O Istanbulskoj konvenciji ne može se odlučivati na referendumu

Ana Benačić

„Jeste li za to da Republika Hrvatska otkaže Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulsku konvenciju)?“, glasi referendumsko pitanje inicijative “Istina o Istanbulskoj” koja je sastavljena od 30-ak udruga (N1).

Vijest o formulaciji stiže uoči rasprave u Saboru o ratifikaciji Konvencije, i to putem službenog priopćenja inicijative, u kojem se navodi da će se potpisi prikupljati od nedjelje 13. do nedjelje 27. svibnja.

No, čini se da bi sukladno prijašnjoj praksi Ustavnoga suda ono moglo biti proglašeno nedopuštenim. Tako procjenjuju ustavni stručnjaci Branko Smerdel i Đorđe Gardašević, dok nam predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović kaže da mu je nemoguće temeljem medijskih napisa prejudicirati hoće li neko referendumsko pitanje biti dozvoljeno ili ne, odnosno u skladu s Ustavom.

“Imamo bogatu praksu na Ustavnom sudu i o načinu skupljanja potpisa i o postavljanju pitanja, tako da ćemo o tome odlučivati ukoliko se zahtjev za referendumom nađe u proceduri i ako Sabor zatraži očitovanje ovoga suda”, kaže Šeparović za Faktograf. Dodaje da tome prethodi ispunjavanje pretpostavki za pokretanje referenduma, koje uključuje prikupljanje potpisa 10 posto ukupnog broja birača, provjera njihove autentičnosti od strane nadležnog Ministarstva uprave i odluka Sabora o tome želi li parlament da se o dopuštenosti referendumskog pitanja očituje Ustavni sud.

“Ukoliko nas Sabor upita – a on to ne mora učiniti – sud će se očitovati i o dopuštenosti pitanja i o ostvarenim pretpostavkama za pokretanje referenduma”, zaključuje Šeparović.

Relevantna praksa Ustavnog suda za ovo su – outsourcing i monetizacija autocesta

Uoči objave formulacije referendumskoga pitanja, izvanredni profesor na katedri ustavnog prava Pravnog fakulteta u Zagrebu, Đorđe Gardašević, istakao je u intervjuu za Novi list da Ustav samo prividno daje gotovo neograničene mogućnosti referendumskog odlučivanja, osobito u onom dijelu svojeg članka 87. gdje stoji da se referendum može raspisati i u vezi »drugog pitanja« iz djelokruga Sabora.

Da je riječ o normi koju je nužno ili promijeniti ili bitno ograničavajuće tumačiti vidljivo je već iz toga, naime, da u djelokrug Sabora ulaze i takva pitanja kao što je odlučivanje o ratu i miru, o povjerenju Vladi ili o izboru ustavnih sudaca i drugih visokih državnih dužnosnika, navodi on, no, i bez obzira na to, treba voditi računa o tri dodatne okolnosti.

Prvo, sklapanje i potvrda međunarodnih ugovora su, po Ustavu, izričito dani u nadležnost Saboru, Vladi i predsjedniku Republike.

Drugo, Ustav također propisuje da se odredbe međunarodnih ugovora koji su na snazi mogu mijenjati ili ukidati samo uz uvjete i na način koji su u njima utvrđeni, ili suglasno općim pravilima međunarodnog prava.

I treće, Ustavni sud je u ranijoj praksi u vezi referenduma o »outsourcingu« i »monetizaciji« javnih cesta tumačio da postoje neke nadležnosti koje su u isključivoj nadležnosti Sabora i Vlade te da neposredna demokracija nije primarni i redoviti način odlučivanja. Kako je sasvim realno da će moguće referendumsko pitanje i u ovom predmetu biti poslano na ocjenu Ustavnom sudu, rasprava o tom pitanju trebala bi se voditi u okviru navedenih kriterija.

Čak i da se raspiše referendum, on ne bi imao izravan pravni učinak na samo otkazivanje Konvencije

Stoga smo ga upitali smatra li da će referendumsko pitanje, formulirano na ovaj način,  biti dopušteno.

