Plenković: Obavijest iz Augsburga potvrdila je neutemeljenost političke hajke protiv Barišića

P.V.

“Drago mi je da je obavijest iz Augsburga potvrdila integritet prof.dr.sc. Pave Barišića i neutemeljenost političke hajke”, napisao je premijer Andrej Plenković na Twitteru.

Plenković se time referirao na odluku Sveučilišta u Augsburgu, na kojem je Barišić doktorirao, a koje je bivšeg hrvatskog ministra znanosti i obrazovanja oslobodilo optužbe za autoplagijat. Rješenje Sveučilišta u Augsburgu datirano 27. srpnja 2017. prvi je u svom tiskanom izdanju od srijede objavio Jutarnji list.

Prijava u Augsburgu s navodnom “hajkom” nema nikakve veze

Takva odluka, međutim, premijeru ne daje za pravo da kompletan slučaj Barišić proglasi “neutemeljenom političkom hajkom”. Štoviše, prijava koja je protiv Barišića podnesena u Augsburgu nema nikakve veze s neuspješnim procesom Barišićevog opoziva kojeg su u Saboru pokrenuli SDP i tada još uvijek oporbeni HNS.

Zastupnici oporbe su pitanje Barišićevog opoziva pokrenuli 18. siječnja ove godine, a glasanje je na dnevni red došlo 10. veljače. Protiv Barišića tada je glasalo 49 zastupnika, 72 ih je podržalo bivšeg ministra u Plenkovićevoj vladi, a 18 MOST-ovaca, tada još članova vladajuće koalicije, ostalo je suzdržano. Međutim, prijava u Augsburgu nije uopće bila među razlozima zbog kojih se tražio opoziv bivšeg ministra.

Štoviše, za nju je šira javnost saznala tek dan uoči glasanja, 9. veljače, kada su mediji objavili informaciju o zajedničkoj prijavi koju su protiv Barišića u Augsburgu podnijeli Ivan Đikić i Jure Zovko (Index.hr). SDP i HNS prije toga su tražili glasanje o Barišićevom opozivu jer je saborski Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju utvrdio plagiranje u njegovom članku “Does Globalization Threaten Democracy?”, objavljenom 2008. godine u časopisu Synthesis Philosophica, kao i zbog analize ovog slučaja koju je sačinio ugledni znanstvenik Ivan Đikić, a koji je ustvrdio da je Barišić i u drugim prigodama posezao za plagiranjem. U zahtjevu za opozivom SDP i HNS Barišiću su predbacivali i činjenicu da nije sankcionirao svog državnog tajnika Matka Glunčića zbog omalovažavajuće izjave upućene nacionalnim manjinama u Hrvatskoj (Televizija N1).

Na čemu Barišić temelji svoje demantije?

Barišić je kasnije u više navrata – pa i u reagiranju koje je preko odvjetnika poslao redakciji Faktografa – demantirao da je proglašen plagijatorom. No, nepobitna je činjenica da je saborski Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju u njegovom radu utvrdio elemente plagiranja. Iako Odbor svoju odluku nikad nije objavio, ona se greškom pojavila na službenim stranicama Hrvatskog sabora, o čemu je Faktograf također opširno izvještavao.

Barišić svoju tvrdnju da nije proglašen plagijatorom, naime, temelji na pretpostavci da saborski Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju o njegovom slučaju nije smio niti raspravljati, pa ga tako nije ni mogao proglasiti plagijatorom. U takvom tumačenju podršku mu je nedavno dao i Ustavni sud, proglasivši neustavnima dopune Etičkog kodeksa saborskog Odbora iz lipnja 2015. godine, kojima se ovaj Odbor proglasio najvišom instancom za odlučivanje o potencijalnom kršenju znanstvene etike. Ustavni sud djelovao je temeljem predstavke koju je, nakon što je Barišić u javnosti optužen za plagiranje, podnijelo Sveučilište u Zagrebu, odnosno rektor Damir Boras.

 

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujuete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr.

Iz kategorije "Ocjena točnosti"