MOST ipak priznao da je novi zakon o GMO-u bolji nego stari

A.B.

Most nezavisnih lista ovih je dana dao svoj obol širenju histerije oko GMO-a. Ne samo amandmanom Mire Bulja i većim dijelom glasanjem protiv prijedloga izmjena Zakona o genetski modificiranim organizmima, nego i sponzoriranim objavama na društvenim mrežama, brisanjem disonantnih komentara, uz paralelno dopuštanje najcrnjih paranoja da se razmašu ispod napetog videa s Buljem u glavnoj ulozi.

No, čini se da su i u Mostu svjesni da se radi o poboljšanom zakonu, što je objasnio i Faktograf i organizacija Zelena akcija, inače članica mreže Friends of the Earth, koju zagovornici genetske modifikacije u prvom redu poljoprivrednih proizvoda nerijetko optužuju za opstrukcije, ako ne i nešto gore. To nije spriječilo Most da pokuša na krilima ove teme prikupiti bodove, premda nam Nikola Grmoja kaže i da su neki od zastupnika primali prijetnje.

“Jučer se po Facebooku dijelio popis zastupnika koji su glasali za Zakon o genetski modificiranim organizmima i uvjeren sam da su zbog toga primali različite poruke nezadovoljnih građana. Pa i naša zastupnica Ines Strenja Linić koja je predsjednica Odbora za zdravstvo, koji je podržao zakon je dobila niz poruka nezadovoljnih građana, iako je glasovala za Buljev amandman i nije u konačnici podržala zakon za kojeg je Odbor utvrdio da je ipak poboljšanje u odnosu na postojeću praksu”, kaže nam Grmoja.

Novi zakon ne zabranjuje uvoz, ali je to pitanje EU

Upitan direktno slaže li se s ocjenom da je ovaj prijedlog zakona bolji od prethodnoga, navodi: “Nisam bio u Saboru tada kada se glasalo, ali koliko sam čuo, on iako je loš ipak unapređuje i uređuje pitanja provjere GMO-a i ostalog”.

Ipak, ističe, zakon ne zabranjuje uvoz i stavljanje na tržište GMO-a, niti uređuje označavanje mesa životinja koje su hranjene GMO proizvodima.

“Kolega Bulj želi da se i to zabrani, jer mi po ovom zakonu ne možemo uzgajati GMO, ali možemo uvoziti i hranu koja ima GMO porijeklo i hranu za životinje. Nisam stručnjak, ali mi logika govori da zakon omogućuje uvoz tuđeg GMO-a, a o mesu tovljenom GMO proizvodima i da ne pričam, a ovim zakonom ga ne smijemo proizvoditi, što znači ne možemo proizvoditi i izvoziti svoje GMO proizvode, a možemo uvoziti strane. To mi ne izgleda bajno. To su pravila EU za male i siromašne, i zato je ovaj zakon loš”, navodi Grmoja.

Budući da se dotakao pitanja europskog tržišta, podsjetili smo ga da u Saboru, pored Mosta, uvijek postoji netko tko će lakše zaigrati na kartu GMO-a, cijepljenja i sličnih kontroverznih tema. To je zastupnik Živog zida Ivan Pernar, koji je odmah GMO-om argumentirao inicijativu za napuštanje EU. Grmoja ne bi otišao tako daleko.

“Imamo europarlamentarce i sudjelujemo u izradi europskih politika. Hrvatska se može boriti da budemo GMO free zemlja, ako je to nacionalna politika. Ne bih išao u tom smjeru da izađemo iz EU zbog toga, nego da se pokušamo izboriti. Ako postoji strategija i ako postoje političke snage, koje će raditi na tome, vjerujem da se to može postići”, kaže on.

U konačnici smo ga pitali zašto Most glasa protiv novog Zakona o GMO-u, iako je bolji od staroga.

“Ako nisu prihvaćeni naši amandmani, ne možemo u cijelosti podržati zakon, iako je bolji. Nije onakav kakvog bi ga naš zastupnik želio. Dakle, Most nije podržao izmjene Zakona o GMO-u čime smo htjeli ukazati na nedovoljno poznavanje problematike GMO hrane. Notorna je činjenica da se je Hrvatska opredijelila biti GMO free zemlja u pogledu uzgoja GMO-a, no uvoz i stavljanje GMO hrane na tržište dopušteni su prema zakonu o GMO-u kao i važećim direktivama EU. Smatramo da građane treba upozoriti na tu činjenicu kako bi je postali svjesni te kako bi kao educirani potrošači mogli donijeti informiranu odluku o kupnji i konzumaciji takve hrane. To je nas jedini cilj. Nikakva histerija, nego demokratska diskusija”, kaže Grmoja. Navodi i da je Most 2016. tražio da Hrvatska bude GMO free i da ako je njihov kolega uputio amandman u tom smjeru, nije čudno što je dio zastupnika Mosta bio suzdržan, a dio protiv.

‘S obzirom na veliki otpor potrošača_ica prema GMO hrani (za ljude), u EU takve proizvode gotovo i nije moguće pronaći u dućanima’

Što se tiče samog uvoza i označavanja GMO proizvoda, pozvat ćemo se na ranije spomenuto očitovanje Zelene akcije.

“Po tom pitanju Hrvatska nažalost sama ne može učiniti puno jer je ulaskom u EU prihvatila obavezu uvoza svih GMO-a koji su trenutno odobreni za uvoz u EU (zbog zajedničkog tržišta). Trenutno se radi o nekoliko desetaka proizvoda koji se prvenstveno koriste kao stočna hrana. Ukoliko se nalaze u hrani za ljude, prema važećem EU i RH zakonodavstvu, takvi proizvodi na deklaraciji obavezno moraju biti označeni kao GMO ako sadrže više od 0,9% GMO sastojaka (sve ispod toga se smatra slučajnom kontaminacijom). S obzirom na veliki otpor potrošača_ica prema GMO hrani, u EU takve proizvode gotovo i nije moguće pronaći u dućanima. Građani i građanke država članica Europske unije GMO-ima su uglavnom izloženi posredno, preko životinjskih proizvoda dobivenih od životinja hranjenih GMO-ima”, navode oni.

Za kraj, napomenimo i da je Vlada RH još u rujnu 2015. godine izvijestila Europsku komisiju da želi iskoristiti pravo zabrane uzgoja GMO-a na svom teritoriju. Istu mogućnost iskoristilo je još 18 zemalja članica EU.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr.

Iz kategorije "Aktualno"