Plenkovićeva Vlada “lex Agrokorom” protiv ruskih banaka

Petar Vidov

Televizija N1 neslužbenim kanalima je dobila, i na svom portalu objavila, nacrt Zakona o izvanrednoj upravi. Iz resornog Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta tvrde da se ne radi o konačnom prijedlogu zakona, iako bi isti već ovoga tjedna sa sjednice Vlade trebao biti upućen u Sabor.

Što znači da bi Zakon o izvanrednoj upravi po hitnom postupku u Saboru mogao biti izglasan već idućeg tjedna. U Zakonu stoji kako će njegove odredbe na snagu stupiti dan nakon objave u Narodnim novinama pa da bi Agrokor Ivice Todorića već kroz desetak dana mogao dobiti izvanrednog upravitelja.

Zakonom protiv ruskog kapitala

Iz nacrta zakona koji je procurio u javnost nužno proizlaze dva važna zaključka. Prvi je da je Vlada RH ovakav zakonski tekst skrojila kako bi iz procesa odlučivanja o budućnosti Agrokora pokušala izbaciti Todorićeve najveće vjerovnike, ruske državne banke Sberbank i VTB. I drugo, ovako napisan zakonski tekst ne može se nazvati nikako drugačije nego “lex Agrokor”, s obzirom da je Todorićev koncern jedina privatna firma u Hrvatskoj na koju bi se zakon mogao primijeniti.

Izvanrednu upravu, naime, može dobiti samo poduzeće koje je prošle kalendarske godine zajedno sa svojim povezanim društvima zapošljavalo više od 8000 radnika, a da je istovremeno u dugovima koji prelaze 7,5 milijardi kuna, bilo u domaćoj ili stranoj valuti. Prema službenim podacima Financijske agencije (Fina), koje je lani sistematizirao i objavio poslovni tjednik Lider, u Hrvatskoj postoje samo tri firme koje zapošljavaju više od 8000 radnika: Todorićev Konzum (12.602 zaposlenih), te javna poduzeća Hrvatska pošta (8882 zaposlenih) i Zagrebački holding (8008 zaposlenih). Na rubu te brojke nalaze se još samo Ina (7605 zaposlenih), Hrvatske šume (7602 zaposlenih) i HEP ODS (7485 zaposlenih).

Prema informacijama koje smo zadnjih dana mogli čitati u medijima, Todorić se sa Sberbankom već praktički dogovorio oko restrukturiranja Agrokora (Večernji list). Ruska bi banka prema tom planu Agrokoru osigurala dodatne kredite potrebne za neometani nastavak poslovanja, a u upravu firme uveli bi svoje ljude. Najvažnija im je navodno pozicija CFO-a, člana uprave zaduženog za financije. Te su informacije stigle i do premijera Srbije Aleksandra Vučića, koji je prije puta u Moskvu gdje se sastao s Vladimirom Putinom srpskim novinarima najavio da će Sberbank preuzeti 52 posto dionica i tako postati novi vlasnik Agrokora (B92).

Ako nastane šteta, kriva je država

Zakonom o postupku izvanredne uprave Vlada RH pokušava spriječiti takav scenarij i nametnuti Agrokoru izvanrednog povjerenika, kojeg izabire ministarstvo Martine Dalić. Tako imenovani izvanredni upravitelj dobio bi praktički neograničene ovlasti da u Agrokoru provodi naputke s Markova trga, dok god ima suglasnost Trgovačkog suda u Zagrebu. To je jedino sudsko tijelo u Hrvatskoj koje bi bilo uključeno u postupak izvanredne uprave.

Taj postupak može pokrenuti sam dužnik, odnosno Agrokor, ali i bilo koji osobni vjerovnik s dospjelim potraživanjem većim od 375 milijuna kuna. Ako je Agrokorov dospjeli porezni dug veći od navedenog iznosa, postupak izvanredne uprave mogla bi dakle pokrenuti i Republika Hrvatska. Ovlasti da kontrolira postupke izvanrednog povjerenika ima isključivo Ministarstvo gospodarstva, koje imenuje i nadzorno tijelo sastavljeno od troje ili petero članova.

