U ime obitelji: Ne tražimo da se ukine pravobranitelj za djecu

Sanja Despot

Udruga u ime obitelji ne traži ukidanje pravobranitelja za djecu niti za osobe s invaliditetom. Upravo suprotno, tražimo da se rad pravobranitelja i njihovih ureda s više desetaka zaposlenika organizira na učinkovitiji način, kako bi se pojednostavio pristup građana pravobraniteljima, poboljšalo pružanje potpore, brže rješavalo probleme, a novac koristio u interesu onih kojima je namijenjen – djeci, osobama s invaliditetom i njihovim obiteljima. (…) Laž o tome da U ime obitelji želi ukinuti institucije pravobranitelja za djecu ili za osobe s invaliditetom te kampanju blaćenja pokrenuli su predsjednici dvije političke stranke IDS-a i HNS-a koje se dovodi u vezu s brojnim korupcijskim aferama na što U ime obitelji dosljedno ukazuje“, stoji u priopćenju kojeg je potpisao Ivan Munjin, član Upravnog odbora udruge U ime obitelji.

Najprije je potrebno ustvrditi kako predsjednici HNS-a i IDS-a  nisu ni od kuda iznijeli „laž o tome da U ime obitelji želi ukinuti pravobranitelje za djecu ili invalide“ već to proizlazi iz komentara kojeg je ta udruga službeno iznijela u procesu javnog savjetovanja o Nacrtu prijedloga Zakona o pravobranitelju za djecu. U svom se komentaru ta udruga jasno založila za ukidanje pravobraniteljstva za djecu, osobe s invaliditetom i za ravnopravnost spolova kao posebnih instituta, a nastavak njihova rada vidi pod djelokrugom pučke pravobraniteljice.

Ukidanje samostalnih pravobraniteljstava u službenom komentaru UIO

U ime obitelji prva je 23. svibnja stavila svoj komentar pod nacrt zakona koji je u proceduri javnog savjetovanja do 2. lipnja. U tom su se komentaru žestoko osobno obrušili na Ivanu Milas Klarić, zatražili njeno što skorije razrješenje, ali i ukidanje Pravobraniteljstva za djecu te, sukladno tom zahtjevu, i povlačenje postojećeg zakonskog prijedloga iz procedure.

Podsjećaju kako Sabor 10. lipnja 2016. nije prihvatio izvješće pravobraniteljice Milas Klarić za 2015. godinu.

Naime, i u starom i u novom  prijedlogu zakona (u članku 26.) kao jedan od razloga za razrješenje pravobranitelja navodi se neprihvaćanje godišnjeg izvješća o radu. Takva odredba bitno smanjuje nezavisnost rada pravobraniteljice i de facto pretvara njen predviđeni osmogodišnji mandat u jednogodišnji – od izvještaja do izvještaja. Pravobraniteljica Milas Klarić višekratno je upozoravala na to da takva zakonska regulativa omeđuje neovisnost pravobranitelja, a prema njenim riječima na to su upozorili i ombudsmani iz Europe koji su nedavno održali veliki skup u Zagrebu povodom 25 godina institucije pučkog pravobranitelja te Mreža dječjih ombudsmana. U ime obitelji na stvari gleda upravo suprotno.

Zamjenici pod nadzorom

„Kako bi se u budućnosti onemogućilo ideološko i neprofesionalno djelovanje pravobranitelja za djecu, predlažemo da izmjenama Zakona o pučkom pravobranitelju, koji predstavlja lex generalis instituta pravobraniteljstva, institut zamjenika pučkog pravobranitelja preuzme trenutne dužnosti pravobranitelja za djecu, kao i ostalih pravobraniteljstava (za ravnopravnost spolova i za osobe s invaliditetom), što bi zasigurno bilo puno optimalnije rješenje iz više razloga“, ustvrdili su, a razlozi koje navode u nastavku zapravo se svode na povećanje kontrole nad radom pravobraniteljstava.

Dosadašnji pravobranitelji bili bi predlagani od strane pučkog pravobranitelja, a imenovani od strane Sabora. „Nestručnost, zloupotreba ovlasti te sukob interesa – što sve obilježava djelovanje pravobraniteljice za djecu Milas Klarić bilo bi znatno onemogućeno, s obzirom da bi zamjenici bili podložni nadzoru i kontroli pučkog pravobranitelja“. Došlo bi, navode, i „do značajne racionalizacije troškova te zakonskog pojednostavljenja budući da bi sve pravobraniteljske institucije bile regulirane jednim Zakonom o pučkom pravobranitelju“.

Iz svih tih razloga, UIO predlaže da se umjesto donošenja predloženog zakona pokrenu izmjene i dopune Zakona o pučkom pravobranitelju. I tu već imaju sugestiju koja ide prema smanjenju neovisnosti pučkog pravobranitelja: trebalo bi se smanjiti trajanje mandata pučkog pravobranitelja i njegovih zamjenika na četiri godine, umjesto sadašnjih osam godina tijekom kojih, smatra UIO,  nema nikakvog adekvatnog nadzora od strane Sabora koji ih imenuje na tu dužnost.

Rušenje pravobraniteljica

Pravobraniteljici Milas Klarić izvješće je odbijeno prošlog proljeća nakon žestoke rasprave u Saboru u kojoj se naročito isticao HRAST-ovac Ladislav Ilčić. Spočitavalo joj se sudjelovanje u izradi Obiteljskog zakona kojeg je srušio Ustavni sud. Nešto ranije palo je i izvješće pučke pravobraniteljice Lore Vidović koju su za ideološko djelovanje prozivali Ilčić i Željko Glasnović, napadajući je, između ostalog, što osuđuje pozdrav „Za dom spremni“ i ne brine dovoljno za branitelje. Razlika je, međutim, u tome što u Zakonu o pučkom pravobranitelju kao razlog za razrješenje ne stoji neprihvaćanje godišnjeg izvještaja o radu, što je čini neovisnijom od odnosa snaga u Saboru.

