Vlada donosi još jedan zakon koji olakšava rasprodaju javnih dobara

Petar Vidov

Vlada Andreja Plenkovića uputila je u proces javnog savjetovanja prijedlog sasvim novog Zakona o strateškim investicijama. Koji se od starog zakona zapravo ne razlikuje drastično, osim što potencijalnim investitorima dodatno olakšava uvrštavanje njihovih projekata na listu strateških ulaganja. Što onda sa sobom donosi pogodnosti u vidu olakšane borbe s tradicionalno tromim birokratskim aparatom.

Strateški projekti duplo jeftiniji nego dosad

Najveća novina zakona kojeg predlaže Plenkovićeva vlada sadržana je u činjenici da se strateškim investicijama više neće smatrati projekti vrjedniji od 150 milijuna, već će biti dovoljno uložiti upola manje, 75 milijuna kuna. Do statusa strateškog projekta još će se lakše dolaziti na otocima i potpomognutim područjima, gdje će biti dovoljno uložiti od 10 milijuna kuna. Isti iznos kvalificirat će kao strateške i sve projekte koji spadaju u područje poljoprivredne proizvodnje, ribarstva i šumarstva.

Potencijalni investitor pritom više neće morati državi dokazati da raspolaže s barem 10 posto sredstava od ukupne cifre koju je nakanio uložiti, već će dovoljno biti priložiti garanciju za 5 posto iznosa ili potvrdu da je isti udio sredstava u projekt već uložen i prije njegovog uvrštavanja na listu strateških investicija. Odluku o tome koji će projekti dobiti strateški značaj donosit će Vlada RH, temeljem prijedloga povjerenstva koje će ista ta Vlada ustrojiti.

Javna dobra i dalje ugrožena

Dobar dio slabih točki iz izvornog zakona, na koje su još 2013. upozoravali predstavnici civilnog društva, prenosi se i u novi zakonski tekst. Za strateške se projekte i dalje neće morati izrađivati urbanistički i detaljni planovi uređenja, a Vlada RH imat će pozamašnu slobodu raspolaganja nekretninama u državnom vlasništvu ako su investitorima potrebne za realizaciju projekta. Izvršna vlast moći će investitorima tako ustupati šumsko zemljište, a javnoj cesti moći će se po potrebi ukinuti status javnog dobra. Ista stvar je i s koncesijama, koje za provedbu strateškog projekta dodjeljuje direktno Vlada RH. Iznimka su tek koncesije na razdoblje dulje od 50 godina, o čemu onda odluku mora donijeti Sabor.

Ako projekt propadne, investitor plaća 0,1 posto kazne

Pozitivan novitet u novom zakonu je i uvođenje osiguranja za slučaj da investitor odustane od projekta, ili ga svojom krivnjom ne uspije završiti na vrijeme. U tom slučaju zakonom je predviđeno plaćanje penala, ugovorne kazne u vrijednosti od 0,1 posto ukupne vrijednosti projekta. Takva će se odredba uvrštavati u sve sporazume o pripremi i provedbi strateškog projekta koji će se sklapati između investitora i Ministarstva gospodarstva, i to prije nego što Vlada donose odluku kojom će određeni projekt proglasiti strateškim. No, već sada može se predvidjeti da se radi o vrlo neučinkovitom obliku “batine”: u slučaju podbačaja projekta teškog 75 milijuna kuna, kazna koju bi investitor trebao platiti iznosila bi 75 tisuća kuna.

Javno savjetovanje otvoreno je do 30. rujna, pa prostori za poboljšanje zakonskog teksta još postoje. Po završenom savjetovanju Vlada upućuje zakon u Sabor, gdje bi, teoretski, mogao biti izglasan već u listopadu.

 

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr.

Iz kategorije "Aktualno"