Pupovac: Izjava Brkića je protivna Ustavu i zakonima

Ana Benačić

“Izjava Milijana Brkića je, kao što kažu predstavnici HHO-a, prekršila nekoliko odredaba hrvatskog Ustava i protivna je člancima barem dvaju zakona”, rekao je zastupnik srpske manjine u Saboru Milorad Pupovac za Dnevnik Nove TV.

Potpredsjednik Hrvatskoga sabora i zamjenik predsjednika Hrvatske demokratske zajednice Milijan Brkić na tiskovnoj konferenciji u središnjici HDZ-a održanoj 8. svibnja izjavio je: “Ali isto tako gospodin Pupovac i nacionalne manjine neće određivati sastav Vlade. Podsjetio bih da je ovo hrvatska država, da u hrvatskoj državi uz nacionalne manjine koje imaju itekako zajamčena ustavna prava, odlučuju Hrvatice i Hrvati, da je ovo naša zemlja, a ne čija tuđa.” (N1)

Ustav doista Republiku Hrvatsku definira, kao demokratsku državu u kojoj vlast “proizlazi iz naroda i pripada narodu”, koji “ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odlučivanjem.” Također, izvorišne osnove Republiku Hrvatsku definiraju kao nacionalnu državu “hrvatskoga naroda i država pripadnika nacionalnih manjina: Srba, Čeha, Slovaka, Talijana, Mađara, Židova, Nijemaca, Austrijanaca, Ukrajinaca, Rusina, Bošnjaka, Slovenaca, Crnogoraca, Makedonaca, Rusa, Bugara, Poljaka, Roma, Rumunja, Turaka, Vlaha, Albanaca i drugih, koji su njezini državljani, kojima se jamči ravnopravnost s građanima hrvatske narodnosti i ostvarivanje nacionalnih prava u skladu s demokratskim normama OUN-a i zemalja slobodnoga svijeta.” Hrvatski helsinški odbor se, naime, upravo na to i poziva kada Brkića proziva za kršenje Ustava (N1).

Izjava da u hrvatskoj državi o vlasti neće odlučivati nacionalne manjine, nego samo Hrvatice i Hrvati, ne samo da je u neskladu s Ustavom, već i Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina te Zakonu o suzbijanju diskriminacije.

Ustavni zakon garantira zaštitu prava manjina

Ustavni zakon svojim člancima 19. i 20. jamči pripadnicima manjina zastupljenost u Hrvatskom saboru i predstavničkim tijelima jedinica lokalne i regionalne samouprave, putem kojih se ostvaruju politička prava pripadnika nacionalnih manjina, zagarantirana Ustavom, kao što je i zaštita političkih uvjerenja i ciljeva iz članka 43. Ustava.

Ovdje treba napomenuti da je spomenuti ustavni zakon donesen temeljem brojnih međunarodnih akata – od Povelje Ujedinjenih naroda do Deklaracije UN o pravima osoba pripadnika nacionalnih ili etničkih, vjerskih i jezičnih manjina, koje su pobrojane u članku 1. ustavnog zakona, koji se obvezuje na “poštivanje i zaštitu prava nacionalnih manjina i drugih temeljnih prava i sloboda čovjeka i građanina, vladavine prava i svih ostalih najviših vrednota svog ustavnog i međunarodnoga pravnog poretka, svim svojim državljanima”, neovisno o, kako se navodi u sljedećem članku, “spolu, rasi, boji kože, jeziku, vjeroispovijesti, političkom i drugom uvjerenju, nacionalnom i društvenom porijeklu, povezanosti s nacionalnom manjinom” i slično.

Zabranjuje se diskriminacija i stavljanje u nejednak položaj

Zakon o suzbijanju diskriminacije na istom tragu u svom prvom članku navodi da mu je svrha zaštita i promicanje jednakosti, odnosno stvaranja pretpostavki za ostvarivanje jednakih mogućnosti i zaštita od diskriminacije temeljem gore navedenih različitosti među građanima, a nacionalno porijeklo je i izrijekom navedeno.

Diskriminacijom se smatra stavljanje u nepovoljniji položaj bilo koje osobe temeljem tih različitosti. Spomenuti zakon čak predviđa prekršajne mjere svojim člankom 25 protiv osoba koje vrijeđaju dostojanstvo s ciljem zastrašivanja ili stvaranja neprijateljskog, ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja.

Pozivanjem na neravnopravnost zastupnika u Saboru, Milijan Brkić je tako prekršio Ustav i dva zakona, kako je kazao Pupovac.


Iz kategorije "Ocjena točnosti"