Krstičević: Ministar sam dok me Hrvatski sabor ne razriješi

Sanja Despot

„Ja sam ministar dok me Hrvatski sabor ne razriješi“, branio se ministar obrane i potpredsjednik Vlade Damir Krstičević od pitanja novinara ostaje li na mjestu ministra ili ne, s obzirom na to da je u utorak preko medija podnio „neopozivu ostavku“. (N1)

Krstičevićeva izjava da ostaje ministar dok ga Sabor ne razriješi nije točna. Zakon o Vladi propisuje proceduru po kojoj ministri daju ostavke.

U članku 6. se navodi: „Član Vlade podnosi ostavku predsjedniku Vlade“.

U članku 7. to se dalje razrađuje: „Ako predsjednik Vlade prihvati ostavku pojedinog člana Vlade, rješenje o razrješenju toga člana Vlade donosi predsjednik Vlade i o tome izvješćuje Hrvatski sabor. Predsjednik Vlade će novog člana Vlade predstaviti na prvoj idućoj sjednici Hrvatskog sabora i zatražiti glasovanje o povjerenju tom članu“.

Kao što je vidljivo iz gore citiranih članaka, odluka o prihvaćanju ostavke je na premijeru, koji o njoj samo izvješćuje Sabor, a ne daje predmet na glasanje.

Nije isto kao s MOST-ovim ministrima

Ta je procedura bitno jasnija od one koje smo imali s premijerovim razrješenjem ministara iz kvote MOST-a kojoj se u početku protivilo vodstvo MOST-a i njihov tadašnji predsjednik Sabora Božo Petrov.  U toj se krizi pokazala manjkavost Ustava i zakona, koji propisuju ulogu Sabora pri imenovanju, ali ne i pri razrješenju ministara. Pravni stručnjaci tada su upravo naglašavali kako je procedura jasno raspisana kad pojedini ministar sam daje ostavku, ali ne i kad je riječ o njihovom razrješenju po volji premijera. Premijer Andrej Plenković ignorirao je tu pravnu nedorečenost, što i ne čudi kada se uzme u obzir da je ministre MOST-a razriješio zbog drugačijeg mišljenja na sjednici Vlade, iako Zakon o Vladi propisuje da se odluke Vlade donose većinom glasova prisutnih, a ne jednoglasno. Ne postoji nijedan pravni akt u kojem stoji da se svi ministri na svakoj sjednici Vlade moraju slagati s mišljenjem premijera, jer bi time sjednice Vlade kao kolektivnog tijela izgubile smisao, odnosno u tom se slučaju vođenje Vlade svodi na izdavanje naredbi od strane premijera prema pojedinim ministrima.

Ta se kriza u konačnici ustavnopravno razriješila tako da su ministri iz kvote MOST-a dali ostavke.

Treba napomenuti i kako predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović kao vrhovna zapovjednica oružanih snaga RH imenuje i razrješuje vojne zapovjednike, ali nema nikakvu ulogu pri imenovanju i razrješenju ministara, uključujući i ministra obrane. Stoga njena izjava kako joj je ta ostavka „neprihvatljiva“ nema nikakvu težinu.  Ona predstavlja tek „posipanje pepelom“ s obzirom da je njena izjava iz Salzburga upravo i isprovocirala ostavku ministra.

„Dokle god hoćemo“

Plenković je u pravu kad kaže da se ova situacija može razvlačiti „dokle god hoćemo“, jer se ništa zapravo formalno niti nije dogodilo.

Ministar Krstičević ostavku je dao preko Jutarnjeg lista, a ta je njegova ostavka u medijskim izvješćima varirala od „stavljanja mandata na raspolaganje“ do „neopozive ostavke“.

Kako je to potvrdio sam premijer Plenković, ministar nije ništa napismeno poslao u Vladu pa prema tome premijer ni nema o čemu odlučivati. U slučaju da ostavka u vidu “stavljanja mandata na raspolaganje” pismeno dođe u Vladu, premijer će je odbiti kao što je to ustvrdio na sjednici Vlade i na nekoliko uzastopnih konferencija za novinare. Premijer ostavku neće prihvatiti i ministar može dalje nastaviti sa svojim poslom, kojeg i inače obavlja od vremena kad je u medijima podnio ostavku.

Neopoziva ostavka ili godišnji odmor

„Neopoziva ostavka“, kako sama riječ kaže, takva je da ministra na obavljanje dužnosti ne može prisiliti nitko. Kao ilustraciju spomenimo slučaj podnošenja neopozive ostavke bivšeg ministra unutarnjih poslova Ivice Kirina iz 2007. godine. Kirin se našao u lovu s generalom Mladenom Markačom, posljedica kojeg je bilo hitno vraćanje Markača u pritvorsku jedinicu Haškog suda. Sud je zaključio kako je Markač prekršio uvjete boravka na slobodi.

Ministar Kirin tada je pismom premijeru Ivi Sanaderu ponudio „neopozivu ostavku“, a premijer ju je bespogovorno prihvatio.

Ova se situacija očito raspliće u drugačijem smjeru. Prilikom boravka u Sinju u društvu premijera Plenkovića ministar Krstičević potvrdio je kako je u stalnom kontaktu s premijerom te najavio kako ide na odmor tijekom kojeg će donijeti odluku o svojim daljnjim potezima. Premijer je pak izrazio svoje uvjerenje da će ministar ostati na svojem položaju.

Tijekom njegovog odmora i tema će nestati iz fokusa javnosti, a Krstičević, podsjetimo, formalno nikakvu ostavku Vladi nije niti podnio.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujuete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr.

 


Iz kategorije "Ocjena točnosti"