SOA upozorava na opasnost od širenja lažnih vijesti u hrvatskim medijima

S.D.

U Republici Hrvatskoj tijekom 2016. godine detektirano je najmanje sedam pokušaja kibernetičkih napada na zaštićene informacijske i komunikacijske sustave državnih tijela – navodi se u godišnjem izvještaju SOA-e. Pojedine države, pojašnjeno je, kao dio ofenzivnog obavještajnog rada, prikupljaju podatke o drugim državama provaljivanjem u njihove zaštićene informacijske i komunikacijske sustave kako bi dobili što više podataka o procesima donošenja odluka u tim državama.

SOA u svom izvještaju nije navela o kojim se državama radi, ali mediji su, podsjetimo, u prosincu 2016. objavili kako je Ministarstvo vanjskih poslova pretrpjelo veliki hakerski napad u kojem su stručnjaci prepoznali rukopis ruskih hakera. Bivši ministar Davor Ivo Stier potvrdio je da je napad izveden u vrijeme ministra Mire Kovača, ali i ustvrdio kako „niti jedna informacija od strateške važnosti za RH nije kompromitirana“.

Ostali napadi sponzorirani od strane država medijima su prešućeni.

Jutarnji list donosi informaciju kako su za sedam napada koje spominje SOA odgovorne Rusija i Kina – iako se u samom izvještaju države koje su skrivile napade izrijekom ne spominju.

Upad u informacijske sustave i podatkovne mreže je jedan od najučinkovitijih načina prikupljanja velike količine informacija. Ujedno, ovaj način je jedan od sigurnijih za „napadače“. On se može obavljati iz velike udaljenosti, prikriven brojnim slojevima zaštite prave lokacije, identiteta i namjera „napadača“, navodi SOA te u nastavku pojašnjava: Državno sponzorirane kibernetičke napade karakterizira skup hakerskih procesa, koji zahtijevaju visoku razinu prikrivenosti u dužem vremenskom razdoblju uz korištenje naprednih napadačkih alata koje u pravilu nije moguće otkriti tradicionalnim antivirusnim softverima.

Protiv širenja EU i NATO-a

Da se vjerojatno radi upravo o tim državama može se naslutiti iz dijela izvještaja u kojem se opisuje zašto je Hrvatska stranim zemljama obavještajno zanimljiva.

SOA navodi kako se obavještajno djelovanje prema RH intenziviralo zadnjih godina, posebice slijedom ulaska RH u NATO i EU te sve složenijih geopolitičkih nadmetanja globalnih i regionalnih sila koje se preslikava na područje RH i okruženje.

Države koje NATO i EU smatraju političkim i sigurnosnim izazovom osobito su aktivne na području hrvatskog jugoistočnog susjedstva koje je još uvijek izvan NATO-a i EU-a, navodi SOA te dodaje kako „njihove aktivnosti na spomenutom području, u ovom kontekstu, imaju za cilj usporavanje ili onemogućavanje daljnjeg širenja NATO-a i EU, a sadrži sve oblike djelovanja, uključujući i pokušaje izravnog uplitanja u političke procese u državama susjedstva i pokušaje destabilizacije“.

Teme interesa stranog obavještajnog djelovanja u Republici Hrvatskoj su, između ostalog, procesi koji se odvijaju unutar NATO-a i EU-a, hrvatski stavovi koji se tiču NATO-a i EU-a te euroatlantskih integracija, hrvatska politika prema jugoistočnom susjedstvu, energetska sigurnost kao i hrvatska gospodarska  pitanja.

Širenje lažnih vijesti

Posebno je zanimljiv dio u kojem se navodi kako je  „strano obavještajno djelovanje usmjereno i na procese donošenja odluka u Republici Hrvatskoj, što ponekad uključuje i elemente hibridnog djelovanja uz plasiranje tzv. ‘lažnih vijesti’ u javni prostor i pokušaje narušavanja međunarodnog ugleda Republike Hrvatske”.

„Pojedina strana obavještajna djelovanja za svoje interese nastoje iskoristiti unutarnje političke procese koji se tiču zaštite manjinskih prava u Republici Hrvatskoj. U sklopu hibridnog djelovanja, u hrvatski medijski i informativni prostor nastoje se ubaciti lažne ili iskrivljene vijesti u kojima se Republiku Hrvatsku, EU i NATO prikazuje u negativnom svjetlu, te se želi utjecati na stabilnost hrvatskih institucija, regionalnog okruženja i euroatlantskog i europskog zajedništva“, navodi SOA.

Nismo uspjeli dokučiti na što se misli u tom dijelu, dok je u sljedećem odlomku jasno da se agenti SOA-e referiraju na slučaj Čede Čolovića, državljanina RH i Srbije koji je prošle godine u Srbiji uhićen i po kratkom postupku u Beogradu osuđen  na tri godine zatvora zbog suradnje s hrvatskom obavještajnom službom.

Otkrilo se kako je Čolović, nekadašnji potporučnik Vojske tzv. SAO Krajine iz mjesta Tepljuh kod Drniša trebao biti svjedok optužbe u slučaju kojeg je pred Županijskim sudom u Splitu pokrenut protiv umirovljenog general majora  JNA i Vojske RSK Borislava Đukića zbog ratnih zločina nad hrvatskim stanovništvom.

Terorizam i migracije

Govoreći o globalnom sigurnosnom okruženju SOA procjenjuje kako „teroristički napad na hrvatskom tlu nije vjerojatan, ali se njegova mogućnost ne može isključiti“, naročito u svjetlu podataka da se aktivnosti ISIL-a  prebacuju u Europu.

Iako priznaje da je dugoročni izazov za europska društva vezan uz masovne migracije i „integracijski potencijal tih društava i izbjegavanje  stvaranja zatvorenih i izoliranih useljeničkih zajednica koje su pogodne za jačanje ekstremizma“ , činjenica je da na teritoriju Hrvatske u rješavanju zahtjeva za međunarodnom zaštitom upravo SOA ima veliku ulogu. U ovom se izvještaju pojašnjava zbog čega je u pojedinim slučajevima izdala negativno rješenje – a što po zakonima, navode, nisu dužni objašnjavati MUP-u.

“SOA u postupku provjere, u većini slučajeva, ne ocjenjuje osobe kao prijetnju nacionalnoj sigurnosti, već kod pojedinih osoba utvrđuje činjenice koje ukazuju na pouzdanost i iskrenost osobe koja traži zaštitu u Republici Hrvatskoj. Primjerice, takve činjenice mogu biti nemogućnost utvrđivanja identiteta osobe (neposjedovanje bilo kakvih identifikacijskih dokumenata), davanje lažnog iskaza, zloporaba zahtjeva za međunarodnom zaštitom (podnošenje zahtjeva bez namjere boravka u Republici Hrvatskoj ili da bi se dobilo na vremenu, ekonomski migranti), samovoljno napuštanje prihvatilišta, počinjenje kaznenih djela ili prekršaja u Hrvatskoj ili drugim državama te drugi razlozi. Isto tako, veliki dio tražitelja ima za cilj odlazak u razvijene zapadnoeuropske države. Stoga pojedini tražitelji zlorabe međunarodnu zaštitu dok ne pronađu način odlaska u te države, iako je većini u tim državama prethodno odbijen zahtjev za međunarodnom zaštitom”, objašnjavaju.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr.

Iz kategorije "Aktualno"