Grbin: Porez na nekretnine ne vodi računa o stvarnoj vrijednosti

P.V.

“SDP je još od rasprave o uvođenju tog poreza prije gotovo godinu dana imao stav o njemu, a to je: porez na nekretnine da, ali ne u ovom obliku i ne preko noći. Ne u obliku koji ne čini razliku između toga koristi li se nekretnina za potrebe osobnog stanovanja, koja je njena stvarna vrijednost, da li se gospodarski iskorištava i da li se za to već plaćaju drugi porezi. S druge strane, Vlada je predložila porez koji nije ništa od toga pa će netko, samo zato što živi u novijoj zgradi plaćati više, bez obzira što susjedna zgrada, makar bila dvadeset, trideset godina starija vrijedi duplo više od njegove”, kaže SDP-ov zastupnik Peđa Grbin u intervjuu za Večernji list.

Da je citirana Grbinova izjava djelomično točna, proizlazi iz Zakona o lokalnim porezima, kroz koji je u sklopu porezne reforme uveden porez na nekretnine. Porez na nekretnine se, podsjećamo, trebao početi naplaćivati od 1. siječnja 2018. godine, ali premijer Andrej Plenković u međuvremenu je najavio odgodu (HRT). Da bi se ta najava uistinu i obistinila, odgodu tek mora izglasati Hrvatski sabor.

Dok se to ne desi, na snazi ostaje zakon koji doista ne pravi razliku među nekretninama s obzirom na njihovu realnu vrijednost. U formulu za izračunavanje iznosa poreza na nekretnine, naime, ulaze vrijednost boda (koju određuje jedinica lokalne samouprave), te koeficijenti zone, namjene, stanja i dobi nekretnine, a iz čega proizlazi da bi se najveći porez trebao plaćati na nekretnine koje su novijeg datuma i bolje očuvanosti.

To ujedno i znači da nije točan dio citirane izjave u kojem Grbin tvrdi da se ne pravi razlika među nekretninama s obzirom na njihovu namjenu. U zakonu, naime, stoji da se nekretnine u kojima građani žive vrednuju koeficijentom namjene 1, a određeni su i rasponi koeficijenata za vikendice, stanove za iznajmljivanje, poslovne prostore, zemljišta…

“Pravi” porez na nekretnine

Predstavljajući poreznu reformu na sjednici Vlade, ministar financija Zdravko Marić ovo je nazvao jednostavnim porezom na nekretnine koji samo zamjenjuje komunalnu naknadu. No, iz teksta obrazloženja zakonskog prijedloga jasno je da i takav “supstitut za komunalnu naknadu” znači 20 posto veće prihode u budžetima jedinica lokalne samouprave. Tim jednostavnim porezom na nekretnine lokalne bi samouprave, dakle, na godišnjoj razini trebale prikupiti oko 450 milijuna kuna više nego što sada prikupljaju od komunalne naknade.

Tek u drugoj fazi, a koja bi prema izvješću o radu prošle Vlade RH, ali i medijskim najavama članova aktualne Vlade (Lider) trebala krenuti 2020. godine, zamišljeno je uvođenje “pravog” poreza na nekretnine. Od te faze bi se nekretnine, najavljeno je, oporezivale s obzirom na njihovu procijenjenu vrijednost. Plan je da porezna osnovica kod uvođenja “pravog” poreza na nekretnine bude određena kao postotak vrijednosti nekretnine.

 

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr.

Iz kategorije "Ocjena točnosti"