Svakako treba podsjetiti da je novi zakon upućen u proceduru slijedom odluke Ustavnog suda od 7. ožujka kojom se ukida postojeći Zakon o pravobranitelju za djecu zbog tehničkog razloga – prije 14 godina taj je zakon izglasan običnom umjesto nadpolovičnom većinom svih zastupnika (kako se donose organski zakoni). Ako zanemarimo tajming te odluke, Ustavni sud ni na koji način nije utjecao na budući sadržaj zakona. Plenkovićeva Vlada, odnosno Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku za sad nije krenulo u ukidanje institucije pravobranitelja za djecu, ali je iskoristilo priliku da zakonom ograniči rad pravobraniteljici u dijelu koji se tiče pristupa osjetljivim podacima te, kao kruna svega, predloži kako će s izglasavanjem novog zakona postojeća pravobraniteljica biti razriješena dužnosti, iako joj nije istekao mandat.

Mišljenje pučke pravobraniteljice

Pučka pravobraniteljica Lora Vidović u razgovoru za Faktograf podsjeća da je jedino pučki pravobranitelj ustavna kategorija, ali i da se Hrvatska kao država 2003. i 2008. opredijelila da želi imati posebna pravobraniteljstva za djecu, invalide i ravnopravnost spolova i to ugradila u zakone te nije jasno zašto bi to sada trebalo mijenjati.

„Članak 4. predloženog zakona navodi kako ‘pravobranitelj za djecu djeluje neovisno i samostalno, rukovodeći se načelom pravičnosti i morala’ te da ‘pravobranitelju za djecu nitko ne smije davati upute i naloge u njegovu radu’. Ako je to tako, onda bi se to trebalo vidjeti i u postupcima imenovanja i razrješenja. Tako dugo dok se pravobraniteljica može rušiti na neprihvaćanju godišnjeg izvještaja, ona nije neovisna, u što smo se uvjerili prošle godine“, kaže Lora Vidović. Vlada očito nije iskoristila priliku da postojeći zakon popravi, smatra. U svom očitovanju na javnom savjetovanju Ured pučke pravobraniteljice predlaže i da se pravobraniteljica za djecu više ne imenuje na preporuku Vlade, već da se bira jednako kao pučka pravobraniteljica –  temeljem javnog poziva Hrvatskog sabora.

Ured pučke pravobraniteljice pita se i zašto se, s obzirom na formalnu narav odluke Ustavnog suda, predlaže da se nakon donošenja novog zakona kreće u izbor novog pravobranitelja, umjesto da se – kao u slučaju donošenja Zakona o ravnopravnosti spolova – propisalo da ostaje na snazi prijašnja Odluka o imenovanju pravobraniteljice za djecu.

Primjer Francuske

Nakon kritika u javnosti, U ime obitelji u citiranom se priopćenju poziva na europsku praksu te posebno ističe učinkovitost kakva odlikuje Francusku u kojoj od 2011. godine djeluje pravobranitelj koji pod sobom ima troje zamjenika. Jedna je zamjenica pravobraniteljica za djecu, jedna se brine za polje etike sigurnosti, a treći je zamjenik na čelu tijela koje se bori protiv svakog oblika diskriminacije te za promociju jednakosti. Njemu se obraćaju ljudi koji su bili diskriminirani na bazi etničkog porijekla, rase, spola, dobi, seksualne orijentacije i identiteta, vjere, političkih stavova, zdravstvenog stanja – svega onog što ja andiskriminacijskim zakonodavstvom zabranjeno u Francuskoj.

Istina jest, međutim, da je europska praksa kad je riječ o institucijama koje se bave zaštitom ljudskih prava vrlo raznolika. Ono čemu se teži je neovisnost pravobraniteljstava bez obzira na njihov ustroj, uključujući i francuski primjer gdje se navodi kako pravobranitelj djeluje potpuno neovisno o administraciji i Vladi.

„Njegovu autonomiju i neovisnost jamči zakon. On ne prima instrukcije od strane vlasti, osoba ili grupa za pritisak“, izrijekom stoji te se dodaje kako njegov mandat od šest godina (a ne 4 kako bi voljela vidjeti udruga U ime obitelji) može prijevremeno biti prekinut samo u slučaju da zbog nekih nepredviđenih okolnosti tako odluče najviši sudovi u Francuskoj“.

U Hrvatskoj je pučki pravobranitelj jedina institucija koja je propisana Ustavom i akreditirana od strane GANHRI Pododbora za akreditacije neovisnih institucija UN-a, no to ne znači, kako navode u svom komentaru na prijedlog zakona, da se ne zalažu za što veću neovisnost drugih pravobranitelja.

U spomenutoj Francuskoj, npr. pravobranitelj na kojeg se pozivaju UIO nije jedino takvo tijelo već postoji i Nacionalna institucija za zaštitu ljudskih prava koja posjeduje akreditaciju poput hrvatskog pučkog pravobranitelja.

Postojeći Zakon o pravobranitelju za djecu na snazi je do 1. kolovoza (zanimljivo je da je Vlada najavila da će se na javnu raspravu očitovati tek 2. kolovoza). Prema nekim naznakama, na dnevnom redu bi se mogao naći zajedno s novim ministrima, ako HDZ zaključi da ima većinu u Saboru. Nakon sljedećeg tjedna će se vidjeti hoće li pravobraniteljstvo za djecu preživjeti ili će se ići i na mijenjanje Zakona o pučkom pravobranitelju, kako to priželjkuje U ime obitelji.


Iz kategorije "Ocjena točnosti"