Klima divlja, a mi smanjujemo ulaganja u zaštitu od požara

Ana Benačić

Državni hidrometeorološki zavod već godinama transparentno upozorava na sve ekstremnije temperature koje zahvaćaju i, globalno gledano, prilično povlašteni, umjereni pojas u kojemu je smještena Hrvatska.

Naime, od 2009. godine do 2016. otkad su uveli godišnje i mjesečne karte na portalu klima.hr, vidljivo je da samo 2010. godina nije u većini predjela Hrvatske bila ekstremna po temperaturama. To vrijedi i za 2016. godinu, o kojoj je sastavljen detaljan izvještaj dok za ovu još uvijek nema podataka da bi se ocijenilo čitavo ljetno razdoblje. No, kada govorimo o lipnju ove godine toplinske prilike u Hrvatskoj opisane su dominantnom kategorijom ekstremno toplo – za cijelu Hrvatsku, dok su količine oborine na većini analiziranih postaja bile ispod višegodišnjeg prosjeka.

Porast temperature prilično je stara i izlizana priča, dok je utjecaj vrućine na izbijanje požara nešto što se podrazumijeva i sukladno tome bi trebalo dobivati adekvatan odgovor u planiranju lokalnih i nacionalnih proračuna. Postavlja se pitanje zašto se to ne događa.

“Sredstva koja Vlada osigurava za vatrogastvo kroz minimalne financijske standarde 2009. godine, kada je u Hrvatskoj bila 61 JVP, iznosila su 342.733.589 kuna, a u 2017. godini za 66 JVP osigurano je 302.815.608 kuna”, navodi Odbor profesionalnih vatrogasaca Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske, koji su priopćenjem od Vlade traže žurno rješavanje stanja u vatrogastvu (N1).

U Šestom nacionalnom izvješću Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) iz 2013. godine, DHMZ otvoreno upozorava na veću opasnost od požara koji nastaju zbog niza uvezanih klimatoloških faktora – od povećanja prosječnih temperatura do smanjenja prisutnosti vode u tlu.

DHMZ o požarima: Najugroženija je Dalmacija

“Najugroženije područje u Hrvatskoj s obzirom na požare raslinja je dalmatinska obala s otocima ljeti. Razlog tome su lako zapaljivi biljni pokrov i dugotrajna sušna razdoblja. Tu potencijalnu opasnost od šumskih požara svakako povećava i ljudski čimbenik zbog povećanog broja turista u ljetnim mjesecima”, navode izrijekom u prvoj rečenici poglavlja “Utjecaj klimatskih promjena na opasnost od požara raslinja”.

Dalmatinsko područje u proteklih 60-ak godina pored vrlo visokog porasta opasnosti od požara raslinja, pokazuje i tendenciju produljenja požarne sezone, navode oni, dodajući da se radi o ranijem početku požarne sezone u svibnju, ali i mogućnosti produljenja sezone požara u jesen do listopada, osobito na jadranskom području. Činjenica da je Dalmacija u nekoliko dana izgubila 4500 hektara prirodnog rashlađivača – šuma i raslinja, od kojih je sada ostalo opožareno tlo, boje koja privlači i zadržava toplinu i bez dragocjene biomase na kojoj lakše izrasta nova flora – zasigurno neće pomoći u godinama koje dolaze, a pogotovo ne narednom periodu, pogotovo ako građevinska inicijativa iskoristi pustoš ostalu iza požara. Vrhunac požarne sezone je, naime, kolovoz, a ne srpanj.

No, nije samo Dalmacija, s najriskantnijim otokom Hvarom, jedina ugrožena. U spomenutom izvješću DHMZ ističe da je posljednjih 60 godina primijećen statistički značajan trend porasta opasnosti od požara raslinja u unutrašnjosti Hrvatske, za Liku i istočnu Slavoniju. Razloga je više. Na prvom mjestu DHMZ se bavi temperaturom, iznoseći podatak kako između 1961. i 2010. trendovi srednje, srednje minimalne i srednje maksimalne temperature zraka pokazuju zatopljenje u cijeloj Hrvatskoj.

“Trendovi godišnje temperature zraka su pozitivni i signifikantni, a promjene su veće u kontinentalnom dijelu zemlje nego na obali i u dalmatinskoj unutrašnjosti”, navodi se u izvješću. Zatopljenje se očituje i u negativnom trendu indeksa hladnih temperaturnih ekstrema.

Pad količine vlage u tlu i smrt od udisanja dima

Nastavljaju s oborinama, koje zasad ne pokazuju značajna ni ujednačena odstupanja na godišnjoj razini. Međutim, zabrinjavaju smanjene oborine u doba kad je rizik od požara najveći.

“Ljetna oborina ima jasno istaknut negativni trend u cijeloj zemlji, i tu je jedan broj postaja za koje je to smanjenje statistički značajno, s relativnim promjenama između -11% i -6% na desetljeće”, navode u izvješću. Što se tiče kišnih i sušnih razdoblja, a to je sljedeće poglavlje u izvješću, situacija je heterogena. Štoviše, kada je riječ o najkišnijem dijelu godine, upozorava se na statistčki značajan pozitivan jesenski trend u području doline rijeke Save (11%/10god), ali i na općenito vlažnije prilike na području istočne Hrvatske, o čemu ćemo razmišljati kada krenu poplave.

Tu dolazimo do sljedećeg faktora, a to je količina vlage u tlu. DHMZ ukazuje na smanjenje vlage u tlu idućih pola stoljeća, ovisno o vrsti tla to jest njegovom poljskom kapacitetu, koji je “općenito prilično mali u obalnom pojasu”. Isparavanje vode iz tla ili evapotranspiracija, povećava se paralelno s porastom temperatura.

“Prema trendu, tijekom 21. stoljeća može se očekivati daljnji porast potencijalne evapotranspiracije za 30%. To znači, u slučaju da će količina oborine ostati nepromijenjena u odnosu na postojeće stanje porast potencijalne evapotranspiracije može utjecati na značajno smanjenje drugih komponenata vodne ravnoteže”, navodi se u izvješću.

Dakle, divljanje požara u ljetnim sezonama nas nipošto ne bi smjelo iznenaditi, pogotovo nakon što je Hrvatska bez imalo dileme i protivljenja potpisala i ratificirala Pariški sporazum o klimi. Iz njega su nedavno, na žalost i nevjericu čitavog svijeta, istupile SAD, jedan od najvećih zagađivača Zemljine atmosfere, pod vodstvom uzora predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, Donalda Trumpa.

U nedavnom objavljenom tekstu u New York Magazineu, “Nenastanjiva Zemlja“, autor David Wallace Wells navodi podatak da već sada od posljedica smrtonosnih čestica nastalih požarom godišnje umire 339 tisuća ljudi u svijetu. U Trumpovoj domovini je sezona požara od 1970. godine već produljena za 78 dana; prema Američkoj službi za šume (U.S. Forest Service) požari će do 2050. postati dva puta destruktivnijji od onih danas, dok bi pogođena područja mogla porasti pet puta.

Usprkos kataklizmičnim događajima i klimatološkim upozorenjima, koja se neprestano ostvaruju, države za popravljanje deficita neprestano između većeg oporezivanja zagađivača i ušteda koje mogu napraviti u civilnoj zaštiti i zaštiti od požara, biraju rješenje koje proizvodi samo veće materijalne štete i nesigurnost za svoje stanovništvo. Baš kao i Hrvatska u godinama krize.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujuete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr.

Iz kategorije "Aktualno"