Ministar Stier za međunarodnu blamažu krivi tajnicu

Sanja Despot

Ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier odazvao se sjednici Odbora za europske poslove kako bi zastupnicima oporbe odgovorio na dva sporna pitanja. Prvo je bilo zašto Hrvatska nije prisustvovala konferenciji „She Decides“ koja je zamišljena kao razvojna potpora za zdravlje žena u nerazvijenim dijelovima svijeta, odnosno zašto je Vlada u službenom dopisu na pitanje Joška Klisovića lažno tvrdila da poziv za tu konferenciju nije dobila. Druga je tema bila donošenje Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije i pripadajućeg akcijskog plana koji su uvjet za povlačenje 6,8 milijardi eura iz europskih fondova.

Stier:Tajnica nije otvorila mail

Ministar Stier ustvrdio je kako je Vlada u službenom dopisu kojeg je potpisao premijer Andrej Plenković, a u kojem je na nekoliko mjesta ustvrđeno kako Hrvatska nije bila pozvana na tu konferenciju, odgovor ponuđen na osnovi saznanja da takav poziv nije došao ni u jedno ministarstvo, a niti u hrvatsku misiju pri EU. Nakon što se na nekim portalima pojavila potvrda iz belgijskog veleposlanstva da je Hrvatska pozvana preko veleposlanstva RH u Belgiji, rekao je Stier – a riječ je o pisanju Faktografa koji je prvi početkom travnja pisao kako je Vlada u službenom dopisu iznijela lažnu informaciju – Vlada je poduzela dodatnu istragu te je otkriveno kako je poziv stigao na elektroničku poštu veleposlanstva u Belgiji, ali ga tajnica nije otvorila, niti proslijedila dalje.

Primjedbu zastupnika Klisovića da bi u slučaju da je to istina netko iz Vlade trebao snositi odgovornost zbog loše organizacije, Stier je prešutio. No, zato ne šute inozemni diplomati koji su, doduše anonimno, sa stranica ovotjednog Nacionala uputili niz kritika na račun Andreja Plenkovića i njegove vlade. Glavna zamjerke svode se upravo na zaokret hrvatske politike oko ljudskih prava otkad je Stier postao potpredsjednik Vlade, a kao konkretan primjer navedena je baš Vladina netočna tvrdnja oko poziva na konferenciju “She Decides”.

Ministar pogrešno tvrdio da su konferenciju podržali samo ljevičari

S pozivom ili bez, hrvatska Vlada ionako nije imala namjeru otići na konferenciju koja se 2. ožujka održala u Bruxellesu. Stier je kazao kako se prethodno konzultirao sa zamjenikom ministra vanjskih poslova Njemačke, CSU-ovcem, koji ga izvijestio da Njemačka neće doći na tu konferenciju iz čega je Stier zaključio kako ne treba ići niti Hrvatska.

Stier je ustvrdio kako su tu inicijativu podržali samo ministri vlada lijevog centra te da uz Hrvatsku i Njemačku nisu prisustvovale ni Češka, Litva, Malta, Poljska i Rumunjska. Taj je podatak netočan, replicirao mu je Klisović, podsjetivši ministra kako je u zemljama koje su inicijatori – Danskoj, Nizozemskoj i Belgiji na vlasti desni centar.

Ministar Stier izbjegao je odgovoriti kakav je zapravo stav Hrvatske oko reproduktivna prava žena i u nerazvijenim zemljama i u samoj Hrvatskoj. Ustvrdio je kako njegova stranka neće slušati naputke iz klerikalnih krugova i nije klerikalna stranka, ali jest politička stranka koja je inspirirana kršćanskim vrijednostima. U tom je svjetlu citirao kako je i Ustavni sud u svojoj presudi vezanoj uz zakon o pobačaju ustvrdio kako „prekid trudnoće nije ljudsko pravo“, prešućujući samu bit odluke Ustavnog suda koji je zaključio kako spomenuti zakon koji regulira pravo na pobačaj ne krši Ustav te da se i novi zakon treba bazirati na ključnim odlukama postojećeg zakona iz 1978. koji omogućava prekid trudnoće do 10. tjedna.

Što smo saznali o Nacionalnom planu za borbu protiv diskriminacije

Ministar Stier je potvrdio kako je rok za njegovo donošenje bio kraj prošle godine, ali da on nije dao suglasnost da se već gotov plan koji je prošao i proces javnog savjetovanja pusti na Vladu. Prvi razlog koji je naveo je da su neki rokovi u planu bili zastarjeli, a drugi razlog, po Stieru bila je nedovoljna transparentnost i inkluzivnost. Vezano za transparentnost prozvao je Centar za mirovne studije da je sudjelovao u izradi strategije u kojoj je sam sebe zadužio za provedbu.

Sara Lalić koja je u ime CMS-a bila u prethodnom sastavu radne skupine pojasnila je kako je riječ o šest ili sedam mjera koje su uvrštene u Akcijski plan nakon što je CMS kao nositelj dobio projekt Opće uprave za pravosuđe Europske komisije. CMS je nositelj, a institucije kao Pravosudna akademija i Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina te Ured pučke pravobraniteljice su partneri.

