HDZ jedva čeka sabotirati istražno povjerenstvo za Agrokor

Petar Vidov

Akcija Agrokor službeno je započela. Policijske marice na ulicama su od ranog jutra, nekad vodeći igrači najvećeg hrvatskog koncerna morat će u službenim prostorijama odgovarati na pitanja istražitelja, nakon čega je samo pitanje vremena kada će DORH službeno otvoriti istragu i krenuti u operaciju hapšenja Ivice Todorića. Ostaje, međutim, upitno što će se za to vrijeme događati u Saboru, gdje je prošlog tjedna teškom mukom konačno izglasano istražno povjerenstvo za Agrokor, a sada bi moglo biti ugašeno i prije nego što uopće započne s radom.

Najavio je to ovog vikenda u izjavi za Novu TV Gordan Jandroković, HDZ-ov predsjednik Sabora i glavni tajnik najveće hrvatske stranke:

Moje je mišljenje da, ako krene istraga, povjerenstvo ne bi trebalo raditi. Jer će doći do preklapanja u onom što je dio rada pravosuđa i što je dio rada povjerenstva. Mislim da bi onda trebalo doći do zastoja u radu, odnosno prekida rada povjerenstva”.

Na cijelu stvar drugačije gleda SDP-ov Orsat Miljenić, predsjednik saborskog istražnog povjerenstva za Agrokor. Evo što je Miljenić izjavio ovog vikenda u intervjuu za Novi list:

Ako krene istraga onda ćemo, to je moje mišljenje, morati sjesti s Državnim odvjetništvom, definirati što je područje njihove istrage i povjerenstvo u to ne bi moglo ulaziti. Tako je čitam smisao Zakona o istražnim povjerenstvima. Recimo, siguran sam da DORH ne ispituje nečiju potencijalnu kaznenu odgovornost u vezi HBOR-ovog kredita Agrokoru i nema razloga da se povjerenstvo time ne bavi, pa makar trajala istraga Državnog odvjetništva o drugim stvarima. Očekujem kolegijalnost u povjerenstvu i vjerujem da je interes većine članova da se barem približimo nekoj istini”.

Prijepore oko toga može li saborsko povjerenstvo za Agrokor svoju istragu provoditi paralelno s postupanjem Državnog odvjetništva RH izazvale su nedorečene zakonske odredbe. Zakon o istražnim povjerenstvima donesen je, naime, u ožujku 1996. godine i od tada nije mijenjan. Što znači da nije usklađen s važećim Zakonom o kaznenom postupku (ZKP).

Kad je u Saboru 1996. godine donesen Zakon o istražnim povjerenstvima, Hrvatska uopće nije imala vlastiti ZKP. Na snazi je i dalje bio Zakon o krivičnom postupku, uz manje izmjene preuzet od bivše Jugoslavije. Kako u svom radu na ovu temu objašnjava Hajrija Novoselec, sutkinja Vrhovnog suda RH, prvi ZKP na snagu je stupio tek 1. siječnja 1998. godine, a u međuvremenu je više puta mijenjan. Diskrepancija koja je ključna za ovaj slučaj odnosi se na značenje članka 4. Zakona o istražnim povjerenstvima.

“Istražno povjerenstvo se ne može osnovati za pitanja o kojima je pokrenut sudbeni postupak tako dugo dok taj postupak teče. Ukoliko je pokrenut sudbeni postupak o nekom pitanju za čije istraživanje je prethodno osnovano istražno povjerenstvo, ono će odmah prestati s radom”, stoji u spornom članku Zakona, koji otvara pitanje definicije sudbenog postupka. Iz današnje perspektive ovu bi odredbu najlogičnije bilo tumačiti na način da povjerenstvo ne može provoditi istragu oko Agrokora nakon što započne suđenje za malverzacije u Todorićevom koncernu.

No, prema Zakonu o krivičnom postupku koji je bio na snazi 1996. godine, i provođenje istrage bilo je u nadležnosti suda, odnosno suca istrage. U međuvremenu je ta odredba promijenjena pa istragu danas provodi DORH. No, s obzirom da se i pokretanje istrage u vrijeme izglasavanja Zakona o istražnim povjerenstvima moglo smatrati “sudskim postupkom”, HDZ je u citiranim odredbama članka 4. pronašao opravdanje za pokušaj sabotiranja istražnog povjerenstva prije nego što se u Saboru uopće krene u ispitivanje okolnosti koje su dovele do današnje krize u Agrokoru.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr.

Iz kategorije "Aktualno"