Bačić: Istražno povjerenstvo za Agrokor mora prestati s radom

Petar Vidov

“Ovo je prvi put da je neko istražno povjerenstvo dužno prestati s radom. Jučerašnjom odlukom potvrđeno je rješenje o otvaranju istrage protiv Ivice Todorića. U skladu s tim, Istražno je povjerenstvo dužno prestati s radom”, tvrdi Branko Bačić, predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a u Saboru (Televizija N1).

Kao što smo na Faktografu najavili još sredinom listopada, HDZ je očekivano posegnuo za taktikom sabotiranja rada istražnog povjerenstva za Agrokor temeljem nedovoljno jasne odredbe zakona starog više od 20 godina. Zakon o istražnim povjerenstvima donesen je, naime, u ožujku 1996. godine i od tada nije mijenjan. Što znači da nije usklađen s važećim Zakonom o kaznenom postupku (ZKP).

Rupa u zakonu

Kad je u Saboru 1996. godine donesen Zakon o istražnim povjerenstvima, Hrvatska uopće nije imala vlastiti ZKP. Na snazi je i dalje bio Zakon o krivičnom postupku, uz manje izmjene preuzet od bivše Jugoslavije. Kako u svom radu na ovu temu objašnjava Hajrija Novoselec, sutkinja Vrhovnog suda RH, prvi ZKP na snagu je stupio tek 1. siječnja 1998. godine, a u međuvremenu je više puta mijenjan. Diskrepancija koja je ključna za ovaj slučaj odnosi se na značenje članka 4. Zakona o istražnim povjerenstvima.

“Istražno povjerenstvo se ne može osnovati za pitanja o kojima je pokrenut sudbeni postupak tako dugo dok taj postupak teče. Ukoliko je pokrenut sudbeni postupak o nekom pitanju za čije istraživanje je prethodno osnovano istražno povjerenstvo, ono će odmah prestati s radom”, stoji u spornom članku Zakona, koji otvara pitanje definicije sudbenog postupka. Iz današnje perspektive ovu bi odredbu najlogičnije bilo tumačiti na način da povjerenstvo ne može provoditi istragu oko Agrokora nakon što započne suđenje za malverzacije u Todorićevom koncernu.

Problem leži u činjenici da je, prema Zakonu o krivičnom postupku koji je bio na snazi 1996. godine, i provođenje istrage bilo u nadležnosti suda, odnosno suca istrage. U međuvremenu je ta odredba promijenjena pa istragu danas provodi DORH. No, s obzirom da se i pokretanje istrage u vrijeme izglasavanja Zakona o istražnim povjerenstvima moglo smatrati “sudskim postupkom”, HDZ je u citiranim odredbama članka 4. pronašao opravdanje da ugasi povjerenstvo. Ali čak i ako se priklonimo pravnom tumačenju koje zastupaju HDZ-ovci, to nipošto ne znači da ne postoje alternativna rješenja koja bi osigurala nastavak rada povjerenstva.

Odluka se može promijeniti

Umjesto da ugase istražno povjerenstvo za Agrokor, HDZ-ovci bi u Saboru mogli izglasati izmjene odluke o osnivanju povjerenstva. Taj prijedlog, iniciran od strane zastupnika MOST-a nezavisnih lista, nalazi se na dnevnom redu Sabora, ali ga HDZ-ov predsjednik parlamenta Gordan Jandroković još nije pustio na raspravu. Da je odluka izmijenjena prije pravomoćnosti istrage, nestale bi sve navodne prepreke za rad istražnog povjerenstva za Agrokor.

“[O]d dana donošenja Odluke nadležno državno tijelo kaznenog progona započelo je s poduzimanjem određenih pravnih radnji protiv odgovornih osoba u Agrokoru što je imalo za posljedicu otvaranje rasprave u stručnoj i općoj javnosti o mogućem eventualnom preklapanju područja i ciljeva istraživanja Istražnog povjerenstva i eventualnih sudskih postupaka koji bi u određenom trenutku mogli započeti. Stoga, kako bi se izbjegle nedoumice i rasprave o preklapanju rada Istražnog povjerenstva i eventualnih sudskih postupaka predlaže se ovom odlukom revidirati, tj. suziti opseg istraživanja Istražnog povjerenstva u dijelu koji se odnosi na područje i ciljeve istraživanja kao i na pitanja koja Istražno povjerenstvo treba istražiti, a koja se odnose na kvalitetu financijskih izvještaja”, stoji u obrazloženju MOST-ovog prijedloga.

