Oštar start, ali neka su obećanja već prekršena

S.D.

Mjesec dana od formiranja Vlade Andreja Plenkovića, Faktograf započinje s praćenjem u kojoj mjeri vladajući ispunjavaju obećanja koja su dali biračima prije izbora. Kao polazište uzet ćemo predizborni program HDZ-a, kao starijeg partnera u Vladi, ali ćemo se referirati i na ključna obećanja MOST-a. Treba pritom napomenuti da je MOST traženjem da se ispune njihova tzv. jamstva diktirao početni tempo i da je HDZ, bez obzira na vlastite prioritete, morao uzeti u obzir i neke od zahtjeva MOST-a.

Vlada je tako na svojoj prvoj sjednici u novom sastavu 27. listopada pokrenula proceduru proglašenja gospodarskog pojasa u Jadranu. Proglašenje pojasa nije se nalazilo u predizbornim obećanjima HDZ-a, a ni sam MOST o tome nije zborio u svom predizbornom programu, ali je to pitanje ponovo kao zeca iz rukava izvukao prije održavanja izbora i to opet, kao što je bilo i krajem 2015.,  kao uvjet za suradnju u Vladi s onom strankom koja pobjedi na izborima. Vlada je zadužila Ministarstvo vanjskih i europskih poslova da započne konzultacije s državama članicama EU„ vezano za zaštitu interesa RH u Jadranskom moru, uključujući i mogućnost proglašenja te pune primjene isključivog gospodarskog pojasa RH“ i dala mu rok od najviše godinu dana da je izvijesti o rezultatima konzultacija. MOST time nije u potpunosti dobio ono što je tražio, a tražio je, podsjetimo, dizanje ruku za proglašenje isključivog gospodarskog pojasa u Jadranu čak i prije potvrde Vlade, odnosno kao uvjet da se ona potvrdi. Postigao je, međutim, da o proglašenju gospodarskog pojasa nova Vlada razgovara na svojoj prvoj sjednici i to među prvim točkama dnevnog reda, čak prije predstavljanja porezne reforme.

Brojna HDZ-ov obećanja ovise o prihvaćanju porezne reforme

O usvajanju te dalekosežne reforme izravno ili neizravno ovisi velik broj obećanja koje je HDZ unio u svoj predizborni program – predstavljajući građanima samo pozitivne strane reforme, a taktički prešućujući njene negativne posljedice. Spomenimo uzgred kako je MOST imao sasvim drugačiju viziju porezne reforme, s većim brojem poreznih stopa na dohodak te da nije imao u planu značajnije mijenjati sustav ubiranja PDV-a. Međutim, dva različita tabora nakon pregovora do dugo u noć postigla su kompromisno rješenje u kojem je HDZ odustao od ukidanja najniže stope PDV-a od pet posto, ali i od smanjenja opće stope s 25 na 24 posto, iako je to bilo jedno od njihovih ključnih predizbornih obećanja.

MOST-u su, s druge strane, u predizborno vrijeme puna usta bila racionalizacije javne uprave, a potom je bez glasa protiv prihvatio kreiranje još jednog novog ministarstva – Ministarstva državne imovine kako bi se u Vladi  zbrinulo HDZ-ovog Gorana Marića. Nisu imali primjedbi niti na povratak državnih tajnika, umjesto zamjenika ministara. Do sada je, podsjetimo, svaki ministar imao jednog zamjenika, a sada je moguće imenovanje nekoliko državnih tajnika po ministarstvu. Vlada ih je ukupno imenovala 36. S obzirom da im je bruto plaća oko 20.000 mjesečno, dolazi se do podatka kako će državni tajnici – ako taj broj neće dodatno rasti – godišnje državu koštati oko devet milijuna kuna, umjesto upola manje sume da se ostalo na zamjenicima ministara.

Državni tajnici postojali su i u vrijeme Ive Sanadera i Jadranke Kosor. U vrijeme premijerke Kosor bilo je čak 60 državnih tajnika, ali tada nisu postojali pomoćnici ministara koji su, za sada, zadržani u ministarstvima.