„Mi smo direktno povukli novac iz europskih fondova (oko 250 tisuća eura) da bi se mogle provoditi antidiskriminacijske mjere. Projekt se provodi od početka 2016. do kraja 2017., a Ured za ljudska prava koji je uključen predložio je da se te mjere unesu i u Akcijski plan. Neke od tih aktivnosti su već provedene kao edukacija za suce i konferencija o prikupljanju podataka o nejednakosti. Mi smo taj projekt dobili na javnom natječaju, ne u Hrvatskoj nego u velikoj konkurenciji svih organizacija, instituta i drugih u cijeloj EU“, objašnjava Sara Lalić, čija organizacija nije uspjela ući u novi sastav radne skupine.

Zbog Stierovih primjedbi, Vlada je zatražila i dobila odgodu za donošenje tog plana do kraja lipnja. Do sada su održana tri sastanka radne skupine, a četvrti, koji je najavljen za iduću srijedu, trebao bi biti finalni sastanak s konačnim nacrtom koji potom ide na javnu raspravu (predviđeno trajanje je mjesec dana).

Ministar je uvjeren da će se rokovi stići iako trenutačno nije jasno niti na osnovi kojeg nacrta Plana se raspravlja. Prvi nacrt je odbačen od strane predstavnika Vlade, drugi nacrt – iz kojeg je izbačeno više od 30 mjera  i u kojem nije čak niti definirano koje su skupine pod najvećim rizikom od diskriminacije te se na njih plan odnosi, osuđen je u stručnoj javnosti.

Bez spominjanja reproduktivnih prava žena

Tena Šimonović Einwalter, zamjenica pučke pravobraniteljice koja sudjeluje u radnoj skupini, ustvrdila je kako je nakon dvije godine ozbiljnog rada pred Vladom bio jedan dorađeni dokument. Sada je radna skupina suočena s užurbanim radom, a uopće nije jasno o kojem se nacrtu raspravlja. Stari dokument je odbačen, a nije jasno što je iz njega brisano, a što nije. Na sastancima radne skupine se, izvijestila je, raspravlja o akcijskom planu s mjerama, a da se ne zna što će stajati u samom strateškom dokumentu.

Kako saznajemo od nekih drugih članova radne skupine, dio prethodno izbačenih mjera je vraćen, ali još uvijek nije izboreno bilo kakvo spominjanje reproduktivnih prava žena, nema dijelova koji se tiču obrazovanja, kao i obrazovanja sudaca, a izbačene su i mjere koje su bile usmjerene promoviranju ranjivih skupina u medijima.

Zastupnik Ćelić govori u ime Andreja Plenkovića?

Ministar Stier tijekom sat i pol rasprave na Odboru trudio se ostaviti dojam da on ne zna ništa o samim sadržajima dokumenata koji su u izradi jer je to, kaže, u nadležnosti novoformirane radne skupine koja je sada sastavljena po „pluralnom i inkluzivnom načelu“ te je opetovano naglašavao da će ona kroz dijalog izroditi kvalitetni dokument.

Ipak, obračunavao se s pojedinim prethodnim mjerama poput pronalaženja alternative za djecu koja ne pohađaju vjeronauk konstatacijom kako se onda moraju pronaći alternative i za ostale izborne predmete. Ne zna ili se pravi da ne zna da su za ostale izborne predmete poput informatike i drugog stranog jezika djeca prisiljena dolaziti u drugu smjenu, dok se vjeronauk odvija usred nastave.

Zastupnici iz oporbe nisu dobili jasne odgovore na pitanja poput onog kakav je službeni stav hrvatske Vlade vezan za pobačaj i potrebu zaštite LGBT skupina te kada je došlo do zaokreta u shvaćanju ljudskih prava. Nisu dobili niti jasan odgovor ugrožava li Hrvatska svojom novom politikom ugled u Vijeća za ljudska prava UN-a u koje je ušla nakon višegodišnjeg lobiranja više prethodnih Vlada.

„Pitanje ljudskih prava nije pitanje aritmetičke sredine između onih koji zagovaraju zaštitu ljudskih prava i onih koji žele oduzeti prava pojedinim skupinama“, apelirala je bivša ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić, ali je Stier lopticu prebacio na „netransparentnost“ nekih poslova MVEP-a u vrijeme kada je ona bila ministrica.

Bivši ministar Miro Kovač u čije vrijeme je Nacionalni plan prošao javno savjetovanje bez većih primjedaba nije rekao niti riječi, ali je zato zastupnik HDZ-a Ivan Ćelić „u ime Vlade i premijera Andreja Plenkovića“, kao i u svoje osobno ime obećao kako neće biti nikakvih uskraćivanja prava LGBT zajednice, niti bilo koje druge skupine.

Predsjednik odbora Ivan Domagoj Milošević obećao je da će njegov odbor zajedno s Odborom za ljudska prava u najskorije vrijeme organizirati tematsku sjednicu u Saboru na kojoj će se sve spomenute teme šire raspraviti.

 


Iz kategorije "Analize"