Pod povećalom

Marić ekspresno krenuo u reformu revizije nakon što smo otkrili da je otezanje pogodovalo Agrokoru

HINA/ Denis CERIĆ/ ua

Samo dva radna dana nakon što je Faktograf prvi upozorio na proces koji je Europska komisija protiv Hrvatske pokrenula na Sudu Europske unije u Luksemburgu, Ministarstvo financija u javno je savjetovanje pustilo prijedlog novog Zakona o reviziji. U hrvatski će zakonski okvir tako konačno ući odredbe iz europske direktive donesene 2014. godine, s kojom se domaće zakonodavstvo trebalo uskladiti najkasnije do 17. lipnja 2016. godine.

Razlog zbog kojeg je Europska komisija odlučila protiv hrvatskih vlasti pokrenuti sudski proces, propust je Ministarstva financija, odnosno resornog ministra Zdravka Marića, bivšeg izvršnog direktora u Agrokoru. Da je Marić Zakon o reviziji postrožio na vrijeme, izgledno je da bi šira javnost nešto ranije postala svjesna situacije u koncernu Ivice Todorića, Marićevog nekadašnjeg poslodavca, s obzirom da je predmetna europska direktiva usmjerena prvenstveno na pojačani nadzor nad poslovanjem sistemski bitnih poduzeća, odnosno subjekata od javnog interesa.

Tražio neovisno tijelo pa našao Ministarstvo financija

Zanimljivo je da je Marić prošlog petka, komentirajući kašnjenje s novim zakonom, u dva navrata (Televizija N1, Nova TV) kazao da je središnji problem zapravo ustroj nezavisnog tijela koje će vršiti nadzor nad radom revizorskih društava. Marić je u međuvremenu, skoro pa preko noći, i za taj problem pronašao rješenje: nadzor će vršiti samo Ministarstvo financija, odnosno Marićevi podređeni.

“Ovim Zakonom predviđeno je da će nadležno tijelo za nadzor revizorskih društava i ovlaštenih revizora postati Ministarstvo financija, Odbor za javni nadzor revizije prestat će s radom, dok Hrvatska revizorska komora više neće imati nadzornu ulogu”, stoji u obrazloženju koje prati prijedlog budućeg zakona. Marićevo ministarstvo tako dobiva čitav niz dodatnih ovlasti: provodit će nadzor i druge postupke nad ovlaštenim revizorima i revizorskim društvima, te ostalim subjektima nadzora; izdavati, poništavati i ukidati odobrenja za rad ovlaštenim revizorima i revizorskim društvima; voditi registre i druge evidencije; odrediti program ispita osposobljenosti, te ga organizirati i provoditi…

Tržište od pola milijarde kuna

Posebno je zanimljiv ovaj zadnji uvjet, koji se tiče ispita osposobljenosti. Laičkim jezikom, to znači da će Ministarstvo financija odlučivati koje revizorske kuće iz drugih država Europske unije smiju svoje usluge pružati i poduzećima u Hrvatskoj. Upravo je osnaživanje prekogranične suradnje u europskoj direktivi s kojom se sada usklađujemo navedeno kao jedan od važnijih razloga za implementaciju novih pravila. Takva vrsta poslovanja, u kojoj firme izvana dolaze vršiti reviziju na domaćem tržištu, smatra se važnim mehanizmom sprečavanja korupcije i prevara.

Posao koji je Ministarstvo financija na sebe preuzelo tako je vrlo opsežan i nimalo lak. Prema podacima Hrvatske revizorske komore, na domaćem revizijskom tržištu trenutno djeluje 513 aktivnih ovlaštenih revizora i 223 revizorskih društava. Ukupni prihodi 235 revizorskih društava u 2014. godini iznosili su više od pola milijarde kuna. Točnije radi se o iznosu od 538.247.389,00 kuna od čega 528.642.285,00 kuna otpada na poslovne prihode. Ministarstvo financija sada bi trebalo jamčiti za kvalitetu rada i točnost podataka čitavog revizorskog sektora, kako domaćih revizorskih kuća, tako i onih inozemnih kojima se odobri rad u Hrvatskoj.

Javno savjetovanje duplo kraće od zakonskog roka

Što se tiče tzv. subjekata od javnog interesa, među koje spada i Agrokor, novim će im zakonom biti propisana obvezna redovita rotacija revizorskih društava. Sveukupno trajanje angažmana revizorskog društva u subjektu od javnog interesa neće smjeti trajati duže od sedam godina, što je čak i strože od maksimalnog roka kojeg direktiva zahtjeva. Najduži mogući rok za rotaciju koji je mogao biti propisan iznosi deset godina.

Propisano je i da revizorska društva koja obavljaju reviziju subjekata od javnog interesa ne smiju istom tom subjektu pružati nerevizorske usluge. A zanimljivo je i da Ministarstvo financija može zatražiti i razrješenje revizorskog društva koje vrši reviziju u sistemskim poduzećima. Citiramo: “Obveznici zakonske revizije imenuju revizorsko društvo za zakonsku reviziju najkasnije tri mjeseca prije završetka izvještajnog razdoblja na koje se zakonska revizija odnosi u skladu sa zakonom kojim se uređuju trgovačka društva. Iskorištena je opcija iz Uredbe (EU) br. 537/2014, te u slučaju zakonske revizije subjekata od javnog interesa, razrješenje revizorskog društva mogu zatražiti: dioničari ili članovi koji predstavljaju 5% ili više glasačkih prava, dionica ili udjela u kapitalu revidiranog subjekta, nadzorni odbor ili neizvršni članovi upravnog odbora subjekta od javnog interesa i Ministarstvo financija”.

Javno savjetovanje o novom Zakonu o reviziji otvoreno je danas, a trajat će do 4. srpnja. Ukupni vremenski okvir za savjetovanje je, dakle, 15 dana, što je upola manje od 30-dnevnog savjetodavnog procesa propisanog člankom 11. Zakona o pravu na pristup informacijama. Implementacija novog zakona neće biti jeftina; koštat će nas nešto manje od pet milijuna kuna. Za 2018. godinu u državnom proračunu osigurano je 2.550.000,00 kuna, a za 2019. godinu bit će izdvojen iznos od 2.365.000,00 kuna.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.