Žalac: Zbog izbora bi mogli izgubiti 1,7 milijardi eura iz fondova

Sanja Despot

„U slučaju novih izbora sigurno ćemo izgubiti, procjena je neka, 1,7 milijardi eura zbog dodatnih šest mjeseci dok se opet posloži situacija oko vlade, svih imenovanja itd., dok se počne normalno funkcionirati. To su značajna sredstva koja mislim da ne bi trebali izgubiti. I da budu novi izbori, ne mislim da bi se situacija na političkoj sceni puno promijenila, osim što bi HDZ izašao jači“, ustvrdila je Gabrijela Žalac, ministrica regionalnog razvoja i fondova EU gostujući na Hrvatskom radiju

Ministrica nije objasnila na čemu bazira procjenu od 1,7 milijardi eura. Jedna od mogućih pretpostavki je da je ministrica paušalno procijenila da bi gubitak jedne godine mogao biti oko 1,7 milijardi, s obzirom na to da cijela financijska omotnica za perspektivu 2014-2020 iznosi 10,7 milijardi.

Bez obzira o kojoj se točno brojci radi, ministrica Žalac je u svojem nastupu iznijela niz nelogičnosti. Najprije, ako će HDZ na potencijalnim prijevremenim izborima proći bolje nego na prošlima, za pretpostaviti je da neće biti znatnih turbulencija unutar sustava jer bi novi HDZ-ov ministar/ministrica, a vjerojatno bi to i dalje bila ona, samo nastavio s provedbom od ranije zacrtanih, odnosno ugovorenih poslova. Prijelazno „tehničko“ razdoblje ne bi trebalo onemogućiti povlačenje sredstava koja su već ugovorena, kao ni ugovaranje novih jer bi se povlačenje europskih fondova trebalo odvijati preko uhodanih mehanizama i institucija koje su, uostalom, utvrđeni i akreditacijom koju je potvrdila Agencija za reviziju sustava provedbe programa Europske unije. Pod pretpostavkom da se ne bi išlo u novo prekrajanje ministarstava i agencija, sustav bi u teoriji trebao funkcionirati nezavisno od potresa na vrhu.

Povlačenje novca iz europskih fondova trebalo bi spadati pod ovlasti koje ima tehnička vlada. Zakon o postupku primopredaje vlasti predviđa ograničenja u preuzimanju financijskih obveza, ali ne priječi zaključivanje ugovora značajnije vrijednosti ako bi „nezaključivanje tih ugovora prouzročilo znatnu materijalnu štetu“. S obzirom na to da bi nezaključenje ugovora o projektima koji su dugo dogovarani (poput projekata vezanih uz prometnu infrastrukturu) prouzročilo znatnu materijalnu štetu, logika zakona je da tehnička vlada ne bi trebala usporiti povlačenje sredstava iz europskih fondova.

Raspisivanje novih izbora moglo bi, dakle, poslužiti samo kao izlika za nerad, odnosno neorganiziranost.

Ni “punokrvna” Vlada ne uspijeva doći do europskog novca

Ministrica Žalac uspjela je u istoj polusatnoj emisiji ustvrditi i da ne bi trebalo ići na izbore jer bi to zaustavilo povlačenje europskih fondova i priznati da se ti novci niti do sada, kada smo imali „punokrvnu“ Vladu, zapravo nisu povlačili.

„Što se tiče apsorpcije – u ovoj financijskoj perspektivi smo na 15,03 posto od ukupne alokacije od 10,7 milijardi. To su zabrinjavajući podaci, da budemo do kraja otvoreni. O tome ja svaka dva tjedna na Vladi izvještavam“, rekla je. Priznala je spori tempo u Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture kojeg vodi HDZ-ovac Oleg Butković, ali glavninu optužbi uputila je na račun donedavnog ministra zaštite okoliša i energetike Slavena Dobrovića, rekavši da je u tom bivšem MOST-ovom ministarstvu „rezultat nula“  te da ćemo zbog Dobrovića morati plaćati penale Europskoj komisiji.

