Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva objavila je uoči Božića popis organizacija kojima su dodijeljena sredstva za stabilizaciju i razvoj. Ipak, izostalo je tradicionalno zgražanje nad rezultatima na stranicama udruge U ime obitelji.
Početkom godine, a vezano za isti natječaj, UIO je potpuno neopterećen činjenicama i matematikom, objavio listu udruga čiji razvoj potiče Zaklada uz numerički precizan naslov: “76 posto sredstava dodijeljeno lijevo liberalnim udrugama”. Među poticanim udrugama, naime, bilo je udruga za djecu s cerebralnom i dječjom paralizom, poteškoćama u učenju, pa za nestalu i zlostavljanu djecu, za zaštitu okoliša, odabran je i jedan rehabilitacijski centar za stres i traumu, udruge za posvajanje, zaštitu žena od njihovih zlostavljača, zaštitu životinja, društvo distrofičara, udruga za pomoć ovisnicima, pa ženama operiranih dojki… pa je prosječnom promatraču te liste moglo lako biti nejasno barem kako su došli do brojke 76 posto, a ne 75, 34 ili 90. Spomenuli su tek da 33 od 40 udruga “promiču lijevo-liberalne vrijednosti” i nabrojali ih samo pet. Prigovarali su Zakladi i 2016., jer preko nje “nevladine udruge i Platforma 112 sisaju državni proračun”, ali i godinu prije, kada su se bunili što je Zaklada usmjerila 4.6 milijuna kuna sredstava Norveških fondova prema 17 udruga, među kojima je 10 lijevo-liberalnog karaktera dobilo 3.4 milijuna.
Ovaj puta – muk; ni “a” o sisanju državnog proračuna, ni “b” o lijevo-liberalnim udrugama. Muk, koji je objašnjiv tek radosnom viješću da je upravo udruga U ime obitelji dobila potporu od 139 tisuća kuna. Iznos će primiti i naredne dvije godine, ako ne dođe do značajnih proračunskih turbulencija, grubog kršenja ugovornih obveza prema Zakladi i posljedičnog raskida ugovora ili djelomično, ako dođe do nenamjenskog trošenja novca, pa bi neisplaćen bio onaj dio sredstava nepokriven odgovarajućim računima. Šutnja UIO prema Zakladi, dakle, košta potencijalnih 417 tisuća kuna raspoređenih na trogodišnje razdoblje.
Alternativna percepcija ljudskih prava
I pored ove neugodne tišine, vijest je kudikamo zanimljivija pogleda li se minuli rad ove udruge. Prije potezanja argumenta o ideološkoj pluralnosti dobitnika sredstava, nije na odmet podsjetiti da taj rad govori o interesantnom odnosu prema zaštiti ljudskih prava, što je cilj dodjele ovih potpora. UIO putem vlastitih i inih medija, pa i kroz inicijative i u javne istupe glavnih protagonista prkosi antidiskriminacijskim zakonima, otvoreno progovarajući protiv ateista, transrodnih osoba, seksualnih i nacionalnih manjina. Većinu štite i od izbjeglica, osoba koje riskiraju život da bi pobjegle od rata, a za koje predsjednica UIO zna reći da sa sobom dovode teroriste i ekonomske migrante te da za njih treba izgraditi prihvatne centre izvan granica EU. Nedavno su se u fokus javnosti vratili kada im je predsjednica, Željka Markić, nadahnuto i poetski veličala ratnog zločinca, osuđenog od strane suda Ujedinjenih naroda, što je protivno članku 325 Kaznenog zakona.
Za pojašnjenje poticanja udruge s ovako alternativnim pristupom zaštiti ljudskih prava, obratili smo se pravobraniteljici za ravnopravnost spolova Višnji Ljubičić te izvanrednom profesoru na Fakultetu političkih znanosti, Igoru Vidačku, s pitanjem je li to u skladu s ciljevima javnog financiranja neprofitnih udruga, ali i ciljevima ovog natječaja, koji stremi jačanju zaštite ljudskih prava pa i prava djece. Ovo posljednje je posebno zanimljivo, budući da je ideja UIO bila ukidanje ne samo institucije pravobraniteljstva za ravnopravnost spolova, već i za djecu i osobe s invaliditetom, odnosno njihovo stavljanje pod kontrolu pučkog pravobranitelja.
“Sve dok je organizacija civilnog društva registrirana pri Ministarstvu uprave kao udruga, nosi pravni legitimitet udruge i ne propitujemo ga. Ako organizacije civilnog društva imaju aktivnosti u suprotnosti s interesima RH, brišu se iz Registra. Zaklada i njihova komisija dodjeljuje sredstva udrugama temeljem natječaja. U našoj nadležnosti nije propitivanje sadržaja pojedinih projekata i njihovih nositelja, kao niti ocjenjivanje istih”, pomirljiva je Ljubičić. No, Vidačak, do prošle godine i predstojnik Vladinog ureda za udruge, smatra da nije problematično obratiti pozornost i na ono što se zbiva van Registra.
Koja je danas uopće vizija djelovanja Zaklade?
“Uvažavanje raznolikosti, tolerancija i poštivanje ljudskih prava su okosnica razvoja civilnog društva. Dodjelom višegodišnje institucionalne podrške organizaciji koja svojim javnim djelovanjem otvoreno nastoji sužavati ustavom zajamčena ljudska prava i slobode, otvara se suštinsko pitanje koja je danas vizija djelovanja Nacionalne zaklade i na kojim vrijednostima ta vizija počiva“, odgovorio nam je Vidačak.
On je, podsjetimo, podnio ostavku na mjesto predstojnika Vladinog ureda za udruge, nakon što je Vlada na čelu s Tihomirom Oreškovićem donijela Uredbu o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2016. godinu i “sjekirom” okljaštrila budžet namijenjen civilnom društvu. Pritom su stradale i udruge koje pomažu slijepima, djeci s invaliditetom, osobama s Downovim sindromom, multiplom sklerozom ili intelektualnim teškoćama. Premda je inicijalni, predloženi rez od 70 posto nešto ublažen na rezanje polovice budžeta, zbog uredbe Vlade ostavke su podnijeli i predstavnici Savjeta za razvoj civilnog društva i to na Markovom trgu.
Pitanje koje zasad ostaje neodgovoreno tiče se naravi odnosa ove udruge i stranke Projekt domovina, proizašle iz nje i s nekoliko izbora iza sebe. Može li udruga ovako usko vezana za politički projekt biti subjekt pogodan za primanje potpora u cilju promicanja civilnog društva? Oni, naime, i trenutno vrte na najistaknutijoj poziciji reklamu političkog “Projekta domovina”. No, to je već pitanje za Zakladu, kao i bodovna lista projekta udruge U ime obitelji, čije odgovore očekujemo.
