Slovenski falsifikator povijesti hvali se nepostojećom suradnjom s HRT-om

Ana Benačić

Slovenski publicist Roman Leljak, falsifikator povijesnih činjenica, kojeg je svojevremeno Most doveo u Sabor kao relevantnog sugovornika za suočavanje s prošlošću i otvaranje državnih arhiva, obmanuo je nedavno hrvatsku javnost (i) izjavom da će uz potporu hrvatske javne televizije snimiti film o Jasenovcu.

Naime, on tvrdi da posjeduje dokument kojim je Josip Broz Tito naložio zatvaranje logora u Jasenovcu 21. kolovoza 1948. godine, koji je ključan za dokumentarac o jasenovačkom logoru od svibnja 1945. do tog datuma.

“Predložio sam Hrvatskoj radioteleviziji da o tome zajednički snimimo dokumentarni film, što su nadležni nakon predočenoga scenarija i dokumenata prihvatili”, naveo je Leljak u intervju za Glas koncila.

Kada smo upitali HRT-ovu službu za financiranje filma o komunističkom logoru u Jasenovcu, najprije smo zaprimili zaprepašten poziv službenika za komunikacije, kojemu nije bio jasan koncept “komunističkog logora u Jasenovcu”. Nakon pojašnjenja, odnosno upućivanje linka na tekst u kojemu Leljak govori o svojoj navodnoj suradnji s HRT-om, s javne televizije nam stiže sljedeći odgovor:

“Obavješćujemo Vas kako spomenuti publicist nije dobio sredstva Hrvatske radiotelevizije ni po kojemu osnovu.”

Rekao da se ne vraća u Hrvatsku – viđen u državnom arhivu

Zanimljivo je i da je Leljak tijekom jutra u srijedu viđen u Hrvatskom državnom arhivu. On je, naime, u veljači ove godine za jedan desni portal kazao: “Vratio sam se u Sloveniju. Zatvorio sam za sobom vrata i ne vraćam se više u Hrvatsku”. Učinio je to zbog navodnog medijskog linča kojemu je podvrgnut kada je došao u fokus hrvatske javnosti nakon poziva na gostovanje u Sabor.

Radilo se, naime, o napisima da je za vrijeme bivše Jugoslavije zbog krađe osuđen na 14-mjesečni zatvor, a onda se i 1993. upleo u skandal s uvozom automobila na leasing, zbog čega su u Austriji zabranili poslovanje s Leljakovom tvrtkom. Kako su popratili slovenski organi progona, ali i mediji, da bi te napise prenijeli i naši dnevni listovi, Leljak je upao u probleme sa zakonom i u ovom mileniju. Pravosuđe sada već članice Europske unije, Slovenije, 2005. ga je osudilo zato što je oštetio 448 osoba i pronevjerio 54.000 eura od Dinersa, među ostalim, na astronomske račune u pariškom striptiz-klubu Crazy Horse. Godine 2008. završio je u zatvoru Dob i ondje napisao nekoliko knjiga s tematikom Udbe.

U listopadu 2015. opet se našao na sudu zbog duga od 580.000 eura banci Sparkasse i osobama koje su mu posuđivale novac, a prošle godine mu je suđeno jer je u parlamentu izvadio kemijsku olovku i tvrdio da je to eksplozivna naprava pa je reagiralo osiguranje. (Slobodna Dalmacija)

Nije uspio, ipak, održati riječ o napuštanju Hrvatske.

“Sjedio sam tri stola od njega. Pozdravili smo se, vidio sam da traži spis vezan za Krunoslava Draganovića, svećenika koji je u svjetskim okvirima poznat kao organizator tzv. rat linea, odnosno bijega SS-ovaca i nacista iz Italije u Južnu Ameriku”, kaže za Faktograf povjesničar Hrvoje Klasić, koji je Leljaka sreo u Arhivu.

 


Iz kategorije "Aktualno"