Slovenija ne može tužiti Hrvatsku na Sudu EU – osim ako Hrvatska na to pristane

Sanja Despot

Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec već nekoliko mjeseci najavljuje da će Slovenija zbog neprovođenja arbitražnog sporazuma o razgraničenju Hrvatsku tužiti Europskom sudu u Luksemburgu. Najavio je kako bi Slovenija već krajem veljače mogla Europskoj uniji dostaviti prijedlog tužbe protiv Hrvatske.

Hrvatska vlada smatra kako pravni temelji za takvu tužbu – ne postoje.

Međutim, u novom Nacionalu slovenska veleposlanica Smiljana Knez pojašnjava:

„Da, mi pripremamo tužbu pred Sudom EU-a kao sljedeći korak. Pred taj sud se može ići po 259. članku Lisabonskog ugovora, kada sama država tuži drugu državu zbog nepoštovanja prava EU ili po članku 258. prema kojem Europska komisija pokreće takav postupak. No čak i kad bi sama država, dakle Slovenija, odlučila ići pred sud, a mi se na to ozbiljno pripremamo, i Europska komisija mora izreći svoj stav. Naravno, cijeli taj proces traje neko vrijeme, ali mislim da je krajnji trenutak zatvoriti tu priču i konačno se okrenuti budućnosti“.

Na pitanje vezano za sudbinu tamošnjih ribara odgovorila je:

„Prema odredbama Pristupnog ugovora Hrvatske u EU, stupa na snagu uredba EU-a koja određuje međusobna prava po tom pitanju. Oni odlučuju do kuda hrvatski ribari mogu ribariti. Postoji limit od 25 brodica dnevno, za što su potrebne dozvole koje ribari trebaju zatražiti. I tada mogu slobodno ploviti i raditi po cijelom zaljevu. Time bi se mogao riješiti problem za sve koji doista žive od ribarenja“.

Hrvatsko-slovenski spor ne spada u europsko pravo

Članak 258. Lisabonskog ugovora navodi: „Ako smatra da neka država članica nije ispunila neku obvezu na temelju Ugovorâ, Komisija o tom predmetu, nakon što je dotičnoj državi dala priliku da se očituje, daje obrazloženo mišljenje. Ako dotična država ne postupi u skladu s mišljenjem u roku koji odredi Komisija, Komisija taj predmet može uputiti Sudu Europske unije“.

Članak 259. navodi: „Država članica koja smatra da neka druga država članica nije ispunila neku obvezu temeljem Ugovorâ može predmet uputiti Sudu Europske unije. Prije nego što neka država članica pokrene postupak protiv druge države članice zbog navodne povrede obveze temeljem Ugovorâ, predmet mora uputiti Komisiji. Nakon što je svakoj od zainteresiranih država pružena prilika da iznese svoje navode i da se izjasni o navodima druge stranke, u usmenom i pisanom obliku, Komisija daje obrazloženo mišljenje. Ako Komisija u roku od tri mjeseca od dana kada joj je predmet dostavljen ne da mišljenje, izostanak takvog mišljenja nije zapreka za upućivanje predmeta Sudu“.

Slovenija tumači kako je Arbitražni sporazum međunarodni ugovor koji je omogućio da Hrvatska 2013. postane članicom EU-a  Međutim, taj Arbitražni sporazum ne spominje se kao uvjet u Ugovoru o pristupanju Hrvatske EU.

Pružaju li spomenuti članci Lisabonskog ugovora koji se odnose na rad Europskog suda mogućnost za slovensku tužbu?

Kršenje vladavine prava

Tamara Ćapeta, profesorica na Katedri za europsko pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu kaže kako Europski sud nije nadležan za ovaj spor jer on ne spada u europsko pravo, odnosno pravnu stečevinu EU.

Hrvatsku bi se zbog nepristajanja na odluku Arbitražnog suda moglo eventualno optužiti da krši vladavinu prava, što je puno širi kontekst i ne spada u nadležnost Europskog suda, već je riječ o političkom stajalištu i političkom procesu u kojem bi Europska komisija zbog povrede vladavine prava pokrenula postupak iz članka 7. Ugovora, onako kako ga sada pokreće protiv Poljske, tumači Tamara Ćapeta.

Kad se uzme u obzir što se sve Poljskoj stavlja ne teret, a što uključuje potpuno urušavanje pravosudnog sustava u toj zemlji, malo je vjerojatno da se protiv Hrvatske pokrene proces zbog ovakvog spora.

