Stier: Države odustaju od Istanbulske konvencije, protiv nje su i Tajani i Weber

Sanja Despot

Niz država članica je u zadnjih nekoliko mjeseci odustao od ratifikacije Istanbulske konvencije. (…) To je tema koja izaziva dosta podjela u društvu, i to nije specifično za Hrvatsku. Tajani u EP nije glasovao za ratifikaciju, ni Weber“, kazao je saborski zastupnik HDZ-a Davor Ivo Stier, gostujući u programu N1 televizije.

Stier je u pravu kad govori da je niz država posljednjih mjeseci odustao od ratifikacije Istanbulske konvencije, ali ne spominje da je onih koji su je u posljednjih nekoliko mjeseci ratificirale ili tek potpisale više, uključujući i potpis Europske unije kao cjeline koji je stavljen u lipnju prošle godine.

Strah u bivšoj istočnoj Europi

Od 47 članica Vijeća Europe, Istanbulsku konvenciju nisu potpisale samo Rusija i Azerbajdžan.

Do danas ju je ratificiralo 28 zemalja, a 18 (uključujući i Europsku uniju) tek treba ratificirati taj dokument usmjeren na sprečavanje nasilja nad ženama. Ratificirale su je sve zemlje regije, osim Makedonije.

U razdoblju unazad godine dana, od kada je kod nas zbog „rodne ideologije“ postala sporna ratifikacija Konvencije koju je Hrvatska potpisala još 2013., svoj potpis na Konvenciju stavile su i Moldavija, 6. veljače 2017., te Armenija, najsvježija potpisnica od  18. siječnja 2018. U spomenutom razdoblju šest je zemalja uspješno okončalo proces ratifikacije  Gruzija je u svibnju 2017. Konvenciju jednoglasno ratificirala, slijedila je Norveška u srpnju 2017., Njemačka i Estonija u listopadu 2017., Cipar u studenom 2017. i Švicarska u prosincu 2017..

Iz istovjetnih razloga kao u Hrvatskoj. ratifikacija je prošlog mjeseca zaustavljena u Bugarskoj,a sporna je postala i u Latviji i Litvi te Slovačkoj i Mađarskoj .

Riječ je uglavnom o članicama „nove Europe“ u kojima se značajno proširilo djelovanje ultrakonzervativnih snaga i njihovih „instituta“ i organizacija poput ADF-a  koji po zajedničkoj špranci plaše s uvođenjem „roda“ preko prihvaćanja Istanbulske konvencije.

Primjera radi, u razvijenijim zemljama Europe, kao što je Velika Britanija, ratifikacija kasni godinama zbog sasvim drugih razloga – usklađivanja zakonodavstva, odnosno koštanja same provedbe.

Pučani za ratifikaciju

I dok se riječi Davora Ive Stiera u prvom dijelu izjave mogu okarakterizirati kao poluistina, neistina je da su se predsjednik Europskog parlamenta Antonio Tajani te predsjednik kluba zastupnika Europske pučke stranke u EP-u Manfred Weber odredili protiv Istanbulske konvencije u EP-u.

Iako su veliki konzervativci, i Tajani i Weber, baš kao i gotovo svi zastupnici EPP-a (izuzev hrvatskih pučana i nekoliko drugih otpadnika od stranačke stege), glasali su za prihvaćanje Istanbulske konvencije od strane Europske unije u studenom 2016. Rezolucija je prošla s 516 glasova „za“, jer su za nju glasale sve glavne grupacije u parlamentu. Europski pučani višekratno su naglašavali važnost ratifikacije te konvencije  Izrijekom je na to pozivao sam predsjednik Tajani, kao i Weber.

U rujnu prošle godine, Europski parlament je sa 489 ruku izglasao pristup Europske unije Istanbulskoj konvenciji. Takvu je odluku podržalo 134 od 193 prisutnih pučana, ali su se Tajani i Weber našli među 12 pučana koji uopće nisu glasali.

 

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Ocjena točnosti"