Odbor za prokazivanje plagijatora na putu prema ukidanju

Petar Vidov

Da je ministar obrazovanja, znanosti i sporta Pavo Barišić proglašen plagijatorom, javna je stvar. Mediji su to objavili još početkom siječnja (Index.hr), pozivajući se na odluku donesenu 21. prosinca. Saborski Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju RH predmetnu odluku, pak, nije objavio nikad.

Iako je upravo temeljem te odluke SDP tražio razrješenje ministra Barišića, o čemu se 10. veljače raspravljalo i u Saboru. Inicijativa oporbe tada nije prošla; za Barišićevu smjenu glasalo je 49 zastupnika, protiv ih je bilo 72, a 18 zastupnika ostalo je suzdržano.

Zbog čega javnost, dakle, nikad nije dobila na uvid predmetnu odluku saborskog Odbora o Barišiću? Poslovnik o radu Odbora ne propisuje jasnu proceduru za objavu odluka i mišljenja. Propisano je tek da članovi Odbora o temama o kojima su raspravljali ne smiju javno govoriti dok se na idućoj sjednici ne usvoji zapisnik. Iz čega proizlazi da bi se nakon usvajanja zapisnika mogle objavljivati i odluke.

Iz Agencije za znanost i visoko obrazovanje (AZVO), koja za saborski Odbor obavlja administrativne poslove, rečeno nam je da je zadnja sjednica održana 4. travnja ove godine. S obzirom da se Odbor, prema poslovniku, mora sastajati barem jednom u dva mjeseca, jasno je da nema formalno-pravnih prepreka da se odluka o Barišićevom plagijatu da javnosti na uvid.

Počistili arhivu jer rade nove stranice

To međutim nije jedina informacija koju je od ovog saborskog Odbora teško dobiti. S njihove je internetske stranice nedavno nestala arhiva i ranijih mišljenja i odluka Odbora, usvojenih i objavljenih u bivšem sazivu, od 2006. do 2009. godine. Uklonjene odluke je i dalje moguće pronaći putem internetske arhive Wayback Machine.

AZVO smo pitali gdje su nestale dosadašnje odluke Odbora, zašto još nisu objavili odluku o Barišiću, te zbog čega na njihovim stranicama trenutno nije moguće pronaći nikakve informacije o slučajevima kojima su se bavili. Tvrde da se radi o čisto tehničkoj stvari.

“Trenutno je u izradi mrežna stranica Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju te sam Odbor treba utvrditi izgled i sadržaj stranice što uključuje i objavu mišljenja iz nadležnosti Odbora, uz poštivanje propisa koji se odnose na zaštitu osobnih podataka”, kažu nam iz AZVO-a. Izostalo je dodatno obrazloženje zbog čega se ušminkavanje službenih stranica Odbora nije moglo provesti bez da se s njih uklone dosadašnje odluke.

Pomaže i Ustavni sud

Ispada da je odluka o Barišiću, plagijatoru u fotelji ministra obrazovanja, zapravo eksces kojeg bi saborski Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju najrađe prešutio. A od sličnih je neugodnosti Barišića i njegove kolege ovotjednom odlukom odlučio poštedjeti Ustavni sud.

U odluci objavljenoj 25. travnja, Ustavni sud odlučio je uslišati želju Barišićevog ministarstva, te je neustavnima proglasio dopune Etičkog kodeksa saborskog Odbora iz lipnja 2015. godine, kojima se ovaj Odbor proglasio najvišom instancom za odlučivanje o potencijalnom kršenju znanstvene etike. Što je uostalom i bio razlog zašto je osnovan.

Kada je u javnost isplivao slučaj Barišićevog plagijata, rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras odlučio je da to tako više ne može. Ustavnom sudu podnesena je predstavka kojom je zatraženo de facto kastriranje saborskog Odbora. Prema Borasu, davanje Odboru vrhunaravnih ovlasti u odlučivanju tko jeste, a tko nije plagijator, predstavlja kršenje autonomije Sveučilišta.

Šeparović se morao izuzeti

Ustavni sud se složio s Borasom, a nije nevažno napomenuti kako se predsjednik tog suda Miroslav Šeparović izuzeo iz odlučivanja. Razlog su njegova lanjska prepucavanja (Jutarnji list, Telegram) s akademikom Vlatkom Silobrčićem, tada predsjednikom, a sada članom Odbora za etiku, o optužbama da je i Šeparović plagirao svoj doktorat. Iz odlučivanja se, spomenimo i to, nije izuzela zamjenica predsjednika Ustavnog suda Snježana Bagić, koju se u medijima svojevremeno također prozivalo za plagiranje znanstvenog rada. Jutarnji list je 2015. objavio da je Bagić prepisala skoro pola rada, i to od tajnika Ustavnog suda Teodora Antića.

“Sve je s time bilo u redu dok se na sjednicama Odbora nisu pojavile ‘istaknute osobe’, i dok nisam bio ekspertni svjedok na sudu u dvama procesima u kojima sam se osvjedočio da sudovi, posebno naši, nikako nisu mjesta za odlučivanje o kršenju etičnosti u akademskoj zajednici, jer jednostavno ne znaju, ili se prave da ne znaju, osnovne činjenice o pravilima znanstvenog i stručnog objavljivanja”, prokomentirao je Silobrčić odluku Ustavnog suda u razgovoru za portal Srednja.hr, te dodao kako misli da je pred hrvatskom akademskom zajednicom crna budućnost.

Shodno navedenom, više praktički nema ni potrebe da Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju nastavi s najavljenom “izradom mrežnih stranica”. Vjerojatnije je da će uskoro prestati postojati.


Iz kategorije "Analize"