Divjak: Strategija Ministarstvu znanosti i obrazovanja daje glavnu ulogu u reformi

Sanja Despot

I po zakonu i po Strategiji nadležnost za obrazovnu reformu ima Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Ekspertna radna skupina ima svoj dio nadležnosti, odnosno mjesto u provedbi koje se može iščitati iz Strategije i toga ćemo se držati, a svaka konstruktivna rasprava dobro dođe“, izjavila je Blaženka Divjak, ministrica znanosti i obrazovanja, naglasivši kako ona neće dozvoliti paralelnu liniju zapovijedanja, niti opstrukciju cijelog procesa reforme.

Povod za razgovor ministrice s novinarima je vijest koja se proširila medijima da bi mjesto voditelja Ekspertne radne skupine moglo pripasti HDZ-ovom bivšem ministru obrazovanja Radovanu Fuchsu – koji nije ni sudjelovao na natječaju za Ekspertnu skupinu. Fuchsa bi, prema pisanju medija, premijer Andrej Plenković, kao voditelj Posebnog stručnog povjerenstva, trebao imenovati kao kompromisno rješenje umjesto Matka Glunčića, državnog tajnika u Ministarstvu znanosti i obrazovanja koji je dobio najveći broj bodova na provedenom natječaju, ali se njegovom imenovanju protivi HNS i ministrica Divjak.

 Ministarstvo kao stručna i administrativna pomoć

Davne 2014., prije nego je otkriveno da bi kurikularna reforma mogla poslužiti kao vruća politička tema, u Saboru je bez ijednog glasa protiv donesena Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije.

Kod sastavljanja Strategije krenulo se od polazišta da je reforma obrazovanja posao koji je širi od bilo kojeg jednog ministarstva te da u njoj presudnu ulogu treba imati stručnost, a ne politika.

U Strategiji se, stoga kaže: „Proces provedbe strategije razvoja obrazovnog i istraživačkog prostora, što uključuje odgovarajuće zakonodavstvo te konkretne mjere i odluke, mora biti popraćen potporom svih ministarstava, pripadnih agencija i ostalih državnih institucija te koordinacijom svih strategija koje se dotiču obrazovanja i znanosti. Provedbu Strategije koordinirat će i pratiti Posebno stručno povjerenstvo pri Uredu predsjednika Vlade Republike Hrvatske“.

Dalje se navodi kako će to tijelo „izrađivati dvogodišnji akcijski plan za provedbu Strategije, pratiti njezinu provedbu i svake dvije godine podnositi Hrvatsku saboru putem Vlade RH izvještaj o provedbi Strategije“.

Posebno stručno povjerenstvo zaduženo je i za ustroj Ekspertne radne skupine za provođenje kurikularne reforme (ERS). Temeljne zadaće ove skupine su izrada prijedloga Okvira nacionalnog kurikuluma te vođenje cjelokupnog procesa kurikularne reforme.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja zaduženo je za niz poslova zadanih Strategijom, koja zahvaća bitno šire područje od onoga o čemu se stalno priča, ali kad je riječ o kurikularnoj reformi, MZO je zadužen za recenzije Okvira nacionalnog kurikuluma, održavanje javne rasprave i usvajanje Okvira te donošenje nacionalnih kurikuluma. MZO je kurikularnoj reformi trebao, u osnovi, poslužiti kao tijelo zaduženo za koordinaciju i stručnu i administrativnu pomoć.

Strategija je, dakle, prilično jasna i ne potvrđuje riječi ministrice Divjak kad je riječ o ulozi Ministarstva. Druga je stvar što i danas, kao uostalom već dvije godine, traje rat najmanje dviju struja oko provođenja kurikularne reforme, pri čemu razne institucije – ovisno o tome tko im je u tom trenutku na čelu – mijenjaju i uloge u procesu.

U nastavku teksta donosimo mali podsjetnik na tu zavrzlamu.

 Ministarstvom protiv Budaka i Jokića

U vrijeme kada je Posebnim stručnim povjerenstvom predsjedao Neven Budak, to se tijelo sastojalo od članova koji nisu imali stranačke iskaznice. Na javni poziv za voditelja Ekspertne radne skupine javio se samo jedan kandidat   – Boris Jokić koji je imao kvalifikacije i imenovan je na taj posao u siječnju 2015., te preuzima rukovođenje radom niza suradnika u stručnim radnim skupinama. Sve do Vlade Tihomira Oreškovića, odnosno Tomislava Karamarka koja nije bila zainteresirana za kurikularnu reformu, zbog čega Jokić daje ostavku.