Članci Lisabonskog ugovora koje spominje slovenska veleposlanica tiču se povrede europskog prava i nisu osnova za pokretanje spora, tumači ona. Čak i kad bi bili, ne može Slovenija sama tužiti, već je propisano kako postupak mora pokrenuti Europska komisija, a druga članica ga može pokrenuti tek nakon što sa sporom upozna Komisiju i ako Komisija u zadanom vremenu ne pokrene proces protiv članice.

Dakle, ako Komisija ne želi tužiti Hrvatsku, Slovenija može uložiti svoju tužbu, ali gotovo je sigurno da će dobiti odgovor Europskog suda da o tome neće odlučivati jer taj predmet nije sastavni dio europskog prava, tumači Ćapeta.

Postoji i treća mogućnost, koju slovenska veleposlanica u intervjuu nije spomenula, ali ju je u nedavnoj izjavi spomenuo predsjednik Europskog suda Koen Lenaerts, a to je da se Hrvatska i Slovenija mogu zajednički dogovoriti da spor riješi Europski sud, upozorava Tamara Ćapeta.

„Upravo nedavno imali smo jedan takav slučaj  u vezi s Njemačkom i Austrijom i o njemu smo odlučili pred koji tjedan. Radi se o bilateralnom sporazumu koji se tiče poreza, a nema nikakve veze s Europskom unijom. Taj predmet smo uzeli u razmatranje i donijeli odluku o adekvatnoj interpretaciji bilateralnog sporazuma o dvostrukom oporezivanju. Tekst doduše ne spada u okvir europskog zakonodavstva, ali su ga dali nama da ga interpretiramo i implementiramo, kako bi se riješio problem između dviju članica Europske unije“, kazao je Koen Lenaerts. Sud EU-a bi, na osnovi zajedničkog dogovora, pomogao Sloveniji i Hrvatskoj suglasiti se o tumačenju arbitražnog aranžmana, ustvrdio je predsjednik Suda.

Takav postupak baziran je na članku 273. Ugovora u kojem se navodi: „Sud je nadležan u  svakom sporu među državama članicama koji se odnosi na predmet Ugovorâ, ako mu je spor podnesen na temelju posebnog sporazuma među strankama“.

Kada bi prihvatio takav slučaj, Europski sud ne bi odlučivao o tome gdje bi se protezala granica, već bi odlučivao čija je interpretacija ispravna kad je riječ o radu i konačnoj odluci Arbitražnog suda, odnosno je li Hrvatska obavezna prihvatiti odluku Arbitražnog suda ili je imala pravo izaći iz kontaminiranog procesa arbitraže. Arbitražni sud je, podsjetimo, odlučivao o prigovoru Hrvatske i zaključio da je problem prevladan izmjenom sastava suda te je nastavio raditi do presude. Međutim, teško je bilo očekivati da će sud sam osuditi svoje djelovanje.

“Kada bi na osnovi zajedničkog dogovora Europski sud preuzeo ovaj slučaj, to bi bio jako zanimljiv postupak sa stajališta razvoja međunarodnog prava”, kaže Ćapeta.

„Iako je teško očekivati da Slovenija može tužbom bez suglasnosti Hrvatske postići neki uspjeh na Europskom sudu, to ne znači da ova situacija koju održavamo nije štetna za Hrvatsku i njene interese kao članice EU“, zaključuje Tamara Ćapeta.

Ribarska politika

Naposljetku, treba konstatirati da je slovenska veleposlanica ispravno primijetila da je pitanje ribara regulirano prihvaćanjem arbitražne presude.

U Ugovoru o pristupanju Hrvatske EU u Prilogu III navodi se kako će se od potpune provedbe arbitražne odluke koja proizlazi iz Sporazuma o arbitraži primjenjivati režim po kojem hrvatski ribari mogu ploviti u slovenskim obalnim vodama i slovenski ribari u hrvatskim obalnim vodama . Hrvatski ribari mogu ribariti u zemljopisnom području koje je određeno kao „12 milja ograničeno na morski prostor pod suverenošću Slovenije koji se nalazi sjeverno od 45 stupnjeva i 10 minuta paralele sjeverne zemljopisne širine i uz zapadnu obalu Istre, od vanjskog ruba teritorijalnog mora Hrvatske, gdje ta paralela dodiruje kopno zapadne obale Istre (Grgatov rt Funtana)“.  Kvote predviđaju 100 tona za najviše 25 ribarskih plovila, što uključuje 5 ribarskih plovila opremljenih povlačnim mrežama koćama.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr.

Iz kategorije "Analize"

Sanja Despot