Sve poskupljuje, a HDZ i MOST brinu samo lokalni izbori

Petar Vidov

Plin za kućanstva sigurno će poskupjeti, samo još ne znamo koliko. Procjene govore o mjesečnim računima uvećanim za 15 do 20 posto (Novi list). Rezultat je to izmjena Zakona o tržištu plina, koje su u Saboru po hitnom postupku izglasane 17. veljače. Za zakonske izmjene glasalo je 84 zastupnika i zastupnica, 17 ih je bilo protiv, a osmero je ostalo suzdržano. Liberalizacija plinskog tržišta, za sada samo djelomična, a od iduće godine i potpuna, na snagu stupa 1. travnja.

Na liberalizaciju plinskog tržišta, tvrdi Vlada RH, prisiljava nas Europska unija. Hrvatska je, kao i sve ostale članice, dužna uskladiti svoje plinsko tržište s Uredbom EU 312/2014 оd 26. ožujka 2014. godine. No, činjenica je da se većina zemalja članica EU ne žuri u potpunosti prepustiti opskrbu energentima zakonima tržišta (Gas in Focus). Nisu to još učinile ni sve tzv. stare članice, poput Španjolske ili Francuske. S druge strane je Švedska, koja je potpuno liberalizirala svoje tržište plina, a čiji građani istovremeno plaćaju najskuplji plin u EU (Večernji list).

Među važnijim novitetima koje donosi novi Zakon o tržištu plina je ukidanje obveze proizvođaču plina da cjelokupnu proizvedenu količinu najprije ponudi na domaćem tržištu. Ova će zakonska izmjena omogućiti Ini, čijim poslovanjem upravlja mađarski MOL, da plin iz vlastite proizvodnje prodaje gdje god želi. Za očekivati je tako da će Inin plin, koji bi za hrvatske kupce trebao biti osjetno jeftiniji od uvoznog, završavati u inozemstvu, dok će hrvatska kućanstva po većoj cijeni plaćati uvozni, uglavnom ruski plin. Dobra je to vijest prvenstveno za velike uvoznike plina, poput npr. Gazpromovog hrvatskog partnera Prvog plinarskog društva (PPD).

Među najvećim oponentima europskom planu energetske unije je Mađarska, čiji je premijer Viktor Orban u više navrata ponovio da nema namjeru provoditi direktive iz Brisela koje bi rezultirale liberalizacijom energetskog tržišta (Natural Gas World, Bloomberg). Dok je istovremeno upravo tužba mađarskog MOL-a Europskoj komisiji glavni razlog, prema riječima državnog tajnika za energetiku Ante Čikotića (Index.hr), zbog kojeg Hrvatska žurno ide prema potpunoj liberalizaciji plinskog tržišta. Ispada tako da se Vlada RH u reakcionarnu mađarsku politiku ugleda kada su u pitanju ljudska prava, ali Orbanom se nisu spremni inspirirati kad treba braniti financijske interese svojih građana.

Struja i prijevoz skuplji, a vrijednost novca u padu

Poskupljenje plina pritom nije jedini udar na kućne budžete koji nas u predstojećem razdoblju očekuje. Čikotićev nadređeni, ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović, sredinom veljače najavio je da će uskoro poskupjeti i mjesečni računi za struju (Hina/Vecernji.hr). Koji će, doduše, zahvaljujući manjem PDV-u i dalje biti niži nego lani, ali se na računima za struju u drugoj polovici godine ipak očekuju veće cifre nego u prvom dijelu 2017. Razlog skupljoj struji su povećane naknade za obnovljive izvore energije, koje nam je u amanet ostavila vlada Kukuriku koalicije. A da i dalje nije razjašnjeno radi li se o rezultatu lošeg upravljanja ili korupcijskog pogodovanja.

Ne treba biti stručnjak za energetiku da bi se uvidjelo kako će veće cijene najvažnijih energenata rezultirati poremećajima na kompletnom maloprodajnom tržištu. Posebno kad ih se upari s najavljenim povećanjem cestarine koje nam pripremaju Hrvatske autoceste. Da cijene korištenja autocesta moraju rasti, potvrdio je i HDZ-ov ministar prometa Oleg Butković (Hina/Jutarnji.hr). Najavljuje se poskupljenje od pet posto van sezone, odnosno 15 posto ljeti. Rast cestarina je neizbježan, tvrdi Butković, jer HAC bez povećanih prihoda ne može otplatiti nagomilane dugove u iznosu od 5,2 milijarde eura.

Da Hrvati ove godine mogu očekivati pad životnog standarda, odnosno više cijene osnovnih namirnica, svjedoče i prognoze o povratku inflacije. U prosincu 2016. godine inflacija je iznosila 0,2 posto, što je najviša razina još od studenog 2014. godine (Poslovni dnevnik). Nastavak istog trenda očekuje se i u 2017. godini; prema procjenama Europske komisije, Hrvatska bi ove godine trebala zabilježiti stopu inflacije od 1,7 posto. Cijene na hrvatskom tržištu rast će i naredne 2018. godine, kada bi stopa inflacije, predviđa Europska komisija, trebala iznositi 1,6 posto.

Sve poskupljuje, a HDZ i MOST zabrinuti za rejting

Uzevši u obzir da sve nabrojane informacije tvore cjelinu koja ne oslikava nimalo sigurnu budućnost za hrvatske građane, opravdano se zapitati – što radi Vlada RH? Imaju li kakav plan da izbjegnu urušavanje životnog standarda? Ako je suditi prema dostupnim medijskim izvještajima (Novi list, HRT, 24sata, Index.hr), oni su uglavnom zabrinuti za vlastiti rejting. Pa im je u fokusu kako problem odgoditi barem do ljeta, odnosno nakon što prođu – za HDZ i MOST izuzetno bitni – lokalni izbori.

O tome potencijalno svjedoči i prizor kojeg su kamere televizije N1 u nedjelju navečer zabilježile na Markovom trgu; premijer Andrej Plenković, predsjednik Sabora Božo Petrov i ministar financija Zdravko Marić do kasnih su sati sastančili u Banskim dvorima. Uz pizzu iz dostave. Ostaje doduše neobjašnjeno u kakvim su se točno ulogama sastali. Je li ministar financija predsjednicima Sabora i Vlade davao savjete kako građane poštedjeti vala poskupljenja? Ili je ministar financija predsjednicima HDZ-a i MOST-a objašnjavao kako upregnuti proračunski novac da se val poskupljenja odgodi barem za koji mjesec? Pa ako već birači moraju živjeti lošije, da barem to ne osjete prije nego izađu na birališta.


Iz kategorije "Analize"