Maletić: Plenković je pozvao na javnu raspravu oko Istanbulske konvencije

Sanja Despot

Pa naravno da navijam za Plenkovića, on je naš predsjednik i naš premijer, pokrenuo je proces ratifikacije, odnosno javne rasprave o ratifikaciji i ono na što je pozvao – a ja ga znam iz Europskog parlamenta i puno puta smo o tome raspravljali jer je Istanbulska konvencija bila više puta tema u Europskom parlamentu – dakle, on je pozvao upravo na tu javnu raspravu, dijalog i da onda vidimo koje je najbolje rješenje za Republiku Hrvatsku”, rekla je europarlamentarka Ivana Maletić, odgovarajući na pitanje voditelja HRT-ovog Poligrafa navija li i ona poput SDP-ove Sabine Glasovac za premijera Plenkovića koji je najavio da će konvencija biti ratificirana do kraja godine.

Suprotno riječima Ivane Maletić, Plenković se nikada u javnoj sferi nije založio ni za raspravu o samom sadržaju međunarodne konvencije  – koji Hrvatska ne može na svoju ruku izmijeniti – a niti za raspravu o tome hoće li sporazum biti ratificiran ili ne.

Upravo suprotno, premijer Plenković je prošle godine, povodom međunarodnog Dana borbe protiv nasilja nad ženama najavio da će Vlada RH, odnosno ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić „što skorije pokrenuti postupak ratifikacije Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, poznatije kao Istanbulska konvencija, u Hrvatskom saboru“.

„Istanbulska konvencija Vijeća Europe prvi je pravno obavezujući i sveobuhvatan međunarodni mehanizam borbe protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, koju je Hrvatska potpisala 2013., a stupila je na snagu 2014. ratifikacijom deset država članica. U ožujku 2016. Europska komisija predložila je da i Europska unija ratificira Konvenciju. Dokument uspostavlja standarde zaštite žrtava nasilja, dostupnosti centara za pomoć, telefonsku liniju za pomoć te jamče kazneni progon počinitelja svih oblika nasilja“, priopćeno je tim povodom iz Vlade.

Jedini drugi značajniji istup premijera Plenkovića na tu temu bio je njegov odgovor na pismo Nilsa Muižnieksa, povjerenika Vijeća Europe za ljudska prava, koji je izrazio zabrinutost oko okolišanja s ratifikacijom u Hrvatskoj, odnosno formiranja sporne radne skupine koja je pripremala zakon za ratifikaciju.

Plenković mu je 12. travnja odgovorio  kako je „rodna ravnopravnost u Ustavu RH istaknuta kao jedna od najvažnijih vrijednosti, što implicira nužnost prevencije svih oblika nasilja i diskriminacije“ te je povjereniku najavio da će nacrt zakona o potvrđivanju konvencije biti poslan u formalnu proceduru za prihvaćanje u zadnjem kvartalu 2017. godine.

Skrenuo mu je, također, pažnju kako nova Nacionalna strategija za zaštitu od nasilja za razdoblje od 2017-2020 uzima u obzir i odredbe Istanbulske konvencije, što je naknadno i potvrđeno.

Strah od komentara

Vlada je naposljetku, bez obzira na sastav radne skupine, početkom srpnja u proces javnog savjetovanja poslala Prijedlog Zakona o potvrđivanju konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji u kojem je vjerno slijedila tekst potpisane Konvencije. Treba naglasiti kako je riječ o standardnom propisanom postupku kad je riječ o donošenju bilo kojeg zakona, a ne o nekom posebnom doprinosu premijera Plenkovića javnoj raspravi.

Tijekom savjetovanja pristiglo je rekordnih 276 komentara, uglavnom konzervativnih udruga koji se bore protiv termina „rod“ i izmišljene „rodne ideologije“.

Iako je Vlada na te primjedbe službeni odgovor najavljivala za 3. listopada, odgovora još nema, niti smo iz Vlade uspjeli dobiti objašnjenje zašto se kasni. Neslužbeno se smatra da se s odgovorom čeka zbog sukobljenih mišljenja o Istanbulskoj konvenciji unutar samog HDZ-a.

HDZ-ovci protiv pučana

Naime, tijekom prošlogodišnjeg Dana borbe protiv nasilja nad ženama  u isto vrijeme dok je novi premijer Plenković u Hrvatskoj najavljivao skoro ratificiranje Istanbulske konvencije – njegovi donedavni kolege u Europskom parlamentu  donijeli su Rezoluciju o pristupu Europske unije Istanbulskoj konvenciji. Za rezoluciju su bile najveće grupacije u EP-u, pa tako i europski pučani. Od 179 pučana koji su bili na sjednici, 170 ih je glasalo za, a devet ih nije poštivalo stranačke naputke. Ono što je posebno zanimljivo jest da ih je čak četvero iz Hrvatske. Protiv rezolucije bili su Marijana Petir, Ivica Tolić i Ivana Maletić, a suzdržana je bila Željana Zovko. Dubravka Šuica glasala je za rezoluciju.

Kad je prošlog mjeseca Europski parlament podržao ratifikaciju Istanbulske konvencije, Dubravka Šuica i Željana Zovko glasale su za ratifikaciju, Ivica Tolić protiv, a Ivana Maletić bila je suzdržana, jer se, pojasnila je, kroz Istanbulsku konvenciju gura i “rodna ideologija”.

Premijer Plenković možda naposljetku posustane pod pritiscima iz klerikalnih krugova i dijelova svoje stranke i povuče zakon, ali za sada nema elemenata koji bi potvrdili teze Ivane Maletić.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr.

Iz kategorije "Ocjena točnosti"