“Lex Agrokor” je potpuno besmislen

S.D.

Vraćanjem Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku u ustavne okvire koji predviđaju nepovredivost privatnog vlasništva, izgubljen je svaki smisao tog zakona kojeg je Vlada uputila Saboru na hitno prihvaćanje.

U članku 21. danas prihvaćenog prijedloga Vlade propisano je kako prijedlog za otvaranje postupka izvanredne uprave mogu podnijeti dužnik koji ispunjava uvjete (5.000 zaposlenih i milijarda eura duga) te vjerovnik dužnika i/ili dužnikovih povezanih i ovisnih društava, ali samo uz suglasnost dužnika.

Time je promijenjen prvotni prijedlog koji je predviđao da postupak može pokrenuti dužnik, ali i osobni vjerovnik dužnika koji ima dospjelu tražbinu prema dužniku u iznosu ne manjem od 5 posto zakonom predviđenog iznosa od milijarde eura.

Država više ne može pokrenuti postupak

Promjenom ove odredbe, potvrdila je i ministrica gospodarstva Martina Dalić na konferenciji za novinare poslije sjednice Vlade, država nema nikakve mogućnosti sama pokrenuti postupak.

„Zahtjev za pokretanjem postupka može podnijeti dužnik sam ili vjerovnik u suglasnosti s dužnikom. To dokazuje da su ovaj Zakon i zakonodavni okvir sukladni i Ustavu i drugim zakonima jer se ni na koji način ne otvara prostor da bi država mogla invazivno djelovati prema bilo kojoj kompaniji”, kazala je Dalić.

U isto vrijeme kada je Vlada prihvatila novi zakon, bankari su postigli dogovor o standstill aranžmanu koji će uključivati drugačiji oblik upravljanja Agrokorom.

Zakon pisan samo za Agrokor

Iako se u Vladi trude dokazati da je riječ o zakonu koji se ne donosi radi Ivice Todorića, već kako bi se nadopunili postojeći zakoni  i spriječio neki mogući budući kaos, čak ni spuštanje broja zaposlenih s 8.000 na 5.000 ne mijenja na stvari i ne obuhvaća značajno veći broj tvrtki koje bi se mogle naći u sličnoj situaciji.

„S tim u vezi, bitno je naglasiti da se svim trgovačkim društvima koja udovoljavaju kriterijima sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku utvrđenim ovim Zakonom, a koja se nađu u gospodarskim poteškoćama, omogućava jednak pravni okvir za postupanje. Prema raspoloživim podacima Financijske agencije za 2015. godinu, u Republici Hrvatskoj postoji 10 trgovačkih društava koja zajedno sa svojim povezanim ili ovisnim društvima udovoljavaju kriteriju trgovačkog društva od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, s obzirom na razinu zaposlenosti. U spomenutih 10 trgovačkih društava u 2015. godini bilo je zaposleno 11,5 % osoba zaposlenih od ukupnog postupka zaposlenih u pravnim osobama, a ta su društva ostvarila ukupan prihod od 34,6 % BDP-a iz 2015. godine“, navodi se u obrazloženju zakona.

Prema podacima za 2015. koje je časopis Lider priredio u suradnji s Finom, spuštanjem praga s 8.000 na 5.000 zaposlenih, u sistemska poduzeća po kriteriju zaposlenosti ušle bi još Ina, Hrvatske šume, HEP-operater distribucijskog sustava i HŽ Infrastruktura.  Uz Konzum, najveće poduzeće iz koncerna Agrokor koje zapošljava više od 12.000 ljudi, više od 8.000 zapošljavaju još samo Hrvatska pošta i Zagrebački Holding.

Sa spomenutih sedam poduzeća krug se zatvara, a bitno je primijetiti da se, osim Konzuma, ne radi o poduzećima koja su u privatnom vlasništvu.

Uz Agrokor, privatna grupacija koja bi se mogla kvalificirati kao “sistemska” mogla bi biti Atlantic grupa koja zapošljava nešto preko 5.000 radnika.

Na listi slijedi Zagrebačka banka s nešto preko 4.000 zaposlenika, Hrvatski telekom koji ima nešto ispod 4.000 zaposlenih te Boxmark Leather, proizvođač kožnih sjedala za automobilsku industriju koji zapošljava sličan broj zaposlenika.

 

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Analize"