“Ono sigurno ide na Ustavni sud, ako Sabor bude tražio ocjenu dopuštenosti referendumskog pitanja, a sukladno ranijoj praksi, vjerujem da hoće. U tom slučaju Ustavni će se sud morati referirati na ranije odluke, primarno iz 2015. o zahtjevu za referendum o outsourcingu i monetizaciji autocesta, kada je odlučio da prilikom odlučivanja u pojedinim situacijama postoje isključive ovlasti predstavničkih tijela, odnosno Sabora ili Vlade. Dodatno, Zakon o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora propisuje da se u slučaju otkazivanja međunarodnog ugovora od strane Republike Hrvatske na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona koje vrijede za sklapanje međunarodnih ugovora. A u odredbama koje se odnose na sklapanje međunarodnih ugovora opet je postupanje izričito određeno na način da odluke o tome donose Predsjednik Republike Hrvatske, odnosno Vlada Republike Hrvatske. Stoga bi proizlazilo da eventualno usvajanje predloženog referendumskog pitanja može imati samo određeni politički utjecaj na daljnje postupanje Predsjednice Republike Hrvatske ili Vlade Republike Hrvatske, ali ne i izravan pravni učinak na samo otkazivanje Konvencije.“

Uporište za referendum inicijativi je članak 80 Konvencije, po kojem svaka država koja je Konvenciju ratificirala može je otkazati u bilo kojem trenutku, a za primjer navode Brexit – pokazao da se međunarodni ugovor može otkazati temeljem volje naroda izražene na referendumu. Istanbulska konvencija doista u svom 80. članku navodi da je svaka stranka može u svako doba otkazati ovu Konvenciju putem obavijesti upućene Glavnom tajniku Vijeća Europe, navodi Gardašević, međutim, taj članak ne određuje tko donosi odluku o otkazivanju.

“To znači da međunarodno pravo to pitanje ostavlja na rješavanje samim državama. I tu se vraćamo na početak: odluku donose tijela, koja su našim Ustavom izričito ovlaštena na to – predsjednik RH i Vlada RH”, zaključuje.

“Neposredna demokracija nema prednost pred predstavničkom – dapače”

Profesor ustavnog prava Branko Smerdel, smatra da bi na referendum trebalo staviti moratorij od 60 dana dok se referendum ne regulira, jer u protivnome može biti samo bezvrijedan, ako ne i lažan te opasan. Zašto 60 dana? Upravo je toliko bilo dovoljno da Hrvatska početkom ’90-ih napiše izborni zakon i promijeni Ustav, kako bi se mogli održati prvi višestranački izbori, govori nam iskusni profesor.

“Ja godinama ponavljam da dok se pristojno ne regulira da barem 50 posto birača mora izaći na referendum kako bi on bio važeći znači poigravanje i izigravanje volje većine i apsolutno ne dolazi u obzir”, navodi Smerdel za Faktograf. On je kao vanjski član saborskog Odbora za Ustav i uoči odlučivanja o monetizaciji autocesta te outsourcingu upozoravao kako je ustavnim promjenama 2010. izbrisan referendumski prag, nakon čega je nastala pravna praznina koju, izjavio je, “iskorištavaju narodne inicijative koje služe podrivanju demokratskog poretka, koji se temelji na ravnoteži predstavničkog i sustava neposrednog izjašnjavanja”.

Što se samog referendumskog pitanja tiče, Smerdel također ističe da će o tome, na zahtjev Sabora, odlučivati Ustavni sud, no smatra i da je u tom slučaju ishod izvjestan.

Naravno da se o međunarodnim ugovorima ne može odlučivati na referendumu i da se o njima ne može naknadno odlučivati. Pa kakva bi to zemlja bila, čiji je premijer stavio potpis na konvenciju, koju je zatim odobrio parlament i da se onda na ovaj način opoziva. Mislim da u takvoj situaciji Ustavni sud može jedino odlučiti da se ona ne može prekinuti”, kazao nam je Smerdel.

Neposredna demokracija nema prednost pred predstavničkom – dapače, naglašava Smerdel. No, prije svega apelira da Ustavni sud upozori na način na koji je direktna demokracija regulirana u Hrvatskoj, jer to je problem koji nije riješen zahvaljujući činjenici da se najveće stranke godinama niti ne pokušavaju dogovoriti oko tog pitanja, pa zato imamo različita pravila u slučajevima lokalnih, gdje se, što je razborito, zahtijeva izlaznost od preko pedeset posto upisanih birača, i nacionalnih referenduma gdje se, apsurdno, o ključnim nacionalnim pitanjima odlučuje većinom onih koji odluče glasovati.

Hoće li referendumsko pitanje biti upućeno na Ustavni sud, mogli bismo saznati tijekom saborske sjednice koja počinje u srijedu. Nakon aktualnog prijepodneva, na kojemu će zastupnici zasigurno htjeti raspravljati s predstavnicima Vlade o ovom pitanju, slijedi rasprava o Konvenciji Vijeća Europe o sprječavanju nasilja nad ženama i nasilju u obitelji.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste  neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka

Iz kategorije "Analize"