Također, MOST je prije izbora odašiljao parole da  ubuduće neće biti „zapošljavanja po babi, stričevima i po političkoj podobnosti“, ali su se zato osramotili s kumovima te pokazali kako je i „treća opcija“ jednako kvarna kao i one opcije protiv kojih su predizborno vikali.

Dali riječ, pa je prekršili

Inzistiranjem na hitnom prihvaćanju njihovih jamstava, MOST je pomogao da se neka predizborna obećanja vladajućih pokažu lažnima i prije nego se to očekivalo. MOST-ovo guranje Ovršnog zakona na čistac je izvelo kako zapravo ni HDZ, niti MOST ne namjeravaju spriječiti ovrhe nad jedinom nekretninom jer bi to teško naškodilo poslovanju banaka.

U svom predizbornom programu HDZ je napisao: „izmjenama Ovršnog zakona izuzet ćemo mogućnost ovrhe nad jedinom nekretninom“, a MOST-u je ta tema bila toliko važna da ju je stavio među sedam jamstava koje je postavio kao uvjet za suradnju s velikim strankama. Umjesto zadržavanja nekretnine, sada se predlaže da se ljudima koje izbace iz jedine nekretnine omogući privremeni smještaj na 18 mjeseci na teret države. Ovršni zakon kojeg je predložio MOST prošao je prvo čitanje u Saboru, ali upućen je na javno savjetovanje prije konačnog prihvaćanja.

Također, iako su to obje strane najavljivale u predizbornim obećanjima, RTV pristojba se zasad izgleda neće smanjivati (MOST je tražio da se smanji na 65 kuna) jer ta odluka i nije u domeni Vlade, već Nadzornog odbora HRT-a i Agencije za elektroničke medije.

MOST je uspio HDZ pridobiti za hitne izmjene Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe, a ostali zakoni na kojima su inzistirali ušli su u redovitu proceduru i čekaju drugo čitanje – Zakon o HRT-u, Zakon o lokalnim izborima, Zakon o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom saboru i  Zakon o HNB-u, a uz ovršni, na javno savjetovanje upućene su i izmjene Zakona o izboru zastupnika u Hrvatski sabor.

Vlada je, sudeći po riječima ministrice Nade Murganić, odustala i od obećanih 7500 kuna za novorođeno dijete.

Pijetet, domovinska sigurnost i branitelji, ali ne i kurikularna reforma

Uz obećanja koja su vezana za porezni paket, slijedom nesretne smrti petogodišnjeg dječaka iz Bregane, neplanirano se intenzivno počelo raditi na obećanju HDZ-a da će se „pojačati kontrola uvoznih proizvoda loše kvalitete“. Pojačan inspekcijski nalaz svaki dan u hrvatskim trgovačkim lancima pronalazi po nekoliko proizvoda zaraženih opasnim bakterijama, a bit će zanimljivo vidjeti kakav će iz svega poučak biti izvučen.

Vlada je na sjednici u Vukovaru započela proceduru proglašenja Vukovara gradom posebnog pijeteta, kao što je to HDZ i obećao u predizbornom programu,

Započelo se i s osmišljavanjem novog sustava domovinske sigurnosti, a prema riječima ministra branitelja Tome Medveda uskoro bi svjetlo dana trebao ugledati i obećani Jedinstveni zakon o pravima hrvatskih branitelja.

Što se tiče kurikularne reforme, situacija je i dalje jednako šizofrena. Premijer Plenković tvrdi da se ona nastavlja, ali sudeći po osobama koje su za nju zadužene (za državne tajnike u ministarstvu znanosti i obrazovanja postavljeni su  Matko Glunčić i Hrvoje Šlezak, blizak konzervativnom Hrastu).  vjerojatno će se nastaviti u potpuno suprotnom smjeru od onog kojeg je zadala Ekspertna skupina na čelu s Borisom Jokićem, odnosno Strategija obrazovanja  na temelju koje je reforma i počela.


Iz kategorije "Obećanja"