Je li moguće da je “ustaša i partizana” sad već svima dosta?

Petar Vidov

Odavno se hrvatski mediji i na društvenim mrežama aktivna javnost nisu tako dobro zabavljali s rezultatima CRO Demoskopa, redovitog mjesečnog istraživanja agencije Promocija plus. Vijest da je u rujnu 2017. najpopularniji hrvatski političar postao “Nitko” proširila se i van granica Hrvatske pa je tako stigla čak i do kineske nacionalne novinske agencije.

Iako se radi o nesumnjivo zabavnom detalju koji ostavlja širok prostor za interpretacije, zbog čega su se za njega odmah ulovili i kolumnisti vodećih domaćih medija, rezultati ovomjesečnog CRO Demoskopa postaju još zanimljiviji kada ih se stavi u ispravni kontekst. Rejtinška istraživanja, naime, u trenutku u kojem su zabilježena pokazuju vrlo malo; promatrati ih treba kroz dulji vremenski period pa iz njih iščitavati trendove. Također, tumačenja ovakvih istraživanja sadrže i brojne metodološke zamke, što najbolje ilustrira upravo slučaj “Nitko”. Jer radi se zapravo o odgovoru koji bi trebao glasiti “Nitko od ponuđenih”.

Plenkovića koštala neodlučnost

Najvažnija informacija koja se može izvući iz najnovijeg CRO Demoskopa tako nije porast popularnosti “Nikoga”, već jednako strelovit pad rejtinga premijera Andreja Plenkovića. Posebno kad se taj pad, u iznosu od okruglih šest postotnih bodova (sa 17,2 na 11,2 posto), promatra u korelaciji s rejtingom HDZ-a, stranke kojoj je Plenković na čelu. I HDZ u rujnu bilježi nešto manju podršku nego u kolovozu, ali razliku od 0,2 postotna boda bilo bi sitničavo nazvati padom. Rejting HDZ-a već mjesecima zapravo stagnira na oko 34 posto: u kolovozu je iznosio 34,2 posto, u srpnju 34,3 posto, u lipnju 34 posto.

U istom razdoblju premijerov osobni rejting bio je prilično volatilan, ali u konačnici je ipak obilježen padom popularnosti. U svibnju ove godine – kada je HDZ podržavalo nešto manje od 31 posto ispitanika – više od petine birača je Plenkovića smatralo najpozitivnijim hrvatskim političarom. Danas je takvih jedva nešto više od desetine, a najviše ih se razočaralo upravo u zadnjih mjesec dana. Kad su javnim prostorom dominirale teme požara u Dalmaciji (događaj mjeseca za 43,3 posto građana), ploče u Jasenovcu (11 posto) i promjene imena zagrebačkog Trga maršala Tita (10 posto).

Bitno je pritom napomenuti da se glavnim uzrokom pada Plenkovićeve popularnosti ne može proglasiti njegova nespretna i naveliko kritizirana reakcija (Tportal) nakon velikog požara u Splitu. Radi se o događaju starijem od mjesec i pol dana, čiji je primarni utjecaj na premijerov rejting bio vidljiv još početkom kolovoza. Prije će biti da se Plenkoviću, kao što je primijetila i nekad prilično popularna političarka, a inače i komunikacijska stručnjakinja Mirela Holy (Televizija N1), o glavu obio nedostatak jasnog stava o ideološkim temama koje zadnjih tjedana ponovo dominiraju javnim diskursom.

Vrludanjem oko ploče u Jasenovcu Plenković je u podjednakoj mjeri od sebe odbio i one koji su protiv ploče, i one koji su za nju, i one koji su se historijskih rasprava “o ustašama i partizanima” već odavno prezasitili. Čini se da premijeru ova poruka nije promakla; slučajno ili ne, HOS-ova ploča s ustaškim pozdravom “Za dom spremni” iz Jasenovca je preseljena u Novsku samo dan nakon što su objavljeni rezultati CRO Demoskopa.

HDZ zatvorio desni bok

Ovomjesečno istraživanje još jednom je potvrdilo i da HDZ-ovi birači čvrsto stoje uz svoju političku opciju. Aktualna Vlada RH u svojoj prvoj godini mandata nailazila je i na nepredviđene probleme, vukla poteze koji su polučili kritike i u medijima i u široj javnosti, ali stranački rejting čitavo vrijeme ostao je neokrznut. Djelomično to mogu zahvaliti nacionalnom mitu o “stranci koja je stvorila hrvatsku državu”, dok drugi “tajni sastojak” HDZ-ove nedodirljivosti proizlazi iz činjenice da su im godine koje su proveli na vlasti omogućile stvaranje široke mreže povezanih interesa.

Takva HDZ-ova stamenitost najviše će razočarati konkurenciju s desnice; Zlatko Hasanbegović na težak će način naučiti da je njegovo potonuće u političku irelevantnost započelo upravo onog trenutka kada se isključio iz HDZ-a. Vratimo se na ovomjesečnu statistiku: stranka Nezavisni za Hrvatsku, koju je Hasanbegović osnovao zajedno s Brunom Esih, bilježi skoro pa zanemarivih 1,9 posto podrške. U mjesec dana rejting im je pao za 0,5 postotnih bodova, dok je Hasanbegović na listi najnegativnijih političara skočio na treće mjesto. Koje je zapravo drugo, kad se u obzir uzme činjenica da između njega i prvoplasiranog Plenkovića stoji tek opcija “Svi političari”.

Najvećim negativcem na hrvatskoj političkoj sceni Hasanbegovića smatra 9,3 posto birača. Prije mjesec dana takvih je bio osjetno manje – 5,9 posto. Kad se ove brojke promatraju iz vizure tema koje su u zadnjih mjesec dana najviše zaokupljale domaću javnost, evidentno se nameće zaključak kako je borba da se sa zagrebačkih ulica konačno ukloni Josip Broz Tito donijela Hasanbegoviću i njegovim stranačkim kolegama puno više štete nego koristi.

 

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr.

Iz kategorije "Analize"