Ono što nije rekla jest da su oba ministra na čelu spomenutih ministarstava bili i tijekom prošle Vlade HDZ-a i MOST-a te su, dakle, imali dosta vremena da pokrenu sustav. Ministar Dobrović zastupao je dramatičan zaokret vezano uz Plan gospodarenja otpadom još u prošlom mandatu. HDZ je bio dobro upoznat s njegovim pristupom i mogućim kašnjenjem i prije sastavljanja Vlade prošle jeseni, no ipak su ga prihvatili za ministra i donijeli taj novi plan na Vladi. Sad kad je Dobrović u nemilosti, ministrica Žalac se nije libila insinuirati kako je do promjene koncepcije oko zbrinjavanja otpada došlo jer je Dobrović „htio pogodovati nekim firmama“.

Ministrica se u emisiji pohvalila kako su prije dva tjedna na sjednici Vlade donijeli odluku o zapošljavanju novih ljudi koji će raditi na europskim fondovima te da će oni biti stimulirani za ostanak u sustavu s višim koeficijentima. U ovoj godini treba zatvoriti operativne programe za 2007-2013, a ni nova financijska perspektiva 2014-2020 nije dobro pripremljena, priznala je. U sustavu nedostaje 676 ljudi, što je identificirala i Europska komisija i stavila zapošljavanje novih ljudi kao ex ante uvjet za povlačenje sredstava, a čak 85 posto njihove plaće išlo bi iz europskih fondova.

Ono što je ministrica propustila naglasiti je da se o potrebi zapošljavanja novih ljudi pričalo i u vrijeme prethodne Milanovićeve Vlade i za vrijeme ministra Tomislava Tolušića pa je ipak ovoj funkcionalnoj vladi trebalo šest mjeseci da skine zabranu zapošljavanja u državnim službama, a pitanje je koliko će još mjeseci proći prije nego se novi ljudi najprije zaposle, a potom i prođu edukaciju da bi stvarno bili u stanju obavljati taj složeni posao.

Natječaji kasne i iz ideoloških razloga

Prije nekoliko dana objavljeni su indikativni godišnji planovi za raspisivanje natječaja Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014-2020 te Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014-2020 koji ide iz Europskog socijalnog fonda.

Objavljeni planovi pokazuju kako se, funkcionalnoj vladi usprkos, znatno kasni u raspisivanju natječaja. Veći broj natječaja pomaknut je za kraj godine, što znači da ugovaranja sredstava neće biti do sredine iduće godine.

Vezano uz program Učinkoviti ljudski potencijali, za kojeg je krovno Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, za kasniji je datum pomaknuto 25 od 34 planiranih operacija, a njih 12 predviđeno je u zadnjem kvartalu 2017., što znači da ugovaranja neće biti ove godine. Organizacije civilnog društva upozorile su kako je s liste najavljenih natječaja Vlada u potpunosti izbrisala tri natječaja. To je  participativno upravljanje proračunskim procesima te praćenje postupaka javne nabave u suradnji lokalnih vlasti i organizacija civilnoga društva (40 milijuna kuna), iako je to jedna od poluga suzbijanja korupcije u javnom sektoru koju čak i prijedlog Strategije nacionalne sigurnosti prepoznaje kao jednu od značajnih prijetnji za gospodarstvo i društvo u cijelosti; borba protiv diskriminacije kao preduvjet za socijalno uključivanje najranjivijih skupina (7,6 milijuna kuna) te podrška uključivanju marginaliziranih skupina u zajednicu kroz kulturne aktivnosti i projekte (87,5 milijuna kuna), iako ti projekti doprinose smanjenju društvene nejednakosti.

Plenkovićeva vlada je, naime, u strategijama i programima koji su joj se iz bilo kojeg razloga učinili ideološki spornima potpuno poništila ono što je postignuto i krenula od početka, riskirajući tako da zbog kašnjenja i propadnu predviđena sredstva. Ponovnim pisanjem Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije, čije je donošenje ex ante uvjet za OP Konkurentnost i kohezija,  riskira se kašnjenje i propadanje 6,8 milijardi eura.

Projekti se gotovo od nule pišu i za neke programe koji bi se trebali financirati iz Europskog socijalnog fonda, kao što je projekt Medija zajednice koji je raspisan u vrijeme Milanovićeve vlade kao pomoć za neprofitni sektor, a sada se od početka osmišljava njegov sadržaj.


Iz kategorije "Ocjena točnosti"