Državnih tajnika već ima 42, a Plenković misli da su racionalni u imenovanjima

S.D.

“Radimo na tome da broj ministarstava bude nešto manji nego danas. Danas ih je 20, a radimo na tome da ih bude nešto manje” – najavio je Andrej Plenković početkom listopada 2016. kad su u tijeku bili pregovori o sastavljanju vlade s MOST-om, mlađim partnerom koji je u svom izbornom programu također najavljivao smanjenje broja ministarstava.

U tom je trenutku izgledalo da će se broj ministarstava s 20 smanjiti na 19 jer se Ministarstvo poduzetništva priključilo Ministarstvu gospodarstva – iz kojeg je izvučena energetika da bi bila preseljena u Ministarstvo zaštite okoliša. Na taj je način, podsjetimo, MOST neuspješno pokušao zadržati nadzor nad Inom. Međutim, naknadno je ustrojeno  Ministarstvo državne imovine da bi se zbrinulo Gorana Marića, a Hrvatska je ostala na 20 ministarstava pa tako s Luksemburgom dijeli prvo mjesto po broju ministarstava u Europi.

Smanjenju administracije nije pomogla niti odluka da se umjesto zamjenika ministara ide na imenovanje državnih tajnika. U ovom trenutku umjesto 20 zamjenika ministara imenovana su čak 42 državna tajnika, odnosno tajnice, ne računajući one iz središnjih državnih ureda. Treba napomenuti i kako nije sigurno da su sva ministarstva gotova s imenovanjima.

Većina ministarstava s dva državna tajnika

U ovom trenutku samo Ministarstvo financija i Ministarstvo turizma imaju po jednog državnog tajnika. Ministarstvo pravosuđa, Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Ministarstvo unutarnjih poslova i Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU po tri, a svi ostali po dva državna tajnika, odnosno tajnice.

Prelazak sa sustava u kojem je svaki ministar imao jednog zamjenika, ispod kojeg su bili pomoćnici ministara zamišljen je kao prelazak na sustav u kojem će ministri i državni tajnici biti politički imenovani dužnosnici, promjenjivi nakon promjene vlade, a ispod njih bi trebali biti ravnatelji pojedinih uprava koji će biti profesionalni kadar koji se ne mijenja s dolaskom nove vlade. Međutim, u ovom trenutku i dalje je, uz državne tajnike, zadržana i pozicija pomoćnika ministara. Dapače, proces imenovanja novih pomoćnika još nije okončan pa je i na posljednjoj sjednici Vlada imenovala novih četvero pomoćnika u ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova, poljoprivrede i financija.

Premijer Andrej Plenković  na aktualnom prijepodnevu ustvrdio je da je dogovor HDZ-a i MOST-a da se funkcija pomoćnika ministra zadrži još dvije godine.

Odgovarajući na zastupničko pitanje Anke Mrak Taritaš, premijer je rekao kako se nije odustalo od profesionalizacije državne uprave, odnosno  „da na upravljačkoj razini današnjih pomoćnika ministra budu ljudi koji tamo dolaze javnim natječajem, koji mogu biti i zaposlenici tog ministarstva i potencijalni zaposlenici van sustava državne uprave, ali da su s kvalifikacijama“. Pripreme za to odvijaju se u Ministarstvu uprave, u sklopu akcijskog plana za reformu javne uprave, a premijer bi osobno volio da ravnatelji uprava budu imenovani u sredini mandata i da se tako uspostavi sustav koji će biti odijeljen od političke razine ministara i državnih tajnika. Tako bi se, rekao je Plenković, stabilizirao rad državne uprave i ojačale institucije države.

Za plaće više od 10 milijuna kuna godišnje

Premijer ne smatra da se pretjeralo s imenovanjima: „Vidite da smo vrlo racionalni s brojem državnih tajnika. Kriterij koji sam ja tada kazao, a i vidite ga u sustavu, je kriterij funkcionalnosti. Nema nijednog državnog tajnika koji nema u svom portfelju specifične nadležnosti pojedinog ministarstva. Niti jedno ministarstvo neće imati više od tri, neki imaju po dva, a neka trenutno imaju samo po jednog  i mislim da s te strane pokazujemo odgovornost“, ustvrdio je.

S obzirom na to da je bruto plaća državnih tajnika oko 20.000 kuna mjesečno, dolazi se do podatka kako će samo državni tajnici godišnje državu koštati više od 10 milijuna kuna, umjesto upola manje sume da se ostalo na zamjenicima ministara.

Državni tajnici postojali su i u vrijeme Ive Sanadera i Jadranke Kosor. U vrijeme premijerke Kosor bilo je čak 60 državnih tajnika, ali tada nisu postojali pomoćnici ministara koji su, za sada, zadržani u ministarstvima.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Analize"