Razuman prijedlog Živog zida

Na dnevnom redu Sabora istovremeno tavori i Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o istražnim povjerenstvima Kluba zastupnika Živog zida i SNAGA-e. Ivan Vilibor Sinčić, Ivan Pernar i Branimir Bunjac u svom zakonskom prijedlogu ispravno ističu da se Zakon o istražnim povjerenstvima mora modernizirati, jer u njemu primjerice stoji da istražno povjerenstvo može osnovati Zastupnički dom i Županijski dom Sabora Republike Hrvatske. Iako je Hrvatski sabor već odavno jednodoman. A istovremeno nude i problem za trenutnu zavrzlamu oko povjerenstva za Agrokor.

“Prva od tih promjena odnosi se na definiranje „sudbenog postupka“ koji se spominje u članku 4. temeljnog Zakona. Ovom se odredbom propisuje da ukoliko je pokrenut sudbeni postupak o nekom pitanju za čije istraživanje je prethodno osnovano istražno povjerenstvo, ono će odmah prestati s radom. Najnoviji slučaj osnivanja istražnog povjerenstva o aferi Agrokor zorno ukazuje koliko je bitno jasno definirati „sudbeni postupak“ u smislu ovoga Zakona, poglavito stoga što su se u primjeni ove odredbe pojavila razna pravna shvaćanja i struke i politike. Stoga se ovim prijedlogom propisuje da sudbeni postupak u smislu ovoga Zakona započinje potvrđivanjem optužnice. To konkretno znači da samo pokretanje istražnog postupka temeljem odredaba Zakona o kaznenom postupku, odnosno činjenica da je u tijeku prethodni postupak, ne bi bio zapreka za rad istražnog povjerenstva. Smatramo da ovakvo rješenje ide u prilog smislu same odredbe, a to je da istražno povjerenstvo prestane s radom tek kada je zbog nekog pitanja započeo sudski postupak. Istražne radnje koje mu prethode imaju za cilj pripremiti i istražiti činjenice za kvalitetno podizanje optužnice. No podignuta optužnice ne znači i pokretanje sudskog postupka, jer kao što smo se imali prilike uvjeriti u mnogim slučajevima, optužnice – a naročito u eksponiranim javnim slučajevima, često ne bivaju i sudski potvrđene, stoga postupak pred sudom nikada ni ne otpočne. Suprotno tumačenje, na način da sudbeni postupak u smislu ovoga Zakona započinje već pravomoćnošću rješenja o pokretanju istrage, uvelike smanjuje prostor slobodnog i učinkovitog djelovanja istražnih povjerenstava, te otvara prostor za političku manipulaciju. Prva od tih promjena odnosi se na definiranje „sudbenog postupka“ koji se spominje u članku 4. temeljnog Zakona. Ovom se odredbom propisuje da ukoliko je pokrenut sudbeni postupak o nekom pitanju za čije istraživanje je prethodno osnovano istražno povjerenstvo, ono će odmah prestati s radom. Najnoviji slučaj osnivanja istražnog povjerenstva o aferi Agrokor zorno ukazuje koliko je bitno jasno definirati „sudbeni postupak“ u smislu ovoga Zakona, poglavito stoga što su se u primjeni ove odredbe pojavila razna pravna shvaćanja i struke i politike. Stoga se ovim prijedlogom propisuje da sudbeni postupak u smislu ovoga Zakona započinje potvrđivanjem optužnice. To konkretno znači da samo pokretanje istražnog postupka temeljem odredaba Zakona o kaznenom postupku, odnosno činjenica da je u tijeku prethodni postupak, ne bi bio zapreka za rad istražnog povjerenstva. Smatramo da ovakvo rješenje ide u prilog smislu same odredbe, a to je da istražno povjerenstvo prestane s radom tek kada je zbog nekog pitanja započeo sudski postupak. Istražne radnje koje mu prethode imaju za cilj pripremiti i istražiti činjenice za kvalitetno podizanje optužnice. No podignuta optužnice ne znači i pokretanje sudskog postupka, jer kao što smo se imali prilike uvjeriti u mnogim slučajevima, optužnice – a naročito u eksponiranim javnim slučajevima, često ne bivaju i sudski potvrđene, stoga postupak pred sudom nikada ni ne otpočne. Suprotno tumačenje, na način da sudbeni postupak u smislu ovoga Zakona započinje već pravomoćnošću rješenja o pokretanju istrage, uvelike smanjuje prostor slobodnog i učinkovitog djelovanja istražnih povjerenstava, te otvara prostor za političku manipulaciju”, stoji o u obrazloženju zakonskog prijedloga zastupnika Živog zida.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr.

Iz kategorije "Ocjena točnosti"