga puta bi problem mogao biti odnos prema bankama u slučaju konverzije franka (Novi list). Ne treba zaboraviti da MOST na proljeće iduće godine čekaju za njih izuzetno bitni lokalni izbori, a već su apsolvirali činjenicu da oponiranje HDZ-u, uz odgovarajuću medijsku prezentaciju, blagotvorno djeluje na njihov rejting među biračima.

No, isto tako je činjenica da Plenković zahvaljujući trenutnim rezultatima i popularnosti na raspolaganju ima znatno raznovrsniji arsenal od onog kojim je raspolagao Karamarko. Ako mu se u srednjoročnoj perspektivi suradnja s MOST-om pokaže kao prevelik teret za efikasno upravljanje državom mogao bi, primjerice, posegnuti za istim manevrom kojeg je u travnju ove godine, točno na polovici mandata, u Srbiji testirao Aleksandar Vučić. Srpski premijer tada je bez ikakve naročite potrebe odlučio srušiti vlastitu vladu i raspisati prijevremene izbore, znajući da će uspjeti ponovo osvojiti vlast i pritom se riješiti nepotrebnog balasta.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.