Dalić: Porez na nekretnine nije novi namet

P.V.

“U trenutku donošenja ovog zakona nije se niti u jednom trenutku razmišljalo ili planiralo da porez na nekretnine bude novi namet, novi teret građanima i poduzetnicima”, izjavila je ministrica gospodarstva Martina Dalić u intervjuu za Jutarnji list.

Slične izjave ranije je davao i njen kolega iz Vlade RH, ministar financija Zdravko Marić (Dnevnik.hr). “Ovako kako je taj porez predložen i kako ga je Hrvatski sabor izglasao, to nije novi namet”, smatra hrvatski ministar financija. No, je li to baš sasvim točno?

Iz obrazloženja prijedloga Zakona o lokalnim porezima usvojenog u sklopu porezne reforme, a u koji je inkorporiran i porez na nekretnine, proizlazi da porez na nekretnine doista nije novo davanje, već objedinjenje komunalne naknade, spomeničke rente i poreza na kuće za odmor u jedinstveni nenamjenski prihod lokalne samouprave. No, obrazloženje ovog zakonskog predmeta, pisano u Marićevom ministarstvu financija, također predviđa značajan porast prihode lokalne samouprave, i to upravo zahvaljujući porezu na nekretnine.

“Također se očekuje povećanje prihoda s osnove poreza na nekretnine u dijelu ažuriranja predmeta i obveznika komunalne naknade za 20% čime se očekuje povećanje prihoda jedinicama lokalne samouprave za 450 mil kuna”, stajalo je u obrazloženju zakonskog prijedloga. A razlog očigledno ne leži u činjenici da je zahvaljujući poreznoj reformi lokalnim jedinicama pripao i kompletan iznos spomeničke rente; u istom tekstu stoji napomena da će proračun središnje države time izgubiti tek 9,6 milijuna kuna.

Ako nije novi namet, zašto je skuplji?

Dva su osnovna razloga zbog kojih će porez na nekretnine građane kumulativno koštati više od komunalne naknade. Prvi leži u činjenici da lokalnim samoupravama nije ostavljena autonomija da odustanu od prikupljanja ovog nameta, što je sloboda koju su imali s komunalnom naknadom. Drugi razlog proizlazi iz činjenice da bi porez na nekretnine, na način kako je zamišljen, za brojne građane mogao biti itekako osjetan dodatni trošak. Zakon o lokalnim porezima, naime, dopušta mogućnost da se nekretnine od općine do općine oporezuju po različitim stopama.

Formula za izračun stope opterećenja svake pojedine nekretnine tako se sastoji od pet faktora: vrijednosti boda, koeficijenta zone, koeficijenta namjene, koeficijenta stanja i koeficijenta dobi. Posebno problematičan je prijedlog za određivanje koeficijenta namjene, kojeg specificira lokalna samouprava, a koji kod nekih kategorija može drastično varirati. Za stanove koji služe za iznajmljivanje taj koeficijent tako može biti između 1 i 6, a za dio poslovnih prostora lokalnoj je samoupravi dopušteno da koeficijent odredi u rasponu između 1 i 10.

Sve navedeno rezultiralo je projekcijom ministarstva financija prema kojoj će porez na nekretnine za građane kumulativno biti osjetno skuplji od prostog objedinjenja spomeničke rente i komunalne naknade. A u tom slučaju ne možemo govoriti tek o promjeni naziva postojećih nameta, već o dodatnom poreznom opterećenju.

 

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr.

Iz kategorije "Ocjena točnosti"