Kujundžić: Zdravstveni sustav lani nije stvarao nove deficite

A.B.

Ministar zdravstva Milan Kujundžić krajem siječnja je izjavio kako “podaci pokazuju da smo 2017. puno stabilnije poslovali i konačno nakon puno godina zdravstveni sustav nije stvarao nove deficite” (Večernji list).

Ni dan danas ne znamo na koje se podatke pozivaju. Ubrzo smo ih, naime, zatražili, ali u Ministarstvu zdravstva ni dva tjedna kasnije ne otkrivaju puno o njima. Najprije su nam poručili da je u tijeku izrada završnih financijskih podataka, a da je “izjava dana na temelju preliminarnih financijskih pokazatelja koji ukazuju na nedvojbene rezultate”. Kada smo ih zamolili da nam ustupe te preliminarne podatke, prepričali su ih:

“Prema privremenim rezultatima, zdravstveni sustav lani je smanjio ukupni dug s više od 8 milijardi kuna na 7,5 milijardi kuna, pri čemu prvi put deficit u zdravstvenom sustavu nije utjecao na povećanje ukupnog javnog duga. Završni račun nije gotov, ali privremeni rezultati su takvi da ukupni dug, koji je na kraju 2016. bio 8 milijardi kuna, sada će biti oko 7,5 milijardi kuna. I ranije su se događala smanjivanja zdravstvenog duga, ali nikada bez povećanja javnog duga. Pritom izdvajanja za zdravstvo nigdje nisu smanjena, već su povećana, u raznim segmentima: kad se radi o lijekovima, skupim lijekovima ili opremi, više se izdvajalo. Kad završni račun bude gotov, javnost će biti obaviještena.”

Tijekom konferencije “Hrvatsko gospodarstvo i perspektive zdravstvenog sustava” Kujundžić je pojasnio da je to postignuto prvenstveno zato što je “Vlada ispoštovala svoje zakonske obveze prema zdravstvenom sustavu“.

Naime, nije da se dugovi nisu uopće povećavali i da zdravstvo nije stvaralo nove deficite: 2016. godinu hrvatsko je zdravstvo završilo s osam milijardi minusa, a u studenom 2017. godine, Kujundžić je pred Saborom kazao da se dug popeo na 8,2 milijarde. Do smanjenja deficita u zdravstvu je došlo zahvaljujući rebalansu proračuna, koji je uslijedio nakon te njegove izjave. U zdravstvo je prebačena 1,1 milijarda kuna iz državnog proračuna i to najvećim dijelom za neplaćene lijekove.

Hvala padu kamata!

Najprije je u Banskim dvorima donesena odluka kojom je iz državnog proračuna 7. prosinca prebačeno 670 milijuna kuna za bolničke zdravstvene ustanove kojima je osnivač Republika Hrvatska za podmirivanje dijela dospjelih obveza prema dobavljačima lijekova, potrošnog i ugradbenog medicinskog materijala. A onda je došlo i do nove odluke 28. prosinca, kojom je istim ustanovama preraspodijeljeno još sto milijuna kuna za istu svrhu.

Točno je i da javni dug prošle godine nije rastao, kao ni deficit proračuna, koji je u 2017. godini bio “manji za 2,5 milijarde kuna u odnosu na originalni plan proračuna”, po izračunu ministra financija Zdravka Marića.

Javni dug padao je najbrže u Europskoj uniji i to se velikim dijelom može zahvaliti padu kamata. Naime, kako je i navelo ministarstvo Zdravka Marića prilikom rebalansa proračuna “uštede su učinjene na stavkama niza ministarstava, Vlade i Sabora, ali najviše u Ministarstvu financija, poglavito na kamatnim rashodima“.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Ocjena točnosti"