Mislite da u školama imamo višak učitelja? Ove brojke će vas razuvjeriti

Ana Benačić

Nakon prvog tjedna nastave u Hrvatskoj 16 predavača ostalo je bez škole u kojoj bi mogli držati nastavu u punoj satnici. Za mnoge od njih se smatra da će tijekom godine pronaći zamjensku školu, dok se istom nadaju i višestruko brojniji im kolege s nepunom satnicom. Provjerili smo, naime, s koliko predavača viška Hrvatska ulazi u školsku 2017./’18. godinu, kako u osnovnim tako i u srednjim školama.

Iz podataka koje smo prikupili od mješovitih komisija za tehnološke viškove u 21 županiji nakon održavanja velike većine sastanaka i prvog tjedna nastave proizlazi da viškovi učitelja i profesora nisu ni blizu tako dramatični kao što se može čuti u javnosti.

Ministarstvo se ogradilo od interpretacije statistika, jer “ne vodi evidenciju”

Nastojeći utvrditi imamo li viška učitelja u školama zbog smanjenja broja učenika, obratili smo se najprije Ministarstvu obrazovanja. Upitali smo raspolaži li podacima kojima se potvrđuju ili opovrgavaju navodi da u hrvatskim školama imamo višak od 500 do 600 učitelja te kako komentiraju objave na blogu predsjedničinog savjetnika Nenada Bakića, koji je pozivajući se na izjave Željka Stipića iz sindikata Preporod iznio podatak da se godišnje stvara ‘tehnološki višak’ od 500-600 učitelja.

Bakić, blog, predavači

Kada smo upitali Željka Stipića stoji li iza tog podatka, on je zanijekao da se radi o višku od stotina predavača, dodajući da se radi o ukupnom broju učitelja i profesora, čije prijave obrađuju mješovite komisije sastavljene od predstavnika ureda za državnu upravu i sindikata u školstvu. Bakić nam nije odgovarao na upit, ali je nakon objave teksta zatražio ispravak, tvrdeći da nije polemizirao o broju nastavnika s docenticom s Filozofskog fakulteta u Rijeci Katarinom Peović Vuković te da nije interpretirao Stipića, čije izjave, bar do članka u Faktografu zbog kojeg smo kontaktirali, nikada nisu demantirane.

Ministarstvo obrazovanja se ogradilo od iznošenja statistika o višku predavača u javnosti.

“Ministarstvo znanosti i obrazovanja ne vodi evidenciju s podacima o tehnološkim viškovima u školama, već je isto u nadležnosti Zajedničkih županijskih prosudbenih komisija za zapošljavanje i raspoređivanje zaposlenika te racionalno i učinkovito rješavanje viškova i manjkova zaposlenika u srednjoškolskim ustanovama te Zajedničkog povjerenstva za viškove i manjkove u osnovnoškolskim ustanovama. Slijedom navedenog ne možemo komentirati je li došlo do krive interpretacije statističkih podataka”, naveo je Ured za odnose s javnošću MZO-a.

Postoji potreba za onima koji su ostali nezbrinuti

Tragom tog naputka, kontaktirali smo 21 ured državne uprave u županijama i Gradu Zagrebu te zatražili da nam navedu koliko su prijava zaprimili za zbrinjavanje tehnoloških viškova u srednjim i osnovnim školama, u punom ili u dijelu radnog vremena, kao i koliko ih je u konačnici ostalo bez zamjenske škole, kada govorimo o punoj satnici.

Iz njihovih odgovora dâ se zaključiti da je brojka od 500 do 600 predavača viška potpuno izvučena iz konteksta, usprkos iseljavanju obitelji s djecom iz Hrvatske i drugim demografskim nedaćama. Brojka od 500 do 600 predavača može se eventualno dobiti, kao što je Stipić i istakao u izjavi za Faktograf, ako bismo zbrojili sve viškove u punom i dijelu radnog vremena, i za srednje i osnovne škole, bez uzimanja u obzir koliko je tih kadrova na sjednicama povjerenstava preraspodijeljeno na druge ustanove. Njih bi tada bilo 558, no u tu šaroliku skupinu upadaju i predavači kojima nedostaju, primjerice, dva sata do pune satnice, kao i oni koji su u međuvremenu počeli predavati u drugoj školi, nedaleko od mjesta prebivališta.

tabela, škole

Štoviše, velik dio ureda državne uprave eksplicitno nas je upozorio na činjenicu da 16 ne mora biti konačna brojka viškova; dapače: predavači koji u prvom tjednu nastave ne uspiju pronaći zamjensku školu na teritoriju županije, obično su zbrinuti tijekom školske godine zbog pokretanja bolovanja, porodiljnih dopusta i slično.

“Za 3 (od 4 učitelja) učitelja razredne nastave, za kojima je prestala potreba u punom radnom vremenu, nemamo povratne informacije o njihovom radno pravnom statusu, a potreba za radnim mjestima ima”, piše nam tako UDU Splitsko-dalmatinske županije.

Također navode i da škole nisu obvezne prihvatiti predavače, za koje povjerenstva daju uputnice, no podaci u gore prikazanoj tablici odnose se na broj kadrova zbrinutih nakon uputnice, nakon što je izražen višak od strane škola. Ovdje napominjemo da Osječko-baranjska županija još uvijek nema kompletne podatke za viškove u srednjim školama, jer povjerenstvo nije završilo s radom i u trenutku zaključenja teksta nisu imali konačne podatke o iskazanim viškovima, dok Vukovarsko-srijemska nije uspjela utvrditi broj predavača u osnovnim školama kojima nedostaje dio satnice.

Povećanje pedagoškog standarda i škole u udaljenim, ruralnim sredinama

Iz više različitih ureda državne uprave također smo dobili i objašnjenje zašto se ne stvara veći višak, s obzirom na pad broja djece, pogotovo u osnovnim školama. Odgovor je očekivan: zahvaljujući padu broja učenika, Hrvatskoj se otvorio prostor za povećanje pedagoškog standarda; učionice više nisu pretrpane kao prije, a razredi više ne broje između 30 i 40 učenika kao prije deset ili dvadeset godina, nego za predavače i školarce prihvatljivih 20 do 30.

Osim toga, pojašnjavaju nam u odjelima za društvene djelatnosti, visok broj nastavnika lakše se razumije uzme li se u obzir da u Hrvatskoj postoje škole u udaljenim ruralnim područjima, koja brže ostaju bez djece od onih u gradovima. Te škole nisu ugašene kako se đake ne bi prisiljavalo na putovanja daleko od mjesta prebivališta. Ipak, takva putovanja nisu strana djeci u krajevima iz kojih je iseljavanje bilo najintenzivnije, a traju dnevno i po nekoliko sati.

Temeljem odgovora UDU-a, može se reći i da je velik dio viška kadrova u dijelu satnice također upućen u druge škole ili će povjerenstva tijekom godine pronaći zamjensku školu za njih.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr.

Iz kategorije "Analize"