Ocjena točnosti

Grabar Kitarović: Doživljavam mobbing od strane medija

Hina / Dario Grzelj / dag

“Da se vratimo na medije. Sve ovo što se događalo, ja sam počela doživljavati, iskreno, kao mobbing”, izjavila je predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović u HRT-ovoj emisiji “Iza zavjese”, čime je de facto medije i novinare koji kritiziraju njen rad optužila za počinjenje kaznenog djela.

Što je mobbing?

Odgovor na izuzetno važno društveno pitanje “što je mobbing?” relativno se lako može pronaći na internetskoj stranici Pravne klinike Pravnog fakulteta u Zagrebu. Citiramo:

“Mobbing je specifični oblik ponašanja na radnom mjestu, kojim jedna osoba ili skupina njih sustavno psihički zlostavlja i ponižava drugu osobu, s ciljem ugrožavanja njezina ugleda, časti, ljudskog dostojanstva i integriteta, sve do eliminacije s radnog mjesta. Takve se aktivnosti smatraju mobbingom ako su učestale i dugotrajne – najmanje jednom tjedno, tijekom najmanje šest mjeseci”.

Na istom mjestu moguće je doznati da mobbing predstavljaju napadi na mogućnost izražavanja, na socijalne kontakte, na ugled, na kvalitetu životne i radne situacije, te na zdravlje. Opisani su i najčešći modaliteti predmetnih napada, a svima je zajedničko da se, kako bi se smatrali mobbingom, događaju na radnom mjestu.

Za mobbing do dvije godine zatvora

Termin mobbing (od engl. “mob”; svjetina, gomila) u hrvatskim zakonima nije prisutan. No, zaštita dostojanstva na radnom mjestu regulirana je Zakonom o radu i Kaznenim zakonom. Iz Zakona o radu u cijelosti citiramo odredbu članka 7., stavka 5.:

“Poslodavac je dužan zaštititi dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla od postupanja nadređenih, suradnika i osoba s kojima radnik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova, ako je takvo postupanje neželjeno i u suprotnosti s ovim Zakonom i posebnim zakonima”.

Evidentno je da se ova odredba Zakona o radu na predsjednicu RH ne može primjenjivati. Ona, naime, iznad sebe nema nadređenu osobu/poslodavca od kojeg može tražiti zaštitu. Njena je pozicija, uostalom, definirana i 94. člankom Ustava RH koji kaže: “Predsjednik Republike Hrvatske predstavlja i zastupa Republiku Hrvatsku u zemlji i inozemstvu”.

Nešto je labavija odredba članka 133. Kaznenog zakona, kojom se regulira zlostavljanje na radu, a koja kaže da će se kaznom zatvora do dvije godine kazniti osoba koja “na radu ili u vezi s radom drugog vrijeđa, ponižava, zlostavlja ili na drugi način uznemirava i time naruši njegovo zdravlje”. No, čak i ako pretpostavimo da predsjednicu RH medijski izvještaji o njenom radu doista jesu potresli do te razine da joj je zdravlje potencijalno ugroženo, ni to nije dovoljno snažan argument da bi se moglo zaključiti kako je Grabar Kitarović izložena mobbingu od strane medija.

Ustav jamči novinarima pravo da kritiziraju rad predsjednice

Naime, članak 38. Ustava RH jamči slobodu mišljenja i izražavanja misli, što “obuhvaća osobito slobodu tiska i drugih sredstava priopćavanja, slobodu govora i javnog nastupa i slobodno osnivanje svih ustanova javnog priopćavanja”. Istim se člankom zabranjuje cenzura, te se propisuje da novinari imaju pravo na slobodu izvještavanja i, što je za ovaj slučaj posebno bitno, pravo pristupa informaciji.

“Jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom”, stoji također u članku 38. Ustava RH. Na ovom mjestu prikladno je podsjetiti da se predsjednica Grabar Kitarović osjetila mobbingiranom od strane medija upravo nakon što je javnosti odlučila uskratiti informacije o detaljima svog navodno službenog posjeta Sjedinjenim Američkim Državama.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.