Vjerovnici u postupku sudjeluju kroz vjerovničko vijeće, koje imenuju među sobom i koje može imati najviše devet članova. No, vjerovničko vijeće ne bi moglo sudjelovati u donošenju poslovnih odluka, već bi o njima tek moglo biti pravodobno informirano. Jedina prava svrha vjerovničkog vijeća bilo bi eventualno prihvaćanje ili odbijanje nagodbe kojom bi izvanredni povjerenik, primjerice, odlučio otpisati dio Agrokorovih dugova.

Nakon pokretanja postupka izvanredne uprave, izvanredni povjerenik zadužen je da prizna ili pokuša na sudu osporiti tražbine vjerovnika. Unutar 365 dana od imenovanja, izvanredni povjerenik mora Vladi RH podnijeti plan restrukturiranja. Ministarstvo gospodarstva taj rok može produljiti za dodatnih 90 dana. Pritom je važno napomenuti da je izvanredni povjerenik dužan postupati u skladu sa smjernicama Ministarstva gospodarstva, odnosno da poslovne odluke de facto donosi središnja država. Koja je onda za njih i odgovorna; nadoknadu bilo kakve štete nastale u postupku izvanredne uprave morat će nadoknaditi Republika Hrvatska.

Povjerenik može što god hoće

Čak ni nadležni Trgovački sud u Zagrebu nema ovlasti da odbije predloženi plan restrukturiranja. Sud takav plan može odbiti samo ako nije dobio pozitivno mišljenje od Vlade ili ako postupak nije vođen u skladu sa zakonom. A zakon daje povjereniku odnosno Vladi vrlo široke ovlasti pa u njemu tako piše i ovo: “Plan restrukturiranja može sadržavati i bilo koje druge mjere koje su nužne za ostvarenje svrhe ovog Zakona”.

Povjerenik odnosno Vlada RH između ostalog odlučuju: hoće li firma ugasiti dio svog poslovanja, hoće li prodati dio imovine, kako će i kojim redoslijedom plaćati svoje dugove, jesu li za očuvanje poslovanja nužne potencijalne državne potpore, hoće li se firma dokapitalizirati, hoće li se uzimati novi krediti… Pritom, krediti podignuti tijekom postupka izvanredne uprave, prema zakonu, prvi dolaze na naplatu, što bi znatno umanjilo rizik banaka voljnih sudjelovati u procesu restrukturiranja. Što bi za Agrokor u praksi značilo da se više ne mora oslanjati isključivo na ruski novac.

Dugovi prema bankama stavljaju se na čekanje

Isto tako, Sberbank i VTB ne bi mogle računati da će im Agrokor vraćati dugove dok god traje postupak izvanredne uprave. Prema predloženom zakonu, povjerenik može za vrijeme postupka vraćati određene dugove, ali samo ako je to nužno radi smanjenja sistemskog rizika i ako se radi o tražbinama iz operativnog poslovanja. A novac kojeg je Agrokor dužan bankama i vlasnicima njegovih obveznica se, prema predloženom zakonu, ne bi smatrao tražbinama iz operativnog poslovanja. Svoja potraživanja bi tako za vrijeme postupka mogli naplatiti samo radnici, kooperanti, dobavljači i, naravno, država.

Iz ovako napisanog zakonskog teksta neizbježno proizlazi i pitanje njegove ustavnost. Naime, Ustav RH u svom 3. članku jamči nepovredivost (privatnog) vlasništva kao najvišu vrednotu ustavnog poretka RH. Također, u članku 49. su poduzetnička i tržišna sloboda navedene kao temelj gospodarskog ustroja RH. “Država osigurava svim poduzetnicima jednak pravni položaj na tržištu”, propisano je istim tim 49. člankom hrvatskog Ustava. No, prijedlogom Zakona o izvanrednoj upravi Vlada RH zapravo poručuje da su neki poduzetnici – ako zapošljavaju više od 8000 ljudi i imaju više od milijardu eura dugova – ipak jednakiji od svih ostalih, pa su ih država i Ministarstvo gospodarstva dužni spašavati. Ako imaju par stotina radnika manje, mogu u miru i propasti.


Iz kategorije "Analize"