Klisović: Posjet predsjednice Turskoj nije bio uspješan

Sanja Despot

Posjet nije bio uspješan. Sama predsjednica je definirala cilj posjeta, dobivanje podrške Erdogana za promjene izbornog zakona u BiH, a dobila je javnu odbijenicu. Predsjednici ne idu razgovarati, oni idu poentirati, kad je dogovor već postignut. Kriva poruka je poslana. Predsjednica je odlazeći u Tursku poslala poruku da je Turska tutor Bošnjaka, a Hrvatska to isto Hrvatima u BiH. U Bosni i Hercegovini žive politički narodi kojima mi možemo samo pomoći“, kazao je Joško Klisović, saborski zastupnik SDP-a i bivši zamjenik ministra vanjskih poslova, gostujući u programu N1. 

Vezano za cilj radnog posjeta predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović Turskoj podsjetimo kako je medijima iz Ureda predsjednice objašnjeno kako ona s turskim kolegom Recepom Tayyipom Erdoganom u Ankari namjerava razgovarati o ulozi dviju zemalja u poticanju Hrvata i Bošnjaka u BiH na dijalog i dogovor, a također će, navodilo se, razgovarati i o mogućem održavanju trilateralnog sastanka Hrvatska-BiH-Turska na najvišoj razini u prvom tromjesečju ove godine.

Analitičari su uoči puta procjenjivali kako to znači da će predsjednica u Ankari zatražiti potporu za izmjene izbornog zakona BiH s obzirom na, kako su navodili, utjecaj koji Erdogan ima na bošnjačko političko vodstvo, a takve je teze dodatno podgrijao hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović koji je u ponedjeljak rekao da od vlasti u Zagrebu očekuje lobiranje za postizanje jednakopravnosti Hrvata u BiH i izmjenu izbornog zakona. Dodao je kako nije na njemu da nagađa tko će lobirati i kojim tehnikama.

Unutarnje pitanje BiH

Međutim, na zajedničkoj konferenciji poslije susreta, Erdogan je rekao kako je riječ o unutarnjem pitanju BiH.

„Trenutna situacija u BiH diktirana je Daytonskim sporazumom. To je unutarnje pitanje BiH“, kazao je turski predsjednik odgovarajući na pitanje novinara.

Erdogan se založio za uspostavu trojnog mehanizma u kojem bi sudjelovali BiH, Hrvatska i Turska. „Vjerujem da će se prvi sastanak delegacija na razini ministarstava vanjskih poslova dogoditi već u narednom razdobvlju – prvo dakle delegacije, a onda i sami ministri će se sastati o gorućim temama. Uvjereni smo da je to jedini način da podržimo mir u toj regiji“, kazao je Erdogan u svojoj izjavi nakon susreta.

Ništa podrobnije o uspjehu hrvatske predsjednice po pitanju zagovaranja interesa vladajuće hrvatske politike u BiH nije u svom priopćenju dao ni Ured predsjednice.

Ne da Erdogan nije želio s hrvatskom predsjednicom ništa dogovarati „iza leđa“ bošnjačkog člana Predsjedništva Bakira Izetbegovića, on ga je, prema riječima samog Izetbegovića, nazvao tijekom sastanka s Kolindom Grabar-Kitarović kako bi uglavili budući trojni sastanak.

Susret predsjednice s Erdoganom oštro su osudile i druge bošnjačke političke stranke u BiH pa je pitanje može li taj posjet pomoći budućem dijalogu triju naroda u toj zemlji.

Pljuska zbog Palestine

Na sastanku je izgleda bilo još nekih tema koje predsjednici nisu išle u prilog.

Na samom početku svoje izjave poslije susreta, Erdogan je osudio glasanje Hrvatske u UN-u kad je bila riječ o osudi Trumpovog priznanja Jeruzalema kao glavnog grada Izraela. Hrvatska je, podsjetimo, na tom glasanju bila suzdržana, za razliku od glavnine država članica EU.

Erdogan je izvijestio kako se razgovaralo o Jeruzalemu, odnosno „našem prijedlogu oko kojeg se glasalo u Ujedinjenim narodima“.

„Ja vjerujem da će Hrvatska u budućem razdoblju biti konstruktivna po pitanju Palestine i Jeruzalema i vjerujem da će sve zemlje na globalnom planu dati sve od sebe kako bi izbjegavale učiniti korake koje će otežati rješavanje tog pitanja“, poručio je Erdogan.

Predsjednica se u svojoj izjavi na to nije naročito referirala, spomenuvši samo kako se razgovaralo o „Siriji, Iraku i drugim zemljama“ te kako su se  „složili da treba više solidarnosti između svih nas, a tu je i potreba da se premoste naše razlike“.

Zbog nepovoljnih reakcija turske strane na politiku koju je predsjednica zagovarala vezano za BiH i Palestinu, ovaj se susret može ocijeniti kao neuspješan.

Dojam možda popravi neka buduća gospodarska suradnja koja bi proistekla baš kao rezultat ovog susreta. Spomenimo usput kako je Erdogan rekao da su hrvatskoj predsjednici „prenijeli i naša razmišljanja i nadu da uvijek imamo podršku naših prijatelja za borbu protiv terorističke organizacije FETO“. Riječ je o pristašama Gulena koje Erdogan sumnjiči za organiziranje vojnog udara 2016., ali pod krinkom borbe protiv gulenovaca Erdogan zatvore puni svojim političkim protivnicima, novinarima i svima koji se ne sviđaju režimu.


Iz kategorije "Ocjena točnosti"