Poziranje uz knjige iz Dvora s čijom isporukom Srbija kasni 15 godina

Sanja Despot

Želeći impresionirati okupljene, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pobrinuo se da se na Pantovčaku izloži stol prepun dokumenata koje je donio na poklon, a koji bi trebali dokazati kako Srbija nema skrivenih namjera kada je riječ o dostavljanju dokumentacije. Zagreb je, podsjetimo, od Vučića očekivao dokumentaciju o nestalima, a dobio je ono za što šira javnost nije ni znala da nam nedostaje – matične knjige iz Dvora na Uni.

Odluku o povratku matičnih knjiga koje su 1995. godine Srbi koji su pred Olujom bježali iz Hrvatske u Srbiju ponijeli sa sobom, Vlada Srbije donijela je još davne 2003. godine.

„Vraćanje matičnih, zemljišnih i knjiga državljana još je jedna mjera za brži i lakši povratak Srba u Hrvatsku i ostvarivanje njihovih ljudskih i imovinskih prava“, priopćila je Vlada Srbije 14. kolovoza 2003., spominjući podatak kako se u Srbiji nalazi 420 knjiga iz Hrvatske.

U mjesecima koji su prethodili toj odluci, Hrvatska je kao uvjet da se državljanima Srbije ukinu vize ze ulazak u Hrvatsku isticala upravo povratak matičnih knjiga. Takav je zahtjev jasno izrazila tadašnja ministrica pravosuđa Ingrid Antičević-Martinović na sastanku koji je održan s tadašnjim ministrom pravosuđa Srbije Vladanom Batićem u lipnju 2003. u Zagrebu.

„Za to nema nikakve zapreke“, odgovorio joj je tada Batić. 17. studenog 2003. ministrica Ingrid Antičević-Martinović preuzela je matične knjige i tada nije bilo riječi da nisu kompletne.

Među njima, međutim, nisu bile sve zemljišne knjige oko čijeg povrata se angažirala njena nasljednica Vesna Škare-Ožbolt. Bivša ministrica Škare-Ožbolt za Faktograf kaže kako se zadnja velika isporuka te dokumentacije zbila upravo u njenom mandatu. U prosincu 2004. godine ona je preuzela preostale zemljišne knjige s bivših okupiranih krajeva Hrvatske koji su se nalazili u Beogradu.

Važno za imovinsko-pravne odnose

U Dvor na Uni je 2005., prisjećaju se za Faktograf nekadašnji djelatnici Općinskog suda u Dvoru, stigao kamion krcat dokumentacijom. Važno je to bilo pogotovo u svjetlu činjenice da je Dvor bio jedna od katastarski najvećih općina u Hrvatskoj. Građani Dvora zbog nedostatka dokumentacije deset godina nisu mogli rješavati imovinsko-pravne odnose niti su se mogle voditi ostavinske sudske parnice. Zemljišne knjige koje su vraćene bile su potpune i u dobrom stanju, a nakon njihovog povratka u Dvoru je u ožujku 2005. ponovno otvoren Zemljišnoknjižni odjel. Prilikom otvaranja gruntovnice istaknuto je, međutim, kako općini Dvor još nisu vraćene i matične knjige. Jedina je to informacija o problemima stanovnika Dvora s matičnim knjigama koju smo uspjeli pronaći u nacionalnim medijima, a stara je gotovo 13 godina.

Ministrica Škare-Ožbolt s čuđenjem je primila podatak da knjige do sada nisu vraćene, a podrobnije informacije nismo mogli dobiti u Matičnom uredu u Dvoru gdje se nitko, vjerojatno zbog kraja radnog vremena, nije javljao na telefon.

U općini Dvor prije rata je živjelo gotovo 15 tisuća stanovnika, od kojih su 87 posto bili Srbi, 10 posto Hrvati, a 3 posto Jugoslaveni i ostali. U vrijeme popisa 2011., stanovništvo je spalo na trećinu prijeratnog broja. Prije sedam godina u Dvoru je živjelo nešto više od 5 tisuća stanovnika, od kojih se kao Srbi izjašnjavalo 72 posto stanovnika, a 26 posto je Hrvata. Za pretpostaviti je da se u međuvremenu broj stanovnika još smanjio.

Igre s nestalima

Vezano za dokumentaciju o nestalima, predsjednik Vučić je na zajedničkoj konferenciji za novinare objavio kako je donio podatke za tri nestale osobe. Bivša ministrica Vesna Škare-Ožbolt  ocjenjuje kako je i to pozitivan korak, naročito s obzirom na to da je najavljen nastavak razgovora s predstavnicima udruga koje se bave potragom za nestalim članovima obitelji.

Bivši predsjednik Srbije Boris Tadić tijekom svog posjeta 2010. donio je dio dokumentacije koja se ticala vukovarske bolnice, ali ju je osoblje ratne bolnice ocijenilo nedostatnim jer se nije radilo o originalnoj bolničkoj dokumentaciji. Gostujući u programu N1, Tadić je bio kritičan prema svom nasljedniku: „Kada otkrijete neku dokumentaciju za troje nestalih, to je dio normalne procedure. Time ne treba paliti već dovoljno zapaljene nacionalističke strasti”.

Tadić tvrdi kako je u vrijeme kada je bio predsjednik istraživao „sve što postoji u skladištima“ te da ne vjeruje da negdje u Srbiji postoje skriveni dokumenti koje bi netko namjerno zatajio.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Aktualno"