“Lex Agrokor” je potpuno besmislen

S.D.

Vraćanjem Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku u ustavne okvire koji predviđaju nepovredivost privatnog vlasništva, izgubljen je svaki smisao tog zakona kojeg je Vlada uputila Saboru na hitno prihvaćanje.

U članku 21. danas prihvaćenog prijedloga Vlade propisano je kako prijedlog za otvaranje postupka izvanredne uprave mogu podnijeti dužnik koji ispunjava uvjete (5.000 zaposlenih i milijarda eura duga) te vjerovnik dužnika i/ili dužnikovih povezanih i ovisnih društava, ali samo uz suglasnost dužnika.

Time je promijenjen prvotni prijedlog koji je predviđao da postupak može pokrenuti dužnik, ali i osobni vjerovnik dužnika koji ima dospjelu tražbinu prema dužniku u iznosu ne manjem od 5 posto zakonom predviđenog iznosa od milijarde eura.

Država više ne može pokrenuti postupak

Promjenom ove odredbe, potvrdila je i ministrica gospodarstva Martina Dalić na konferenciji za novinare poslije sjednice Vlade, država nema nikakve mogućnosti sama pokrenuti postupak.

„Zahtjev za pokretanjem postupka može podnijeti dužnik sam ili vjerovnik u suglasnosti s dužnikom. To dokazuje da su ovaj Zakon i zakonodavni okvir sukladni i Ustavu i drugim zakonima jer se ni na koji način ne otvara prostor da bi država mogla invazivno djelovati prema bilo kojoj kompaniji”, kazala je Dalić.

U isto vrijeme kada je Vlada prihvatila novi zakon, bankari su postigli dogovor o standstill aranžmanu koji će uključivati drugačiji oblik upravljanja Agrokorom.

Zakon pisan samo za Agrokor

Iako se u Vladi trude dokazati da je riječ o zakonu koji se ne donosi radi Ivice Todorića, već kako bi se nadopunili postojeći zakoni  i spriječio neki mogući budući kaos, čak ni spuštanje broja zaposlenih s 8.000 na 5.000 ne mijenja na stvari i ne obuhvaća značajno veći broj tvrtki koje bi se mogle naći u sličnoj situaciji.

„S tim u vezi, bitno je naglasiti da se svim trgovačkim društvima koja udovoljavaju kriterijima sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku utvrđenim ovim Zakonom, a koja se nađu u gospodarskim poteškoćama, omogućava jednak pravni okvir za postupanje. Prema raspoloživim podacima Financijske agencije za 2015. godinu, u Republici Hrvatskoj postoji 10 trgovačkih društava koja zajedno sa svojim povezanim ili ovisnim društvima udovoljavaju kriteriju trgovačkog društva od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, s obzirom na razinu zaposlenosti. U spomenutih 10 trgovačkih društava u 2015. godini bilo je zaposleno 11,5 % osoba zaposlenih od ukupnog postupka zaposlenih u pravnim osobama, a ta su društva ostvarila ukupan prihod od 34,6 % BDP-a iz 2015. godine“, navodi se u obrazloženju zakona.

Prema podacima za 2015. koje je časopis Lider priredio u suradnji s Finom, spuštanjem praga s 8.000 na 5.000 zaposlenih, u sistemska poduzeća po kriteriju zaposlenosti ušle bi još Ina, Hrvatske šume, HEP-operater distribucijskog sustava i HŽ Infrastruktura.  Uz Konzum, najveće poduzeće iz koncerna Agrokor koje zapošljava više od 12.000 ljudi, više od 8.000 zapošljavaju još samo Hrvatska pošta i Zagrebački Holding.

Sa spomenutih sedam poduzeća krug se zatvara, a bitno je primijetiti da se, osim Konzuma, ne radi o poduzećima koja su u privatnom vlasništvu.

Uz Agrokor, privatna grupacija koja bi se mogla kvalificirati kao “sistemska” mogla bi biti Atlantic grupa koja zapošljava nešto preko 5.000 radnika.

Na listi slijedi Zagrebačka banka s nešto preko 4.000 zaposlenika, Hrvatski telekom koji ima nešto ispod 4.000 zaposlenih te Boxmark Leather, proizvođač kožnih sjedala za automobilsku industriju koji zapošljava sličan broj zaposlenika.

 


Iz kategorije "Analize"