Pavo Barišić je pričao o obrazovanju i plagiranju, a mi smo provjerili točnost izrečenog

S.D.

Ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić gostovao je u programu Hrvatskog radija te najavio poduzimanje prvih koraka na reformi obrazovanja. Stanje u hrvatskom školstvu i nije tako dramatično kako se to obično smatra, kazao je Barišić te kao argument ponudio i neke brojčane pokazatelje. Istom je prilikom progovorio i o problemu svoje doktorske disertacije, pretvarajući se da je kritičarima sporno to što je dijelove te disertacije objavljivao nakon obrane, a ne da je upitno to što je već ranije objavljivane radove uvrstio u doktorsku disertaciju, a bez da je to u disertaciji naveo.

„Posebno važan svojevrsni rekord koji se pokazuje u našem sustavu obrazovanja jest da je jako mali postotak onih koji izlaze iz sustava obrazovanja u odnosu na europski prosjek – i tu imamo dakle vrlo dobre rezultate, naše školstvo tu pokazuje iznimno dobre rezultate“.

Ocjena – Fakt

Prema podacima Eurostata, Hrvatska je na prvom mjestu liste zemalja EU kod kojih mladi ostaju u školskim klupama do kraja upisanog srednjoškolskog programa. U Hrvatskoj, prema podacima iz 2014., samo  2,7 posto učenika napušta program, dok taj postotak u posljednjoj Španjolskoj nadmašuje 20 posto.

„Naše ulaganje u obrazovanje, u odnosu na BDP, ne zaostaje puno u odnosu na europski prosjek, tek 0,2 posto – 4,9 je trenutačno u Europi, a kod nas je 4,7 posto“.

Ocjena – Fakt

Prema podacima Eurostata iz 2014., Hrvatska za obrazovanje izdvaja 4,7 posto svog BDP-a, dok je prosjek EU 4,9 posto. Najviše ulaže Danska 7,2 posto, a najmanje Rumunjska – 3,0 posto.

Najviše učenika u strukovnim školama

„Mi imamo u srednjim školama najveći postotak zastupljenosti učenika koji pohađaju strukovne škole – 71 posto, a europski je prosjek 48,9 posto. Mi tu znatno nadmašujemo i imamo iskustva, ali model kojem ćemo se nastojati približiti je obrazovanje na radnom mjestu, dualni model kojeg razvijaju srednjoeuropske zemlje u našem susjedstvu – Austrija, Njemačka i Švicarska”.

Ocjena – Fakt

Kao što je vidljivo iz podatka Eurostata, Hrvatska uz svoje bliže srednjoeuropsko susjedstvo (Slovenija, Austrija, Slovačka, Češka, sjever Italije) spada u područje Europe u kojem strukovno obrazovanje prelazi stopu od 65 posto. Prema zapadu i sjeveru Europe, ta je stopa u znatnom opadanju. Prosjek EU je 2014. Iznosio 48 posto.

„Znanost, ako gledamo trenutačne podatke, dobiva znatno manji postotak BDP-a u odnosu na europski prosjek. Obrazovanje je blizu europskog prosjeka, ali znanost više od dvostruko zaostaje – imamo 0,85 posto, a europski prosjek je 2,3 posto To znači da još nismo ni na pola europskog prosjeka. Znanosti bi trebalo puno više sredstava. Izdvajanja su nešto povećana za ovu godinu ali daleko je to od poželjnog“.

Ocjena – Fakt

Ministrove riječi potvrđuju i službeni podaci. Prema Eurostatovim podacima iz 2015., manje od Hrvatske za istraživanje i razvoj izdvajaju samo Malta, Latvija, Rumunjska i Cipar.

Najuspješnije ocijenjena disertacija

„Ja sam završio poslijediplomski magistarski studij i magistrirao u Republici Hrvatskoj i nakon toga stekao pravo na pisanje izravno doktorske disertacije. Međutim, kako sam otišao na stipendiju njemačke akademske razmjene, onda sam ponovo upisao doktorski studij, nastavio sam cijeli doktorski studij kroz četiri semestra i položio doktorski strogi ispit i položio doktorsku disertaciju koja je najuspješnije ocijenjena od velikih stručnjaka. Dijelovi tog rada, na prijedlog mog mentora, su objavljeni i u časopisu kojeg je on uređivao i u nekim hrvatskim časopisima i to je bila čast i njemu i meni. Mi smo zajednički na dijelu tematskih blokova surađivali. Prema promocijskim pravilima tog sveučilišta, ne da nije sporno, nego je dapače poželjno, da se dijelovi te disertacije objave. To nije ništa sporno, ali naravno da ima onih koji uveseljavaju javnost s tim temama. Mislim da je nepotrebno svima skupa da se bavimo takvim temama“.

Ocjena – Ni pola fakta

Ministar Barišić izmanipulirao je voditeljičino  pitanje o doktorskoj disertaciji praveći se da je sporno to što je dijelove te disertacije objavljivao po znanstvenim časopisima nakon obrane doktorata, a ne da je sporno to što je u doktorsku disertaciju ugradio velike dijelove svojih prethodnih radova, za što su ga profesori Ivan Đikić i Jure Zovko prijavili sveučilištu u Augsburgu.

Sporno je to što je Barišić od svojih ranijih radova sastavio najmanje pet od 10 poglavlja doktorata. Kako su pisale Novosti, četiri poglavlja kopije su Barišićevih samostalno objavljenih znanstvenih članaka, dok je jedno preneseno iz njegovog magistarskog rada što, prema analizi tog tjednika, predstavlja čak 62 posto teksta. Suprotno pravilniku, Barišić nigdje nije naznačio da su dijelovi disertacije već ranije bili objavljeni.

Nije točna ni teza da je „nepotrebno svima skupa da se bavimo takvim temama“. Javnost mora znati ima li na čelu Ministarstva znanosti i obrazovanja osobu koja je plagijator, odnosno služi se nečasnim radnjama.


Iz kategorije "Analize"