Ministar Predrag Šustar naručuje, a potom, uslijed promjene Vlade, ministar Pavo Barišić zaprima izvještaj kojeg su zajednički radili „stručnjaci“ Dijana Vican i Matko Glunčić o dotad obavljenom radu Jokićeve skupine.

I Vican i Glunčić u tom izvještaju navode kako potrebe za kurikularnom reformom zapravo i nema – a ako će se išta i raditi to treba provoditi Ministarstvo, a ne posebna tijela poput Posebnog stručnog povjerenstva.

Ministarstvo u tom trenutku drži HDZ, a na čelu Posebnog stručnog povjerenstva je Budak kojeg percipiraju kao SDP-ovog čovjeka. Budak nema stranačku iskaznicu, ali je u vrijeme mandata Zorana Milanovića bio savjetnik. Ne pomaže što Budak tvrdi da se Milanović ni na koji način nije miješao u rad Posebnog stručnog povjerenstva.

U siječnju 2017., nakon što je bez jasnog obrazloženja raspustio Posebno stručno povjerenstvo, premijer Plenković osniva novo  – na čelu s Dijanom Vican koja se do tada izjašnjavala protiv kurikularne reforme. Podsjetimo kako je  ministru Barišiću negativni izvještaj o Jokićevoj reformi predala iako nije, kako je to priznala u jednom kasnijem intervjuu,  opširne dokumente niti pročitala.  Ipak, sve ju je to kvalificiralo na mjesto predsjednice Povjerenstva.

U novo Povjerenstvo Plenković je redom imenovao ljude sa stranačkom iskaznicom koji imaju nekog iskustva s područja obrazovanja i znanosti. Umjesto nestranačkog tijela, Povjerenstvo je postalo „uravnoteženo“ stranačko tijelo koje je na čelo Ekspertne skupine, na potpuno netransparentan način i bez obzira na uvjete natječaja, imenovalo Jasminku Buljan Culej.

 Premijer kao tampon zona

Nakon prekida suradnje s MOST-om, HNS ulazi u vladu s izgovorom da preuzima odgovornost za provođenje obrazovne reforme i dovodi nestranačku ministricu. Između Vican (koja se ranije zalagala protiv reforme, kao i da je treba provoditi sustav, dakle MZO) i Blaženke Divjak, koja je na čelu MZO-a, vladao je toliki sukob da je primjer radi „stabilnosti vlade“ sam sebe postavio na čelo Posebnog stručnog povjerenstva. Natječaj za voditelja i novih 12 članova  Ekspertne radne skupine se ponavlja,  a ministrica Divjak naglašava kako će ovaj put sve biti krajnje transparentno.

Na natječaj se javlja i Matko Glunčić, državni tajnik kojeg je  u Ministarstvu znanosti zatekla ministrica Divjak, a ne smije ga smijeniti. Glunčić se, podsjetimo opet, tijekom 2016. pismeno i usmeno borio protiv kurikularne reforme koju bi sada trebao operativno provoditi. Da se od 2016. nije predomislio pokazuje i informacija da se u Vijeću roditelja škole koju pohađa njegovo dijete borio da se škola ne uvrsti među one u kojima bi od jeseni trebao početi eksperimentalni program. Ministrica iz MZO-a puna optimizma poziva škole da se jave, a njen državni tajnik opstruira program.

Ministarstvom protiv vlastitog državnog tajnika Glunčića

Matko Glunčić osvaja najviše glasova politiziranog Posebnog stručnog povjerenstva i, po pisanju medija, Plenković ga želi imenovati na čelo Ekspertne radne skupine, ali ministrica i HNS prijete rušenjem Vlade.

Da se ne bi srušila Vlada, premijer kao kompromis navodno nudi od Glunčića umjerenijeg Fuchsa, iako on na natječaju nije sudjelovao.

Strategija, spomenimo i to, predviđa da će voditelja Ekspertne radne skupine imenovati Posebno stručno povjerenstvo – dakle u ovom sada slučaju premijer RH – ali i da će se to dogoditi preko natječaja.

Međutim, sudeći po zadovoljstvu vođe HNS-a Ivana Vrdoljaka nakon kasnovečernjeg sastanka u Vladi, ministrica s tim nema problema.

Nastavlja tek inzistirati da centralnu ulogu u reformi, po Strategiji, ima Ministarstvo. U kojem joj i dalje na mjestima državnih tajnika sjede Glunčić i član HRAST-a Hrvoje Šlezak koji se također reformi protivi. Barem ovoj sekularnoj.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Ocjena točnosti"