Bandić: Na Savici je bila balvan revolucija, to je činjenica

Ana Benačić

Aktualac u zagrebačkoj Skupštini danas je obilovao povišenim tonovima. Gradonačelnik Milan Bandić nazvao je prosvjede u Varšavskoj, a primarno na Savici “balvan revolucijom”.

“Devet od deset građana na Savici nije bilo iz Zagreba. Što je bilo na Savici nego balvan revolucija? Vozite iz ostalih dijelova grada i gradite šator. Kada ‘dopeljate’ 500 ljudi uz zaštitu policije. Šta je to? A ja napravim anketu slobodnih građana. Mislite da ću to prešutjeti? Nazvat ću stvari svojim imenom. Točno pričam ono što je bilo u pulsu naših sugrađana i to sam dokazao”, izjavio je Bandić (N1), dodajući pritom da nikoga ne vrijeđa, već iznosi činjenice.

Nakon ovog Bandićevog izlaganja Tomislav Tomašević (Zagreb je naš), koji je podržavao oba protesta, poručio mu je na to da se radije fokusira na svoje optužnice, jer već dvije godine pravnim smicalicama i dizanjem teških lonaca izbjegava raspravu o svojoj optužnici zbog čega je istekao rok i sud mu je po sili zakona morao deblokirati imovinu. U skupštini je kazao i kako je Dalija Orešković upravo Bandićeve slučajeve navela kao jedan od glavnih razloga zašto se neće ponovno kandidirati za predsjednicu Povjerenstva za sukob interesa. Zbog toga je zaradio opomenu pred izbacivanje sa sjednice.

Anketa vs. istraživanje GfK

Provjerimo najprije Bandićevu “anketu slobodnih građana”, kojom je i “opipao” puls sugrađana. On govori o anketi provedenoj u travnju 2017. godine, u parku Trnjanska Savica u organizaciji Grada Zagreba. Građani su upitani jesu li za ili protiv uređenje tog parka, a rezultati su pokazali da je njih 700 podržalo uređenje parka, 103 je bilo protiv i sedam listića je bilo nevažećih. Osim što je pitanje postavljeno prilično široko, ova anketa bila je daleko od standardiziranog ispitivanja javnog mnijenja. Iz Inicijative Čuvajmo naš park ustvrdili su da su aktivisti već na prvom papiru potpisne liste među 13 potpisanih ljudi pronašli njih pet koji nemaju prebivalište unutar mjesnog odbora Trnjanska Savica. No, kako ta anketa nije dana na provjeru istoj toj javnosti, odnosno liste nikada nisu u cijelosti dane na provjeru, teško je potvrditi i izjave članova inicijative “Čuvamo naš park”.

Osim toga, listići nisu imali ni serijske brojeve, a mediji su izvijestili i kako je komunalni redar ustanovio nepostojanje dozvola za postavljanje štandova na javnu površinu te je naložio da se isti uklone. Nadalje, inicijativa “Čuvajmo naš park” je tada navela i da su oni skupili više od 1200 potpisa stanovnika Savice protiv preuređenja parka po Bandićevoj zamisli vrijednoj 12 milijuna javnih kuna, i to s imenom i prezimenom, adresom i OIB-om ili brojem osobne iskaznice. No, možda i važnije od ove ankete bilo je istraživanje GfK provedeno na Savici.

Većina od 77 posto ispitanih stanovnika Trnjanske Savice u anketi GfK Centra za istraživanje tržišta provedenoj početkom studenog izjasnilo se protiv gradnje crkve na planiranoj lokaciji u parku. Isto istraživanje pokazalo je da je podjela na zagovornike i “protivnike” crkve umjetno stvorena jer se čak 72 posto ispitanika katoličke vjeroispovijesti izjasnilo protiv gradnje crkve u parku. Istovremeno, čak 85 posto ispitanika podržalo bi gradnju crkve na nekoj drugoj lokaciji. Rezultati ankete predstavljeni su u prostorijama Mjesnog odbora Savica i to u prisustvu predstavnice agencije GfK, koja je odgovarala na pitanja zainteresiranih o metodologiji i tumačenju rezultata.

Tako da se ne može reći da je Bandić govorio istinu tvrdeći da je “opipao puls” građana Savice bolje od svojih protivnika.

Tko je dovodio prosvjednike?

Koliko je točno da “devet od deset građana na Savici nije bilo iz Zagreba”, kao i nastavak tvrdnje da su dovoženi iz drugih dijelova grada? Ovo je teza koju Bandić nikada nije dokazao, premda je optuživan za isti postupak. Naime, kada je 26. travnja prošle godine organiziran prosvjed za novi, Bandićev park, među prosvjednicima su uočeni Juroslav Dragun, pomoćnik pročelnika centra za komunalno redarstvo Grada Zagreba, osoba koja se stanovnicima Savice na prošlogodišnjem prosvjedu na nasipu obratila riječima “ako vam se ne sviđa ovdje, odselite se”, zatim Vladimir Gruborović, član upravnog odbora Bandićeve stranke, zaposlenik Grada i član upravnog odbora Zoološkog vrta te režiser Vinko Grubišić. Prosvjed je upamćen po prijetnji pro-bandićevskog prosvjednika, koji je djevojčici staroj 13 godina spomenuo majku i kazao: “Past će krv, nemoj dizat tenzije“.

Tada je Damir Bakić, aktualni kandidat za rektora Zagrebačkog sveučilišta i stanovnik Savice, kazao: “Mi ovdje živimo otkako je izgrađen ovaj kvart, dakle od 1985. godine i nisam siguran da sam prepoznao ičiju fizionomiju s druge strane prosvjeda, među ljudima koji zagovaraju gradnju novog parka, nijedno lice ne poznajem”.

Osim toga, prosvjednici naklonjeni Bandićevom rješenju parka iza sebe su nakon prosvjeda ostavili transparente na javnoj površini.

Uvrede, a ne činjenice

Premda nije predmet provjere, za kraj ćemo se dotaći i gradonačelnikove izjave da “ne smatra uvredom” staviti obranu vlastitog kvarta od divlje gradnje ili javnog prostora u centru grada u isti koš sa nagovještajem oružane pobune dijela srpskog stanovništva početkom Domovinskog rata, već “činjenicom”. Ovo nije prvi puta da ih tako naziva, premda izraz nosi obilježja hajke, barem kod tvrđeg “domoljubnog” dijela populacije.

Ova se “činjenična” Bandićeva izjava lako može povezati i sa zanimljivošću da je problematizirao podizanje šatora u parku na Savici, što se uistinu i dogodilo, ali tek nakon što su bageri onamo počeli stizati i u gluho doba noći. Naime, Bandić nikada ništa slično nije izjavio za čak 555 dana protestnog staža šatora u Savskoj – kao da se to nije događalo u Zagrebu i kao da nije kulminiralo prijetnjom plinskim bocama na jednoj od prometnih arterija grada. Objašnjenje se može potražiti u činjenici da je početak kampiranja u Savskoj koincidirao upravo s uhićenjem Milana Bandića. Organizatori tog prosvjeda, predvođeni Josipom Klemmom, naknadno nepravomoćno osuđenim zbog kriminala u gospodarskom poslovanju, Bandiću su odlučiti izraziti podršku i to u klubu njegove stranke. Potpisali su ondje peticiju Stop političkim hapšenjima, uz Bandića kao političkog uznika spomenuvši i Branimira Glavaša, s čijom se odgovornošću za ratne zločine u Osijeku hrvatsko pravosuđe muči već 12 godina.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Ocjena točnosti"