Rastu povlaštene mirovine jer Vlada ne voli kad su branitelji nezadovoljni

Sanja Despot

Hrvatska Vlada sa svoje zadnje sjednice u hitnu saborsku proceduru poslala je izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju kojima se odustaje od razdvajanja povlaštenih mirovina na dio koji je proizašao iz radnog odnosa i koji se usklađuje s plaćam i troškovima života i dio koji je vezan za povlašteni status. Tu je mjeru 2014. uvela Milanovićeva vlada i po njoj povlašteni dio mirovine nije išao na usklađivanje, već je čekao izlazak iz recesije.

Počevši od 1. siječnja 2017., za sve zatečene korisnike mirovina i mirovinskih prava prema posebnom propisu usklađuje se i dio mirovine stečene prema posebnom propisu, a mirovina opet postaje jedinstvena cjelina, iskazana u obliku jedinstvenih osobnih bodova kao osnove za daljnje usklađivanje, navodi se u prijedlogu izmjena. Transparentnost financiranja mirovina iz državnog proračuna osigurat će se, kako je najavljeno, posebnim pravilnikom.

Neprovediva mjera, ali njeno ukidanje će koštati milijune

Kao razlog zašto se ide u to Ministarstvo rada navodi kako se postojeće razdvajanje „pokazalo neprovedivim u praksi, što je izazvalo velike otpore korisnika takvih mirovina, osobito braniteljske populacije“,

Pa iako je ta mjera bila „neprovediva u praksi“ njeno ukidanje rezultirat će povećanim rashodima u državnom proračunu za 96 milijuna kuna u 2017, za 127 milijuna kuna u 2018. i za 205 milijuna kuna u 2019.

Međutim, to neće biti jedina osnova po kojoj će rasti povlaštene mirovine koje uživa 13 različitih kategorija – od branitelja do političara. Ministarstvo rada na javno savjetovanje 18. studenog poslalo je i Zakon o izmjeni Zakona o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju tj. zakon na osnovi kojeg su povlaštene mirovine u visini iznad 5000 kuna od 1. siječnja 2014. bile smanjene za 10 posto, nakon što je prethodna vlada Jadranke Kosor za 10 posto već smanjila povlaštene mirovine iznad 3500 kuna. U oba slučaja smanjivanja su bili pošteđeni stopostotni invalidi i djeca poginulih branitelja.

Od početka 2018. povlaštene mirovine bi se trebale početi vraćati na svoje prijašnje razine i dostići ih do 2020. godine.

Državni zavod za statistiku nema podatke

Vrlo je zanimljivo obrazloženje ponuđeno za ukidanje tog  zakona. Naime, u zakonu se navodi kako će se smanjenje prestati primjenjivati kada se ispune uvjeti koji ovise o realnom rastu bruto društvenog proizvoda koji treba u svakom od tri prethodna uzastopna tromjesečja, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, iznositi najmanje 2% u odnosu na isto tromjesečje prethodne kalendarske godine, a deficit državnog proračuna RH u tom istom razdoblju treba biti manji od 3%.

„Budući da se podaci koji su propisani kao uvjet za prestanak uvedenog smanjenja ne vode na takav način potrebno je da se privremeno smanjene mirovine vrate na razinu prije uvedenog smanjenja“, obrazlaže predlagač zakona.

„S obzirom na to da se deficit državnog proračuna vodi na godišnjoj razini, a ne na razini tromjesečja, radi ujednačenog praćenja tog podatka nije moguće putem Državnog zavoda za statistiku osigurati taj parametar na razini tromjesečja, kako je propisano navedenim Zakonom, kao uvjet za prestanak smanjenja jer se kao takav ne vodi, a umjesto bruto društvenog proizvoda vodi se podatak o bruto domaćem proizvodu. Također se konačni podaci o ovim veličinama utvrđuju i objavljuju tek nakon dvije godine, što stvara poteškoće i neizvjesnost u planiranju sredstava državnog proračuna koje treba osigurati za prestanak smanjenja ovih mirovina“.

Kako bi se riješila te neizvjesnosti, Vlada će za potrebe vraćanja ovih sredstava povlaštenim skupinama tijekom 2018. u proračunu osigurati 100 milijuna kuna. Za naredne godine iznos potrebnih sredstava će se povećavati, s tim da će za provođenje ovog zakona od 2020. trebati osigurati približno 330 milijuna kuna godišnje.

Mirovinu po posebnim propisima ostvaruje oko 180 tisuća umirovljenika, a među povlaštenim skupinama najviše je branitelja iz Domovinskog rata, potom slijede partizani, domobrani, pravosudni policajci, djelatne vojne osobe, pripadnici JNA, politički zatvorenici te saborski zastupnici.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Analize"