Potpredsjednica Vlade hladno ignorira Zakon o sukobu interesa

P.V.

Martina Dalić, ministrica gospodarstva i potpredsjednica vlade Andreja Plenkovića, ponovo je ulovljena u aktivnostima koje će aktualizirati pitanje njenog mogućeg sukoba interesa. Tjednik Nacional objavio je da se Dalić, zajedno s ministrom energetike Tomislavom Ćorićem, u Budimpešti sastala s predstavnicima mađarskog MOL-a. Tema razgovora, kako je Nacionalu potvrđeno iz Ministarstva gospodarstva, bio je i otkup MOL-ovih dionica u INA-i.

Novinarima je to naknadno potvrdio i premijer Plenković (Jutarnji.hr), iz čijih bi se izjava dalo iščitati kako sastanak Martine Dalić s MOL-ovim menadžerima nije ni po čemu problematičan. Iako javnost za njega nikad ne bi ni saznala da nije bilo Nacionalovog otkrića; Ministarstvo gospodarstva na svom je službenom webu posjet ministrice Dalić Budimpešti stavilo isključivo u kontekst Regionalnog digitalnog summita na kojem je sudjelovala. Sastanak s predstavnicima MOL-a odlučili su zatajiti, vjerojatno u strahu od mogućih sankcija od strane Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa.

Već kažnjena zbog supruga u INA-i

Upravo je to Povjerenstvo prije 20 dana kaznilo ministricu Dalić globom od 6000 kuna, jer u imovinskoj kartici nije prijavila sva primanja svog supruga Nike Dalića, člana uprave Ine (Hina). U imovinsku karticu nije uvrstila bonus od 168 tisuća kuna koji je njen suprug dobio od INA-e, iste kompanije o čijoj poslovnoj budućnosti ministrica Dalić sada vodi pregovore. S Mađarima je o otkupu dionica Dalić razgovarala iako nije članica Savjeta za pregovore s MOL-om vezano uz mogući otkup dionica u INA-i, osnovanog u siječnju 2017. godine. Iz sastava Savjeta Dalić je tada izuzeta upravo zbog javne rasprave o njenom mogućem sukobu interesa, s obzirom da joj je suprug u INA-i zaposlen na vrlo unosnom radnom mjestu člana uprave. U imovinskoj kartici Martine Dalić više nema podatka o plaći njenog supruga, ali ranije je objavljeno da su mu godišnji primici 498 tisuća kuna neto (Jutarnji list), bez bonusa koji je bio razlog kazne izrečene potpredsjednici Vlade.

Informacije o sastanku u Budimpešti jasno ilustriraju da se ministrica Dalić nije izuzela iz odlučivanja o poslovnoj budućnosti INA-e. A odluke koje će Vlada RH morati donijeti vrlo su osjetljive. Hoće li Vlada RH krenuti u otkup MOL-ovih dionica? Kako će ih platiti? Hoće li INA nakon eventualnog otkupa ostati u državnom vlasništvu ili će se tražiti novi strateški partner? Ako će se tražiti strateški partner, koji udio vlasništva u INA-i će se takvom strateškom partneru prepustiti? Tko bi Vladi RH bio prihvatljiv strateški partner za INA-u? Te na koncu, kako će se odluka Vlade o INA-i odraziti na radno mjesto Nike Dalića pa samim time i na njegove prihode?

Sukob interesa postoji čak i kad je potencijalan

Sve navedeno dovoljno je, kako je Faktograf već pisao, da se u javnosti stvori percepcija odnosno osnovana sumnja da bi ministrica Dalić prilikom odlučivanja o budućnosti Ine mogla biti u sukobu interesa. A već sama takva percepcija zadovoljava zakonsku definiciju sukoba interesa.

Jasno je to propisano 2. stavkom 2. članka Zakona o sprječavanju sukoba interesa, kojeg citiramo u cijelosti:

“Sukob interesa postoji kada su privatni interesi dužnosnika u suprotnosti s javnim interesom, a posebice kada:

  • privatni interes dužnosnika utječe na njegovu nepristranost u obavljanju javne dužnosti ili
  • se osnovano može smatrati da privatni interes dužnosnika utječe na njegovu nepristranost u obavljanju javne dužnosti ili
  • privatni interes dužnosnika može utjecati na njegovu nepristranost u obavljanju javne dužnosti”.

Sukob interesa, drugim riječima, postoji ne samo kada je realiziran, što je opisano u prvoj alineji citiranog zakonskog teksta, već i kada je samo percipiran ili potencijalan. Članak 5. Zakona o sprječavanju sukoba interesa isto tako propisuje da su dužnosnici u svom radu “moraju postupati časno, pošteno, savjesno, odgovorno i nepristrano čuvajući vlastitu vjerodostojnost i dostojanstvo povjerene im dužnosti te povjerenje građana”. U istom članku zakona naglašava se da dužnosnici “ne smiju biti ni u kakvom odnosu ovisnosti prema osobama koje bi mogle utjecati na njihovu objektivnost”.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Aktualno"